Član predsjedništva BiH Mladen Ivanić ne vjeruje da će Bosna i Hercegovina uskoro ući u NATO, niti da će biti promjena Dejtonskog sporazuma.
Geopolitičke poruke i nagovještaje da budući procesi u regionu idu u tom pravcu smatra političkim provokacijama određenih centara moći i lobi grupa.
"U BiH nema konsenzusa o ulasku u NATO. Ali, ima u Republici Srpskoj. Dok god je Srbija neutralna, srpski političari u BIH zastupaće taj stav i teško će se naći neki koji će glasati za ulazak u NATO...Sve dok Srbija nije u NATO", kaže Ivanić u intervjuu za Tanjug.
Ivanić smatra da je besmislena ocjena Instituta IFIMES iz Ljubljane, koji posjetu Zorana Zaeva Sarajevu vidi kao zajednički ubrzani put BiH i Makedonija za ulazak u NATO i EU i kao svojevrsni signal Aleksandru Vučiću da se priključi i podrži Zajeva i Makedoniju.
"Bio sam prisutan na sastanku sa gospodinom Zaevim i nije bilo riječi o NATO. Govorili smo o našim međusobnim odnosima, o potrebi da se otvori direktna avionska linija Sarajevo - Skoplje, o potrebi da se poveća ekonomska razmjena. O NATO, ne", jasan je Ivanić.
Misli i da je priča o članstvu BIH u NATO "generalno naduvana".
"Rano je o tome govoriti. BIH još nije dobila ni aktivirani akcioni plan za članstvo - MAP, a Makedonija ga ima već, čini mi se 12 godina, a još uvek nije član. Dakle o tome - kada će se, da li će se - odlučivaće generacije političara koje sada uopšte nisu prisutne", kaže Ivanić, ali naglašava da u BIH postoji saglasnost o potrebi reforme oružanih snaga.
Podsjeća da je njegov prethodnik, koji je bio iz Dodikove partije, potpisao zahtjev za aktiviranje MAP-a, ali je jedan od uslova za to bio i knjiženje vojne imovine u korist institucija BIH, sa čim se ne slažu u Republici Srpskoj.
"To je jedan potpuno apsurdan uslov koji je nastao kao rezultat unutrašnjopolitičke bitke, odnosno inšistiranja Bošnjaka, a NATO ga je u takvim okolnostima stavio kao uslov", kaže Ivanić.
On precizira da u Bih postoji 57 takozvanih vojnih perspektivnih lokacija. Od toga su 19 u Republici Srpskoj koja se protivi da one budu uknjižene kao imovina BIH, pa će to, navodi, biti predmet odlučivanja na sudu.
„Zato mislim da priča o članstvu BIH u NATO nije realna bar jedno 10-12 godina“, ocjenjuje i kaže da su mu zato smiješne "analize koje se izvlače iz konteksta posjete jednog premijera drugoj zemlji".
Vraćajući se na pitanje otkud u poslednje vrijeme spekulacije - poput navodnih informacija IFIMES-a iz Brisela i Vašingtona da se priprema, a sve "zbog ruskog uticaja na Srbiju", „moduliranje Dejtonskog sporazuma, odnosno ukidanje paralelnih specijalnih veza država potpisnica tog dokumenta", ili pisanje Volstrit džornala da bi srpska vlada mogla, uz rusku podršku, da "anektira djelove Bosne naseljene Srbima" - Ivanić ocjenjuje da su to besmislene teze, naručene i plaćene od lobističkih grupa.
„Kada bi se otvorilo pitanje velike revizije Dejtona, automatski bi se na stolu našle tri koncepcije. U Sarajevu - sigurno BIH bez entiteta, u Banjaluci nezavisna Republika Srpska, u Mostaru, vjerovatno, osnivanje trećeg entiteta“, kaže Ivanić, ubijeđen da je dogovor te vrste nemoguće nametnuti, jer nema ni jedinstva na međunarodnoj sceni
“Dejtonski sporazum je funksionisao jer su iza njega stali čvrsto i SAD i EU i Rusija: Bez tog jedinstva nema promene Dejtonskog sporazuma, i učesnici koji bi ga potpisali ne bi bili isti".
Prema njegovim riječima, svi dosadašnji pokušaji revizije "Dejtona" su propali i ozbiljne zemlje znaju da od toga nema ništa.
"Zbog toga mislim da je pothranjivanje te ideje, davanje lažne nade, koja se daje posebno nekim političkim strukturama u Sarajevu. Ovo što sad imamo je okvir u kome se mi možemo kretati u narednih 15 - 20 godina", kaže Ivanić.
Ivanić kostatuje da je evidentno da je Balkan postao predmet sukobljavanja i političke borbe, prije svega SAD i Rusije, te da je tu i Evropska unija koja ima svoj interes, i ističe da mu nije baš drago što se "veliki tuku" oko nas.
„Jer, kad se veliki tuku oko nas, onda mi mali možemo imati ozbiljne probleme", kaže Ivanić.
Na pitanje da li u nekim razmišljanjima - koja se mogu čuti u reakcijama na dijalog o budućnosti Kosova koji je pokrenuo predsjednik Vučić - možda vidi neke paralele ili mogući benefit vezan za buducnost Republike Srpske, Ivanić kaže da ne vidi.
„Srbija ne prihvata nametnutu nezavisnost Kosova i Metohije i ja to potpuno razumijem. A bez toga je nemoguće tražiti nezavisnost Republike Srpske“, jasan je Ivanić.
On dodaje da je „ to samo još jedan od argumenata zašto se Dejton neće mijenjati i zašto sumnja da će se i pitanje KIM riješiti tako brzo i preko noći.
Kada je riječ o unutrašnjem dijalogu u Srbiji o budućem rješenju za Kosovo i Metohiju, Ivanić smatra da je važno definisati jasan cilj i interese koje Srbija na Kosovu mora da brani i ispod kojih u pregovorima ne može ići.
"Valjalo bi da oko toga postoji saglasnost. Bez obzira na razlike između mene i Milorada Dodika na unutrašnjo-političkoj sceni, kada je riječ o krupnim stvarima koje su od interesa za Republiku Srpsku, mi znamo sjesti. Zato mislim da bi i u ovom slučaju bilo dobro da zanemarimo sve lične animozitete, i da se utvrdi minimalni stepen jedninstva. oko Kosova. Šta je realan cilj? I Sta bi se moglo ostvariti?", zaključuje Ivanić.
Bonus video:
