Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se danas održavaju izbori za okupacionog gaulajtera na sjeveru Kosova, kako bi se uspostavila vlast onih koji ne mogu da dobiju ni jedan odsto glasova i da sa ponosom može da kaže da je svega nekoliko Srba glasalo.
Gaulajter (njemački Gauleiter) je bio partijski vođa regionalnog ogranka NSDAP (Nacistička partija), ili vođa gaua, teritorijalne oblasti Nacističke Njemačke.
U četiri opštine na sjeveru Kosova u kojima većinski žive Srbi danas se održavaju izbori za gradonačelnike, a u Leposaviću i Zvečanu biće birani i odbornici skupština opština. Srpska lista koju podržava zvanični Beograd bojkotuje izbore.
"Neće Srbi nikog drugog da slušaju i tuđim interesima da služe, hoće da služe svojim interesima. Hoće mir, da poštuju sve, ali prije svega da se bore za interese svog naroda", rekao je Vučić, koji prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini.
On je rekao da Srbi "više ne mogu da prihvate da su uvijek dežurni krici, bez ikakvih prava, da su političari budućnosti samo kada se saglase sa sopstvenim uništavanjem i kada čine nešto protiv svog naroda, a ako bi da urade nešto za svoj norod onda pripadaju prošlosti".
"Danas Srbi na svaki način gotovo sasvim jedinstveno umiju da reaguju na svaki pritisak koji dolazi spolja. Ne zato što su ti koji pritiskaju slabiji, naprotiv, jači su, ali oni ne razumiju da kad Srbima dozlogrdi, da više onda povratka nema, da Srbin ni jaram ni zulum neće da trpi. Da Srbin samo hoće da bude svoj na svome i ništa više od toga", rekao je Vučić.
On je naglasio da "moramo da sačuvamo mir, previše je ratova bilo u prošlom vijeku, ali i da znamo šta je naše i da od toga ne odsupamo ni sekunde".
"Srbija će uvijek da se drži međunarodnog prava, što na Zapadu ne rade, mada nam stalno pridikuju o tome", naveo je Vučić.
Kako je još rekao, "pred našim narodom je teško vrijeme i veliko breme, mi smo danas na ovim prostorima gotovo usamljeni, svi ostali bi željeli ili da trajno uzmu nešto naše, ili da se mi ne pitamo nizašta".
"Naš odgovor mora da bude mir koji želimo da čuvamo ali i odlučnost. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je rekao jednu važnu stvar - odlučnost, odgovornost, ali i hrabrost da se sjećamo svojih predaka koji su ove stradali u Jasenovcu, Donjoj gradini, na drugim stratištima, a da uvijek razmišljamo kako da gradimo svoju ekonomiju i da čuvamo svoje vitalne nacionalne interese", rekao je Vučić i dodao da je "Dodik govorio strasno i energično".
Dodik: Republika Srpska namjerava da se osamostali i ujedini sa Srbijom
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodoik izjavio je danas u Donjoj Gradini da je prošli vijek bio vijek srpskog stradanja, a da će ovaj vijek biti vijek srpskog ujedinjenja, ističući da Republika Srpska namjerava da se osamostali i ujedini sa Srbijom.
"U tome nas niko neće spriječiti, jer je to naše pravo i naša istorija… Država je ključna riječ naše slobode i zato mi želimo jasno da kažemo da nije nikakva iluzija niti prijetnja bilo kome da RS iskaže svoju narodnu volju za formiranje svoje države, jer ne možemo da živimo u BiH koja nas stišće i ugrožava naše slobode", kazao je Dodik obraćajući se prisutnima.
On je ocijenio da Srbi "neće opstati na ovim prostorima, ako RS u narednim godinama ne bude samostalna".
"Napravićemo RS državom u miru, nikakvim sukobima i ratom. Ne možemo da živimo u BiH", ocijenio je Dodik, dodavši da nema ništa protiv Bošnjaka i Hrvata.
On je kazao da je Donja Gradina "mjesto jasenovačke tišine, tišine koja je nastala tako što je 700 hiljada ljudi umoreno na najstrašniji način od NDH i tadašnjeg ustaškog režima".
Prema njegovim riječima, ta tišina okuplja Srbe u Donjoj Gradini i Srbi svaki dan treba da se prisjete stradanja Srba na ovom mjestu.
On je uporedio stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu sa srpskim stradanjima 90-tih godina, dovodeći u vezu stradanje djevojčice Marije u bombardovanju na Petrovačkoj cesti sa pogibijom djevojčice Milice Rakić u Beogradu tokom NATO bombardovanja Srbije.
"Te dvije srpske sestre, Milica i Marija najbolje govore o dugovječnosti plana i aktivnosti protiv Srba u različitim vremenskim periodima", kazao je Dodik.
Dodik je dalje kazao da su Srbi najveći stradalnici prošlog vijeka, od Prvog svjetskog rata do ratova koji su izbili prilikom raspada bivše Jugoslavije.
Iznio je niz optužbi na račun zapadnih međunatrodnih predstavnika u BIH, koje je nazvao "ološima", navodeći da oni hoće Srbima u RS da oduzmu imovinu.
On je rekao da međunarodni predstavnici i diplomate iz zapadnih zemalja "ne mogu da izjednače zločin u Srebrenici sa stradanjem u Jasenovcu, jer to nije isto".
"Vi iz Amerike i Evrope niste nikada rekli da je ovdje učinjen genocid nad Srbima, ali ste spremni da upotrijebite sve što možete, od NATO bombi do svega što imate, da opravdate svoje nedjelo koje ste činili 90-tih godina, radeći na raspadu bivše Jugoslavije", naveo je predsjednik RS.
Dodik je ponovio da se za njega nije desio genocid u Srebrenici, već je to bio zločin, za koji su odgovarali pojedinci, ističući da se Srbima neće nametnuti "etiketa genocidnog naroda", kao što je to bila namjera u Savjetu bezbjednosti UN-a na predlog "kvarljivih i pokvarenih Britanaca".
Pozvao je predstavnike zapadnih zemalja da prihvate stav da Srbi iz RS "ne mogu da žive u BiH", jer je, kako je kazao "koncept građanštine u BiH antisrpski projekat, koji treba da elimiše srpski narod sa ovih prostora".
"Što nas više sprečavaju da to kažemo, sve više to moramo da govorimo. Ovo nije moj hir, već moje duboko ubjeđenje", naglasio je Dodik.
Još je kazao da međunarodna zajednica u BiH može poslati koliko god svojih vojnih jedinica i, kako je rekao, "drugih sr**a", ali da neće spriječiti Srbe da se bore za državu koja se zove Republika Srpska.
Na kraju je rekao da narodi u BiH moraju da žive složno jedni kraj drugih, jer "očigledno ne mogu zajedno".
U Gradini se danas obilježava Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac.
Prethodno je u vjerskom dijelu ceremonije pomen srpskim žrtvama služio vladika banjalučki Jefrem, molitvu za stradale Jevreje u Jasenovcu izgovorio je Dario Atijas, predsjednik Jevrejske opštine Doboj, dok je molitvu za romske žrtve izrekao Dragan Acković, predsjednik Svjetskog parlamenta Roma.
Obilježavanje Danja sjećanja u Donjoj Gradini prisustvuje i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, delegacije vlada Srbije i RS, Narodnih skupština RS i Srbije, predstavnici RS u državnim institucijama BiH, predstavnici političkih stranaka iz RS, preživjeli logoraši, potomci žrtava i brojni građani.
Danu sjećanja u Donjoj Gradini prisustvuju i ambadsadori Srbije, Rusije i Izraela u BiH, dok su ambasadori SAD, Velike Britanije i zemalja EU vijence i cvijeće u Donjoj Gradini položili 18. aprila.
Komemoracije žrtvama posvećene su proboju koncentracionog logora Jasenovac 22. aprila 1945, u kojem je učestvovalo posljednjih 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih oko 100.
Logor Jasenovac formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.
U tom logoru prema podacima Javne ustanove spomen područje Jasenovac, od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine, ubijeno je 83.145 ljudi, koliko je imena prikupljeno, a među stradalima bilo je više od 20.000 djece.
Bonus video:
