Samit o Planu rasta EU za Zapadni Balkan: Udvostručiti ekonomije u narednih 10 godina

"Sa Planom rasta jasno je da ili ćemo zajedno da se približimo EU, ili rizikujemo da izgubimo mjesto za stolom EU. Ili ćemo raditi zajedno ili ćemo pasti zajedno", rekao je Rama

1656 pregleda 0 komentar(a)
Varhelji i Rama odlaze poslije konferencije za novinare na dan samita EU-Zapadni Balkan u Tirani, Albanija, Foto: Reuters
Varhelji i Rama odlaze poslije konferencije za novinare na dan samita EU-Zapadni Balkan u Tirani, Albanija, Foto: Reuters
Ažurirano: 29.02.2024. 16:36h

U Kongresnoj dvorani u Tirani u četvrtak je održan regionalni samit o Planu rasta Evropske unije za Zapadni Balkan - "Bolje je zajedno", a predstavnike šest zemalja iz regiona dočekao je premijer Albanije, Edi Rama.

On je na otvaranju samita rekao da je Evropska unija sada spremna da pomogne regionu da postane dio sistema, ali da Zapadni Balkan mora da bude spreman da pomogne sam sebi.

"Sa Planom rasta jasno je da ili ćemo zajedno da se približimo EU, ili rizikujemo da izgubimo mjesto za stolom EU. Ili ćemo raditi zajedno ili ćemo pasti zajedno", rekao je on.

Rama je dodao da je Plan rasta izazov da Zapadni Balkan pokaže spremnost za zajedničku evropsku sudbinu.

Sa liderima balkanske šestorke razgovarao je evropski komesar za proširenje i politiku susedstva, Oliver Varhelji.

On je izjavio da je smisao Plana rasta Zapadnog Balkana da udvostruči ekonomije Zapadnog Balkana u narednih 10 godina, čime bi se smanjio jaz u razvoju sa evropskim prosjekom i učinio ga spremnim za članstvo u EU.

Istakao je da bi uz šest milijardi evra do 2027. zemlje trebalo da budu osnažene za jedinstveno tržište EU.

"Plan rasta treba da ubrza proširenje i integriše Zapadni Balkan u EU, što znači da EU tokom procesa treba da omogući zemljama Zapadnog Balkana benefite koje nosi članstvo", rekao je.

Varhelji je istakao da je plan ambiciozan, a da je potrebno da region ide naprijed brže, da brže sprovodi reforme i primjenjuje pravila EU.

On je rekao da se na samitu razgovaralo o četiri oblasti koje treba uraditi ove godine.

"Prva oblast je usklađivanje finansijske regulative sa Evropskom centralnom bankom (SEPA), a druga uvođenje "zelenih koridora", odnosno regionalizacije carina radi lakšeg prelaska granica za privredu", kazao je.

Varhelji je rekao da je treća tačka stvaranje istraživačkog i razvojnog čvorišta, a četvrto uvođenje slobodnih vaj-faj zona (interneta) u javnim prostorima na Zapadnom Balkanu.

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, najavio je da će Beograd napraviti tim za sprovođenje Plana rasta koji će izvještavati o tome kako i na koji način Srbija napreduje u realizaciji tog plana, a kojim će najvjerovatnije rukovoditi ministar finansija, Siniša Mali.

"Danas je bio suštinski važan dan za Srbiju, ali i za sve druge sa Zapadnog Balkana. Plan rasta će nam omogućiti da dodatno koristimo bližu saradnju unutar samog regiona i sa Evropskom unijom. Ljudi će moći da imaju nešto opipljivo, korist od našeg zajedničkog rada", istakao je Vučić.

Dodao je da je na samitu bilo reči i o uspostavljanju jedinstvenog, najprije regionalnog tržišta, kao i približavanju jedinstvenog evropskog tržišta i da će to puno značiti i za privatne i državne kompanije.

"To nas približava velikom tržištu od preko 400 miliona potrošača, uz pristup većem broju dobavljača roba i usluga, nižim troškovima proizvodnje i jednostavnijim načinima trgovanja", dodao je.

Vučić je rekao i da će Srbija u narednih 10 godina svakako udvostručiti svoju privredu, odnosno da će njen BDP iznositi 140 ili 150 milijardi eura.

"Ići ćemo i preko toga. To će biti izuzetan rezultat", zaključio je.

Bonus video: