AP: Srbija, saveznik Moskve, obračunava se sa Rusima protivnicima rata koji žive u toj zemlji

Srbija je otvorila svoje granice posljednjih godina desetinama hiljada Rusa koji su bježali od vlade predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini. Ruski prodemokratski aktivisti u balkanskoj zemlji sada kažu da ih se najmanje desetina suočila sa zabranama ulaska ili povlačenjem boravišnih dozvola na temelju toga da predstavljaju prijetnju za bezbjednost Srbije

7198 pregleda 21 reakcija 21 komentar(a)
Foto: Screenshot/Nova.rs
Foto: Screenshot/Nova.rs

Kada je Elena Koposova potpisala otvoreno pismo protiv ruske invazije na Ukrajinu, nije očekivala reakcije u njenoj novousvojenoj zemlji Srbiji, piše AP.

Na kraju krajeva, Srbija formalno želi da se pridruži EU dok usvaja sve demokratske vrijednosti koje idu uz članstvo, mislila je. Sada, vidi da je pogriješila, piše AP.

Dvije godine nakon potpisivanja pisma, 54-godišnja Ruskinja ulaže žalbu na nalog za protjerivanje nakon što je proglašena prijetnjom po nacionalnu bezbjednost Srbije i oduzeta joj je boravišna dozvola. Kaže da je jedini razlog kog je mogla da se sjeti antiratna peticija koju je potpisala, prenosi Nova.rs.

"Nisam aktivista, ali sam potpisala antiratno pismo kada je ruska agresija u Ukrajini počela", rekla je ona u intervjuu.

"Iako nisam aktivista, nisam mogla da ćutim o tome. Tako da sam stavila svoje ime na otvoreno pismo u kom je pisalo da je rat zločin i da se svi moramo ujediniti da ga zaustavimo“, kaže.

Koposova nije usamljena. Srbija je otvorila svoje granice posljednjih godina desetinama hiljada Rusa koji su bježali od vlade predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini. Ruski prodemokratski aktivisti u balkanskoj zemlji sada kažu da ih se najmanje desetina suočila sa zabranama ulaska ili povlačenjem boravišnih dozvola na temelju toga da predstavljaju prijetnju za bezbjednost Srbije.

Najmanje osam drugih se plaši da govori javno o svojim pravnim problemima sa srpskim vlastima, plašeći se da to može da ugrozi svoju šansu da ostanu u zemlji sa svojim porodicama, kažu ruski antiratni aktivisti.

"Bilo je iznenada, vrlo šokantno", opisuje Koposova momenat kada je primila nalog za protjerivanje, u kome se nije objasnio razlog za tu mjeru, već samo tvrdilo da "predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost“ i da mora da napusti zemlju u roku od 30 dana.

Ona i njen muž su izgradili modernu kuću na parčetu zemlje izvan Beograda gdje žive sa svoje dvoje djece od 6 i 14 godina, koji pohađaju lokalne škole i predškolsko.

Aktivisti za ljudska prava kažu da problemi sa boravkom ukazuju na bliske veze između srpskog rastuće autokratskog predsjednika Aleksandra Vučića i Putina, uprkos formalnom nastojanju Srbije za prijem u EU. Vučić je odbio da se pridruži zapadnim sankcijama protiv tradicionalnog slovenskog saveznika, dok dozvoljava moskovskoj propagandi poput RT i Sputnjika da širi svoj narativ širom Balkana.

"Vlasti u Beogradu i u Moskvi su politički veoma bliske", kaže Predrag Petrović, koordinator istraživanja u BCBP, koji je od Ministarstva unutrašnjih poslova zatražio objašnjenje o mjerama protiv Rusa.

"Ljudi koji kritikuju Putinov režim predstavljaju veliku prijetnju režimu u Moskvi“, rekao je Petrović.

"Zato ove ljude targetiraju srpske vlasti".

Srpski zvaničnici dosad nisu komentarisali slučajeve koji se tiču ruskih građana, a MUP Srbije nije odgovorio na mejl AP sa zahtjevom za intervju ili komentar o ovoj temi.

Otkad je rat u Ukrajini počeo prije dvije godine, mnogi Rusi su došli u Srbiju, jer im vize nisu potrebne da uđu u prijateljsku balkansku državu, potencijalnu usputnu stanicu za moguću buduću emigraciju na Zapad. Mnogi su izbjegavali regrutaciju, dok su se drugi, poput porodice Koposove, koja je došla ranije, jednostavno zasitili Putinove vlade i željeli bolji život negdje izvan Rusije.

Peter Nikitin, jedan od osnivača prodemokratskog Ruskog demokratskog društva, proveo je dva dana na Beogradskom aerodromu prošlog ljeta kada je njegova dozvola za ulazak povučena, iako ima ženu koja je Srpkinja i živio je u Srbiji sedam godina. Nikitinu je kasnije dozvoljen ulazak, ali pravna procedura u vezi sa njegovim boravišnim papirima je u toku.

"Nemam sumnje da se ovo radi po direktnim naređenjima iz Moskve, ili kroz Ambasadu, ili direktno iz Moskve", insistira Nikitin, čija grupa je organizovala proteste protiv rata u Ukrajini i demonstracije kojima se tražila sloboda za političe zatvorenike, uključujući Alekseja Navaljnog, ruskog opozicionog lidera i Putinovog kritičara, koji je preminuo 16. februara u zatočeništvu.

Nikitin je rekao da je među drugim antiratnim aktivistima koji su bili pod nadzorom srpskih vlasti drugi osnivač Ruskog demokratskog društva Vladimir Volohonski, koji sada živi u Njemačkoj.

Takođe pod sankcijama je bio Jevgenij Iržanski, koji je organizovao koncerte anti-Putin bendova u Srbiji i koji se preselio u Argentinu sa ženom, kao i Ilja Žernov, mladi Rus kome je zabranjeno da se vrati u Srbiju, nakon što ga ja napao esktremni desničar dok je pokušavao da obriše grafit na kome se pozivao na "smrt Ukrajini" u Beogradu.

Nikitin kaže da je cilj ovih mjera da se uplaše antiratni aktivisti.

"Jedino objašnjenje je da žele da uplaše sve. Jer ako ne možete da potpišete antiratno pismo, onda ne možete ništa. A to ostavlja zastrašujući efekat", kaže on.

"Poenta je da Rusi koji su protiv rata ne protestuju ni protiv koga u Srbiji", kaže Nikitin.

"Jedino smo zabrinuti za svoju zemlju i svoju susjednu zemlju, koja pati zbog naše zemlje sada“, kaže.

Bliske veze Srbije i Rusije datiraju vjekovima unazad, a dvije zemlje dijele i zajedničko slovensko porijeklo i pravoslavlje, navodi AP. Rusija je podržala nastojanja Srbije da zadrži svoje pravo na Kosovo, pokrajinu koja je jednostrano proglasila nezavisnost 2008. godine uz podršku Zapada.

Srbija i Rusija takođe održavaju bliske veze među bezbjednosnim službama.

Bivši šef BIA Aleksandar Vulin, koji je pod sankcijama SAD zbog pomoći ruskom "malignom" uticaju na Balkanu, nedavno je primio orden od ruskog FSB za blisku kooperaciju između dvije službe.

Vulin je navodno bio uključen u prisluškivanje istaknutih ruskih opozicionih aktivista koji su se sastali u Beogradu uoči rata u Ukrajini i kasnije zatvoreni u Rusiji.

Za Koposovu, odluka srpskih vlasti da je izbace iz zemlje znači da bi ona i njena porodica mogli da izgube sve ako njenu žalbu odbiju.

Porodica ne može da se vrati u Rusiju, jer su prodali svu imovinu, a sada su etiketirani kao "anti-Putin" i njen muž bi mogao biti regrutovan da se bori u Ukrajini, rekla je.

"Ova kuća je naša jedina kuća, jedina kuća koju naša djeca imaju", rekla je, sa suzama u očima, navodi AP.

Bonus video: