Optužbe Prištine "vrijeđaju intelekt"

Vojni vrh Srbije demantuje da je vojska planirala upad na Kosovo, čija je šefica diplomatije pozvala EU da zamrzne status Srbije kao kandidata za članstvo. Premijeri Hrvatske i Albanije takođe traže mjere protiv Beograda

16499 pregleda 52 reakcija 14 komentar(a)
Milan Mojsilović na konferenciji za novinare u Beogradu, Foto: Beta/AP
Milan Mojsilović na konferenciji za novinare u Beogradu, Foto: Beta/AP

Vojska Srbije (VS) je smanjila broj pripadnika stacioniranih blizu granice sa Kosovom skoro za polovinu, izjavio je juče načelnik Generalštaba VS Milan Mojsilović. On je demantovao američke i druge izvještaje o masovnom nagomilavanju nakon oružanog sukoba na sjeveru Kosova prije 10 dana u kojem je poginuo jedan kosovski policajac i trojica srpskih napadača.

Sjedinjene Države su u petak saopštile da prate problematično vojno nagomilavanje Srbije duž granice sa Kosovom koje destabilizuje tu oblast. Evropska unija i kosovske vlasti pozvale su Srbiju da povuče trupe u blizini teritorije Kosova, a NATO je objavio da pojačava prisustvo mirovnih snaga na Kosovu za oko 200 britanskih vojnika.

Stejt department je sinoć saopštio da nije potvrdio izvještaje da je Srbija povukla osoblje i opremu sa teritorije blizu Kosova i dodao da je Vašington i dalje zabrinut zbog porasta tenzija i sporadičnog nasilja na sjeveru Kosova.

Mojsilović je odbacio kao "vrijeđanje intelekta" optužbe prištinskih vlasti da je sukobom u selu Banjska 24. septembra VS planirala upad na Kosovo.

"S vojničke tačke gledišta, djeluje van operativne logike da nekih 30 ljudi i 4.500 angažovanih pripadnika ima tu snagu. Ako mene pitate, i 14.000 pripadnika je malo za tako složen zadatak", kazao je načelnik Generalštaba VS.

Stejt department je saopštio da nije potvrdio izvještaje da je Srbija povukla osoblje i opremu sa teritorije blizu Kosova

Mojsilović je rekao da prethodnih dana nije bilo "formalnog povećanja borbene gotovosti" njene vojske od 22.500 pripadnika, već "isključivo pojačano prisustvo i angažovanje jedinica u Kopnenoj zoni bezbjednosti i u zahvatu administrativne linije".

"Poslije izbijanja bezbjednosne krize, VS je podigla prisustvo u zahvatu KZB i 25. septembra bilo je 8.350 angažovanih pripadnika ne samo na obezbjeđenju administrativne linije već i u sastavima jedinima koje lociraju i razmještene su blizu administrtivne linije", rekao je Mojsilović.

Po njegovim riječima, u uslovima sličnih bezbjednosnih kriza u decembru 2022. i u maju ove godine, VS je podigla borbenu gotovost na najviši nivo i u oba slučaja imala 14.000 angažovanih pripadnika.

"U ta dva događaja nikom nismo parali oči, niko nije izrazio brigu za veličinu snaga duž administrativne linije. Zato danas čudi kad neko pokazuje 'duboku zabrinutost' za 8.350 pripadnika", rekao je Mojsilović.

Vučević na konferenciji za novinare
Vučević na konferenciji za novinarefoto: Beta/AP

On je dodao da "zaključno sa današnjim danom" VS ima 4.500 angažovanih pripadnika u Kopnenoj zoni bezbjednosti koji po njegovim riječima, imaju sposobnost da prate, obezbijede i utiču na stanje bezbjednosti u Srbiji.

"Režim rada jedinica u Kopnenoj zoni bezbjednosti na zadacima obezbjeđivanja administrativne linije vraćen je u normalu, to znači redovno brojno stanje angažovanih jedinica u Kopnenoj zoni bezbjednosti", rekao je Mojsilović.

Mojsilović i ministar odbrane Srbije Miloš Vučević su takođe demantovali izjave kosovskih zvaničnika da je vojska Srbije obučavala i naoružala grupu od oko 30 muškaraca koji su učestvovali u napadu. Mojsilović je dodao da u vojnoj obuci ponekad učestvuju srpski rezervisti sa Kosova, ali da nisu bili dio grupe koja je učestvovala u sukobima.

