Naučnici vjeruju da su otkrili misteriju porijekla drevnih Grka

Ovo otkriće moglo bi da okonča vjekovima duge spekulacije o porijeklu Mikenjana i Minojaca, za koje se vjeruje da imaju različite korijene
3 komentar(a)
Partenon, Foto: Wikimedia Commons
Partenon, Foto: Wikimedia Commons
Ažurirano: 02.08.2017. 19:55h

DNK analize su pokazale da su dvije drevne civilizacije u Grčkoj imale zajedničke pretke koji su na tle te zemlje stigli iz Turske.

Naučnici smatraju da su Mikenjani i Minojci potekli od poljoprivrednika koji su u neolitu migrirali iz Anadolije u Grčku i Krit, prenosi britanski Dejli mejl.

Savremeni Grci su uglavnom potomci Mikenjana, otkrila je studija.

Ovo otkriće moglo bi da okonča vjekovima duge spekulacije o porijeklu dvije kulture, za koje se vjeruje da imaju različite korijene.

Međunarodni tim istraživača sproveo je prvo DNK sekvenciranje stanovnika kontinentalnog dijela Grčke, Krita i jugozapada Anadolije iz bronzanog doba. Stručnjaci Univerziteta u Vašingtonu, Harvarda i Maks Plank instituta za ljudsku istoriju, zajedno sa saradnicima iz Grčke i Turske, predano su prikupljali podatke iz ovih oblasti.

Oni su analizirali DNK iz zuba 19 drevnih ljudi koji su zasigurno bili Minojci sa Krita, Mikenjani iz kontinentalnog dijela Grčke i stanovnici jugozapada Anadolije. Njihov genom upoređen je sa više od 330 drugih drevnih genoma i više od 2.600 genoma savremenih ljudi iz cijelog svijeta.

Ispostavilo se da su Minojci i Mikenjani po porijeklu slični, ali ne i identični. Iako i jedni i drugi vuku porijeklo od "prvog poljoprivrednika" sa istoka, Mikenjani su imali i više sličnosti sa stanovnicima Istočne Evrope i sjevera Evroazije. Takva genetika prisutna je i kod savremenih Grka.

Džordž Stamatojanopulos, profesor sekvenciranja genoma na Univerzitetu u Vašingtonu i jedan od autora novog rada, kaže da se već sto godina provlače nagađanja o "dolasku Grka" krajem drugog milenijuma stare ere i njihovim afroazijskim korijenima.

"Najpoznatija je teorija njemačkog istoričara Falmajera iz 19. vijeka koji je popularizovao uvjerenje da su drevni Grci iščezli na početku srednjeg vijeka", kaže Stamatojanopulos.

Otkriće tragova Minojske i Mikenske civilizacije krajem 19. vijeka period je rađanja moderne arheologije koja je otvorila prozor u Evropu bronzanog doba. Za taj istorijski period se dotad znalo samo iz Homerovih dela Ilijade i Odiseje.

Porijeklo Minojaca i Mikenjana, međutim, zbunjivalo je arheologe već duže od sto godina.

Vjerovalo se da su potekli od različitih populacija, budući da je riječ o različitim kulturama. Minojci su bili inovatori, koji su prvi u Evropi imali pismo i negovali složenu i živopisnu umjetnost. Djeluje da su živjeli u izolaciji, na Kritu, što je podstaklo spekulacije da su kao napredno društvo potekli iz nekih drugih djelova svijeta.

Nova studija odgovara na neka od pitanja i barem otklanja sumnju da na Egeju postoji genetski kontinuitet koji je moguće pratiti kroz posljednje milenijume.

Rad naučnika objavljen je u časopisu Nature.

Bonus video: