Gardijan: Nova ukrajinska granica - kako je svemir postao ključan za odnos snaga u ratu

Stanovnici ruskog industrijskog grada Samare, na obalama Volge, za ukrajinski napad saznali su tek kada su odjeknule eksplozije, nakon kojih se u vazduh podigao stub dima, piše danas britanski list Gardijan.

Iako je Kremlj bio neodređen u pogledu mete napada, snimci objavljeni na društvenim mrežama ubrzo su pokazali šta je pogođeno u ranim jutarnjim satima 15. avgusta: Raketno-kosmički centar Progres, proizvođač ruskih raketa Sojuz-2.

Dvije rakete Flamingo pogodile su dvije zgrade, uključujući objekat poznat kao 106A, takozvanu "čistu sobu", odnosno prostoriju sa strogo kontrolisanim uslovima, u kojoj su sklapane matične ploče za sisteme lansiranja raketa Sojuz.

U jeku drugih ukrajinskih napada na ruske rafinerije i industrijska postrojenja, napad na Samaru posebno se izdvojio, pružajući dokaz da se rat širi i da njegov geografski uticaj, koji se već osjeća širom Evrope kroz hibridne napade i napade na civilne brodove u Crnom moru, sada prodire i u svemir, piše Gardijan u tekstu "Nova ukrajinska granica: Kako je svemir postao ključan za odnos snaga u ratu" .

U sukobu koji iz temelja mijenja način ratovanja masovnom upotrebom dronova i senzora na bojnom polju, pristup svemiru i satelitima koji omogućavaju funkcionisanje tih sistema, kao i sposobnost ometanja neprijateljskih operacija u svemiru, postaju sve važniji.

Napad na Samaru upravo je primjer toga, jer su pogođena postrojenja za proizvodnju raketa kojima se u orbitu lansiraju sateliti novog ruskog sistema Rasvet, koji se ubrzano uspostavlja kao zamjena za Starlink Ilona Maska, kojem je Rusiji ranije ove godine onemogućen pristup.

Osim toga, Ukrajina je ove godine napala i druge objekte ruske svemirske agencije Roskosmos, uključujući veliki kompleks u Koroljovu, sjeverno od Moskve, kao i radio-teleskop ukrajinske proizvodnje koji je Rusija zauzela na Krimu.

Pokušaji Rusije da ubrzano uspostavi svoju satelitsku mrežu Rasvet nijesu jedina prijetnja iz svemira s kojom se Ukrajina suočava. Moskva je u najmanje tri navrata upotrijebila i balističke rakete Orešnik, sistem čije rakete dospijevaju do granice svemira, a zatim oslobađaju više bojevih glava koje se mogu nezavisno usmjeravati ka različitim ciljevima i koje su prvobitno bile razvijene za nuklearno oružje.

Sve to podstaklo je Kijev da intenzivira napore kako bi smanjio zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Starlinka u pristupu svemirskim sistemima. Funkcionisanje Starlinka posljednjih nedjelja bilo je ograničeno na kontroverzan način, a Ukrajina istovremeno nastoji da razvije nove protivmjere za prijetnje poput Orešnika.

Ukrajina je sprovela najmanje tri testa presretanja ciljeva na granici svemira, dok istovremeno nastoji da lansira sopstvene satelite, pridružujući se sve većem broju zemalja koje rade na obezbjeđivanju svog prisustva u svemiru.

Ti napori dali su konkretne rezultate prošlog mjeseca, kada su Ukrajina i danska kompanija GomSpace objavile da su uspješno lansirale Obria Nano, prvi testni satelit buduće nezavisne ukrajinske komunikacione mreže, za koju se, prema izvještajima, planira oko 245 satelita.

"Svi žele sopstvenu verziju Starlinka"

Sve veće širenje sukoba u Ukrajini na svemir, prema riječima stručnjaka, samo je najnoviji dokaz ubrzane militarizacije tog prostora, za koji međunarodni sporazumi ostaju nedovoljno jasno definisani, zastarjeli i teško sprovodivi.

U septembru je američki sekretar za vazduhoplovstvo Troj Majnk prvi put priznao da je Vašington rasporedio "svemirsko oružje za kontrolu orbitalnog prostora", usred izvještaja da Rusija redovno približava svoje satelite američkim i drugim stranim satelitima i objektima u svemiru.

Kao da potvrđuje te tvrdnje, nekoliko nedjelja kasnije primijećeno je kako ruski satelit Kosmos 2612 izvodi agresivne manevre približavanja komercijalnom radarskom satelitu kojim upravlja finska kompanija Iceje, a koji ukrajinskoj vojsci obezbjeđuje trodimenzionalne snimke terena. Stručnjaci su taj potez opisali kao čin namjernog uznemiravanja.

"O svemirskom ratovanju govorilo se kao o budućnosti. Ali mi smo već u toj budućnosti.", kaže dr Elena Grosfeld, stručnjakinja za svemir i bezbjednost sa Švedskog univerziteta odbrane

Grosfeld smatra da je svemir postao ključan za vojni uspjeh Rusije i da Moskva ofanzivne operacije u tom prostoru posmatra kao uvod u širi sukob, u novoj stvarnosti u kojoj je ratovanje neodvojivo od satelitskog prikupljanja obavještajnih podataka i određivanja ciljeva.

"To je počelo i prije rata u Ukrajini. Američke svemirske snage, odnosno njihov tadašnji zamjenik komandanta, general Dejvid Tompson, saopštile su 2021. godine da SAD svakodnevno bilježe napade Rusije i Kine na američke satelite. Ti napadi nijesu nužno kinetički, odnosno ne podrazumijevaju fizičko uništavanje cilja. Ali sada, sa ratom i zavisnošću svih od svemirskih sistema za obavještajne podatke i komunikacije, to pitanje je dospjelo u prvi plan", rekla je Grosfeld.

Iako je Grosfeld rekla da nije jasno šta je Rusija namjeravala da postigne nedavnim "zastrašivanjem" satelita kompanije Iceje, jedna od mogućnosti jeste da ga primora da troši gorivo kako bi promijenio putanju i time skrati njegov radni vijek.

To nije jedina taktika koja je zabilježena. Rusija je koristila i ometanje signala, zaslepljivanje satelitskih senzora laserima, kao i postavljanje špijunskih satelita, takozvanih "inspektora", u blizini stranih svemirskih objekata.

Stručnjaci upozoravaju da situaciju u svemiru dodatno komplikuje činjenica da su međunarodni sporazumi koji regulišu upravljanje svemirskim prostorom i raspoređivanje oružja posljednjih godina postali zastarjeli i da više ne prate tehnološki razvoj.

Viktorija Samson, direktorka programa za svemirsku bezbjednost i stabilnost u organizaciji Fondacija za bezbjedan svijet koja se zalaže za bezbjedno i održivo korišćenje svemira, ukazala je na nagli porast broja zemalja koje djeluju u svemiru, uporedo sa širenjem komercijalnih aktivnosti kompanija poput SpejsEksa Ilona Maska i Blu Oridžina Džefa Bezosa.

Međutim, iako su se mnoge zemlje odlučile da koriste usluge SpaceEksa za lansiranje svojih satelita, Maskovi nedavni potezi prema Ukrajini, uključujući smanjenje brzine prenosa podataka putem Starlinka, primorali su ih da hitno preispitaju oslanjanje na nepouzdane komercijalne kompanije, čije odluke ponekad diktiraju ideološki stavovi.

"Velika promjena u protekloj deceniji bio je prelazak na komercijalne svemirske operacije, a to se pokazalo kao problem u aktuelnom sukobu u Ukrajini", rekla je Samson.

Poput Elene Grosfeld, i Samson smatra da napetosti u svemiru postaju sve otvorenije.

"Sve je to dio strateškog nadmetanja", rekla je ona, komentarišući nedavni incident u kojem je ruski satelit izvodio manevre zastrašivanja drugog satelita.

Dodala je da je, sa zaoštravanjem situacije, "američka strana postala spremnija da otvoreno govori o onome što radi kada je riječ o oružju u svemiru, dok Rusija i Kina rade na razvoju mnogih sličnih sistema".

"Tu je i pitanje korišćenja svemira u aktivnom vojnom sukobu. Već smo vidjeli kako Rusija ometa GPS signale, što je dovelo do poremećaja u avio-saobraćaju iznad baltičkih zemalja. Ali to je bilo posebno vidljivo u slučaju Starlinka i privremenih obustava američkog dijeljenja satelitskih obavještajnih podataka sa Ukrajinom, koji služe i za upozoravanje na dolazeće balističke rakete", kazala je Samson.

Samson smatra da je jedna od posljedica nepouzdanosti Maska i administracije Donalda Trampa to što su druge zemlje podstaknute da traže alternative.

"Kao što Rusi razvijaju svoju mrežu Rasvet, sada svi žele sopstvene verzije Starlinka, uključujući i Evropljane", rekla je Samson.

Za Ukrajinu to znači uspostavljanje "suverenog" prisustva u svemiru, rekao je Fedir Venislavski, predsjednik potkomiteta za državnu bezbjednost u okviru parlamentarnog odbora za odbranu. Taj cilj je sada ostvaren lansiranjem satelita Obria Nano.

"Od početka rata svemirski sistemi imaju ključni značaj za ukrajinske snage, a nedavni događaji su to dodatno potvrdili. Bilo da su se dogodili na inicijativu američke vlade ili kompanije SpaceEks, vidjeli smo prekide komunikacija koji su ugrozili sisteme komandovanja i kontrole naše vojske. Sada moramo da podignemo naše sposobnosti na viši nivo, ne samo zato što neprijatelj već ugrožava ukrajinsku teritoriju iz međunarodnog svemirskog prostora pomoću raketa Orešnik. Od suštinskog je značaja da ne potcijenimo ovaj rizik", kazao je Venislavski.

Pošto se ruske lansirne baze sada nalaze izvan dometa ukrajinskih raketa najvećeg dometa, Ukrajina je umjesto toga sprovela tri testiranja sistema za uništavanje ciljeva izvan atmosfere, namijenjenih presretanju raketa u bliskom svemiru. To uključuje i presretanje oružja koje se lansira sa letjelica na izuzetno velikim visinama.

"To je prioritet. Već smo demonstrirali lansiranja sistema za djelovanje izvan atmosfere i radimo na tome da utvrdimo možemo li pokrenuti njihovu proizvodnju", rekao je Venislavski.

Ipak, priznao je da će finansiranje predstavljati značajan problem, imajući u vidu ogromne potrebe koje nameće rat.

U međuvremenu, nova svemirska trka se nastavlja.