Mojsilović je rekao i da Milan Radoičić, koji je priznao da je organizovao grupu Srba koja se sukobila s kosovskom policijom, nije učestvovao u obuci rezervnog sastava VS na Pasuljanskim livadama.

"Milan Radoičić nije učestvovao na obuci na Pasuljanskim livadama, nije ispalio nijedan metak, nijednu granatu niti prisustvovao navedenim aktivnostima. U par navrata je prethodnih godina pozivan na vježbe rezervnog sastava, ali se nije odazivao. Šta radi na privatnom imanju, nije stvar Vojske Srbije", kazao je Mojsilović na konferenciji za novinare sa Vučevićem.

Vučević je rekao da će Vojska Srbije, ukoliko dobije naredbu od predsjednika Vučića da njene jedinice uđu na teritoriju Kosova, takav zadatak izvršiti "efikasno, profesionalno i uspješno

Vučević je ocijenio juče da bi veće prisustvo pripadnika međunarodne vojne misije KFOR na Kosovu, posebno u sredinama gdje žive Srbi, dovelo do njihove veće bezbjednosti. On je rekao da Vojska Srbije i KFOR imaju u kontinuitetu dobru saradnju, u skladu sa rezolucijom UN i Vojno tehničkim sporazumom.

"Jedno su naše značajne političke razlike sa državama Kvinte (SAD, Velika Britanija, Italija, Njemačka, Francuska), a drugo je saradnja sa KFOR na terenu", kazao je Vučević.

Rekao je da je saradnja Vojska Srbije i KFOR zasnovana na uzjamnom poštovanju, te da, kako je naveo, "Srbija smatra da je važno da KFOR ima značajniju ulogu, posebno u sredinama gdje žive Srbi i tome se nikada nismo protivili", kazao je Vučević.

On je rekao da će Vojska Srbije, ukoliko dobije naredbu od predsjednika Aleksandra Vučića, kao vrhovnog komandanta, da njene jedinice uđu na teritoriju Kosova, "kao dijela Srbije", takav zadatak izvršiti "efikasno, profesionalno i uspješno".

Kosovski policajci u selu Banjska
Kosovski policajci u selu Banjskafoto: Reuters

"A i tada bi to prethodno najavili jedinicama, odnosno komandi KFOR-a. Ne bismo radili nikome ništa iza leđa. Apsolutno poštujući norme međunarodnog javnog prava, odnosno radnog prava", kazao je Vučević. Dodao je da Srbija do sada nije morala da donosi takvu odluku, kao i da će uraditi sve što je u njenoj moći da do takvog scenarija ne dođe.

KFOR se sastoji od oko 4.500 vojnika iz 27 država. Tri vladajuće njemačke stranke, Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, izjasnile su se da treba pojačati mirovnu misiju KFOR-a, što podrazumijeva i raspoređivanje dodatnih snaga njemačkog Bundesvera, objavili su juče njemački mediji.

Kurti je rekao je da je, na osnovu nalaza istrage kosovske policije, potvrđeno da je "srpski teroristički napad" bio dio plana za aneksiju sjevera Kosova

Napad naoružane grupe Srba na kosovsku policiju izazvao je strah od nestabilnosti u regionu. Kosovo, EU i SAD su ocijenile da se radi o terorističkom napadu. Vučić je rekao da su napadači bili lokalni Srbi koji su se pobunili jer ne mogu da trpe teror kosovske vlade.

Kosovski zvaničnici su saopštili da takođe istražuju moguću umiješanost Rusije u nasilje od 24. septembra.

Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je da je, na osnovu nalaza istrage kosovske policije, potvrđeno da je "srpski teroristički napad" bio dio plana za aneksiju sjevera Kosova i da su se "teroristi koji su izveli napade" nedavno obučavali u dvije baze u Srbiji.

On je na društvenoj mreži X napisao da je napad na selo Banjska kod Zvečana koordinisan na 37 različitih pozicija, a da bi, kako je naveo, uslijedilo stvaranje koridora koji bi omogućili snabdijevanje oružjem i trupama.

On je juče takođe ocijenio da je napade orkestrirala srpska država.

"Prošlo je nedjelju dana od tragičnih terorističkih napada koje je organizovala Srbija. U posljednjih sedam dana bili smo svjedoci nasilja, prijetnji i veličanja ovakvih djela", rekao je.

"Srbija se ponaša kao Rusija uoči invazije na Ukrajinu"

Kosovska ministarka spoljnih poslova Donika Gervala Švarc rekla je da raspoređivanje trupa Srbije na kosovskoj granici podsjeća na ponašanje Rusije prema Ukrajini prije invazije i pozvala EU da preduzme akciju protiv Beograda poput zamrzavanja statusa kandidata.

"Nikada nije bilo ovakve koncentracije trupa posljednjih godina", rekla je Gervala Švarc u intervjuu za njemački javni servis Dojčlandfunk.

"Zbog naoružanja koje imaju tamo, tenkova, imamo loš osjećaj jer ne znamo kako će međunarodna zajednica odgovoriti".

Ona je rekla da osim koncentracije trupa na granici bivše pokrajine, retorika Srbije i njene "metode" podsjećaju na ponašanje Rusije prema Ukrajini.

"Stoga je još važnije preduzeti neophodne korake", rekla je.

Vučić je prošle sedmice rekao da ne namjerava da naredi svojim snagama da pređu granicu Kosova, jer bi eskalacija sukoba naškodila aspiracijama Beograda da se pridruži EU.

"Vučić se neće zaustaviti ako se ne izgovore jasne riječi i ako ne vidi posljedice svojih akcija", rekla je Gervala Švarc i dodala da bi među mjerama moglo biti suspendovanje fondova EU za Srbiju i statusa kandidata za članstvo.

Imamo zločin, ubistvo policajca, imamo i herojizaciju onih koji su zločin počinili, rekao je Edi Rama

Albanski premijer Edi Rama i njegov hrvatski kolega Andrej Plenković pozvali su juče EU i Zapad da preduzmu akciju protiv Srbije zbog dešavanja u selu Bajnska.

Rama, koji boravi u posjeti Zagrebu, rekao je da je agresija "paravojnih snaga uznemirujuća koliko i reakcija Beograda", objavila je Hrvatska radio televizija.

"Imamo zločin, ubistvo policajca, imamo i herojizaciju onih koji su zločin počinili", rekao je Rama, ističući da tako nešto ne bi trebalo da bude prihvatljivo u Evropi, koja ima vrijednosti suprotne ovoj.

Plenković je rekao da je Srbija na neki način priznala umiješanost u napad proglasivši žalost za ubijenim napadačima i da je siguran da će sve mjere "biti preduzete". Rama je istakao da ih treba primijeniti bez gubljenja vremena, "jer odluka Beograda o danu žalosti ne ostavlja prostora za drugačiju interpretaciju".

Radić: VS ne može na Kosovo bez odobrenja NATO

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je juče da Vojska Srbije ne bi smjela da uđe na Kosovo bez odobrenja NATO.

On je agenciji Beta kazao da bi eventualni ulazak VS na teritoriju Kosova izazvao oružani sukob sa KFOR i NATO.

"U ovom trenutku ljudi koji vode Srbiju poigravaju se s građanima stvarajući lažnu sliku kako može da se uradi ono što zapravo ne može da se uradi. Eventualni ulazak srpske vojske na Kosovo, prema Kumanovskom sporazumu i Rezoluciji 1244, zavisi od stava KFOR-a, a KFOR je suštinski NATO. Dakle, bez saglasnosti NATO, Vojska Srbije ne može da uđe na Kosovo i Metohiju", objasnio je Radić.

"Ulazak srpske vojske na Kosovo, podrazumijevao oružani sukob sa KFOR-om, odnosno s NATO", naglasio je.

Komentarišući često izmještanje jedinica VS u blizini granice sa Kosovom, Radić je rekao da se radi o demonstraciji sile za unutrašnju upotrebu.

"Cilj je da se prosječan građanin ubijedi da je ova država spremna da vojno zaštiti Srbe na Kosovu, a na kraju se pokazalo da je na Kosovu intervenisala formacija koja je van sistema i koja se nije pokazala obučenom i profesionalnom", kazao je analitičar.

Bonus video: