Politička kriza: Vlast u Preševu raspuštena iz Beograda, međusobne optužbe albanskih partija

Ovo je treći put da Vlada Srbije imenuje Privremeni organ da upravlja Preševom u proteklih sedam godina

6372 pregleda 15 komentar(a)
Preševo, Foto: Screenshot/Youtube
Preševo, Foto: Screenshot/Youtube

Politička kriza ponovo je izbila u opštini na jugu Srbije sa albanskom većinom.

Preševom će do lokalnih izbora upravljati Privremeni organ kojeg je imenovala Vlada Srbije, nakon što je raspustila tamošnju skupštinu.

Raspuštanjem skupštine prestao je i mandat predsjednika opštine i ostalih članova lokalne vlasti.

Doskorašnji predsjednik opštine Preševo Šćiprim Arifi, vlast u Beogradu optužio je za "nasilnu" smjenu i diskriminaciju Albanaca.

"Način na koji je izabran Privremeni organ je potpuno nezakonit i protivustavan", navodi se u pisanom odgovoru kabineta Šćiprima Arifija za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Partija Alternativa za promjene, iz koje dolazi Arifi, bila je najbrojnija u lokalnom parlamentu Preševa koji ukupno broji 38 članova.

Na drugoj strani, Ragmi Mustafa, koga je Vlada Srbije imenovala za predsjednika Privremenog organa, kaže da se lokalna skupština nije sastala od jula 2023. i da je to bio razlog za njeno raspuštanje.

"Prethodna koalicija okupljena oko Alternative za promjene Šćiprima Arifija je izgubila većinu u Skupštini i devet mjeseci nisu mogli da sazovu nijednu sjednicu", izjavio je Ragmi Mustafa za RSE.

On je na čelu Demokratske partije Albanaca (DPA), koja je bila druga po brojnosti u lokalnom parlamentu.

Ovo je treći put da Vlada Srbije imenuje Privremeni organ da upravlja Preševom u proteklih sedam godina.

U istom periodu, ovo će biti četvrti lokalni izbori.

Glasanje bi trebalo da se održi 2. juna, kada bi pored Beograda na birališta trebalo da izađu građani u još preko 80 gradova i opština.

Opština Preševo ima preko 33.000 stanovnika i u njoj živi polovina od oko 61 hiljade Albanaca, koliko ih je registrovano na posljednjem popisu u Srbiji.

Zastupljeni su još u Bujanovcu i Medveđi, dvije opštine na jugu koje su dio takozvane Preševske doline.

Na vlasti u Preševu su se posljednjih godina smjenjivali Alternativa za promjene Šćiprima Arifija i Partija za demokratsko delovanje Šaipa Kamberija, trenutno jedinog albanskog poslanika u republičkom parlamentu.

Šta je odlučila Vlada Srbije?

Vlada Srbije se u odluci o raspuštanju skupštine Preševa, donijetoj 18. aprila, pozvala na član Zakona o lokalnoj samoupravi u kojem se navodi da se lokalni parlament može raspustiti ako ne zasijeda duže od tri mjeseca.

Rješenjem Vlade je imenovano i pet članova Privremenog organa, a zakon nalaže da se izaberu predstavnici partija koje su zastupljene u raspuštenoj skupštini "vodeći računa o političkom i nacionalnom sastavu".

Pored predsjednika Ragmija Mustafe, u tom tijelu su još Tefik Bajrami iz DPA, predsjednik Pokreta za reforme Sami Saljihu, Škembim Veliju iz PDD i Branko Trajković iz Srpske napredne stranke (SNS).

U raspuštenoj skupštini Preševa 36 odbornika imale su albanske partije, a dva su bila iz koalicije koju je predvodila Srpska napredna stranka.

Iz kabineta bivšeg predsjednika opštine Šćiprima Arifija optužili su odbornike sa liste naprednjaka da se "bez ikakve najave i obrazloženja" nisu pojavili na posljednjoj zakazanoj sjednici skupštine u oktobru, nakon čega je Alternativa za promjene izgubila većinu.

Branko Trajković iz SNS do objave teksta nije bio dostupan za komentar RSE - zašto su uskratili podršku dosadašnjoj vlasti u Preševu.

Ragmi Mustafa ističe da je pitanje za zvanični Beograd zašto Privremeni organ nije formiran ranije.

"Mi nismo mogli više da utičemo, nego da ukazujemo ambasadama i ministru državne uprave i lokalne samouprave da je neophodno raspisati izbore i raspustiti skupštinu", dodaje.

Zašto je Skupština sada raspuštena?

Kako odgovaraju na optužbe Šćiprima Arifija za "nezakonitu i nasilnu smjenu" sa čela Preševa i diskriminaciju Albanaca – za RSE do objave teksta nisu odgovorili Vlada Srbije, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Koordinaciono tijelo za Preševo, Bujanovac i Medveđu.

Bez odgovora je i pitanje zbog čega se čekalo na formiranje Privremenog organa.

"Teško bi bilo reći da je ta opština van vidokruga Beograda, ako već postoji vladino Koordinaciono tijelo za Preševo, Bujanovac i Medveđu. To tijelo je prvo moralo da alarmira da stvari ne štimaju i da vlast ne funkcioniše", kaže za RSE Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam.

Koordinaciono tijelo za Preševo, Bujanovac i Medveđu osnovano je prije više od 20 godina, nakon sukoba između policije i vojske sa takozvanom Oslobodilačkom vojskom Preševa, Medveđe i Bujanovca.

Sukobi su izbili poslije potpisivanja Kumanovskog sporazuma juna 1999. godine, čime je okončan rat na Kosovu.

Oružani okršaji na jugu Srbije trajali su do maja 2001. godine.

Koordinaciono tijelo trebalo je da pomogne u smirivanju međuetničkih tenzija i normalizaciji života u Preševskoj dolini.

Osnivački akt predviđa da se država fokusira na ubrzano ekonomsko osnaživanje i političku i društvenu integraciju u tri opštine.

Nesuglasice među albanskim partijama

Šćiprim Arifi je za svoju smjenu, pored vlasti u Beogradu, okrivio i pojedine albanske političke predstavnike u Preševskoj dolini.

U objavi na Fejsbuku od 20. aprila optužio ih je da su postali "lako sredstvo (predsjedniku Srbije Aleksandru) Vučiću za sprovođenje njegove antialbanske agende".

Arifijeve optužbe na račun političkih predstavnika Albanaca, Ragmi Mustafa naziva "demagogijom i izmišljotinama".

"Kad se on postavlja od strane vlasti u Beogradu, to je sasvim normalno, a kad se on ne postavlja, onda iznosi optužbe i apsolutno niske udarce na račun ostalih političara", rekao je Mustafa.

Vlada Srbije je imenovala Privremeni organ u Preševu 2017. i 2020. godine, a tada je na njegovo čelo postavljan Šćiprim Arifi.

Partije koje čine lokalnu skupštinu imaju pravo da Vladi predlože svoje kandidate za Privremeni organ.

Arifijeva Alternativa za promjene je, kako je navedeno u odgovoru za RSE, ovog puta to odbila.

"Zato što ništa nije išlo službenim putem, imena (kandidata) su tražili preko Vajbera i to hitno. Nadležno ministarstvo uopšte nije učestvovalo, za razliku od prošlog puta kada su se pisanim putem obratili i dali zakonski rok da svaka stranka predloži ime za Privremeni organ", dodaju.

Zbog nesuglasica među albanskim političkim strankama, lokalna vlast u Preševu je već nekoliko godina nestabilna, podsjeća Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam.

"Sukob između Šćiprima Arifija i drugih albanskih političara traje već neko vrijeme. Arifi je važio za političara koji je u dobrim odnosima sa Beogradom. Očigledno je sada došlo do preokreta", dodao je.

Ističe i da je "stara politika Beograda" da unosi razdor među političke predstavnike jedne zajednice.

"Ne bi me čudilo da je tu bilo tih igara, da se unese zrno razdora među političke predstavnike Albanaca, da se pogorša situacija u toj lokalnoj samoupravi (Preševu), da nema harmonije i zajedničkog nastupa predstavnika Albanaca na jugu", dodao je Popov.

"Prijetnje Vučića"

Šćiprim Arifi je u objavi na Fejsbuku 20. aprila rekao da je do njegove smjene došlo nakon "Vučićeve posljednje javne prijetnje".

Predsjednik Srbije je 14. aprila najavio da će svi koji krše ustavni poredak države biti "gonjeni, uhapšeni i procesuirani".

"Svi vi što gazite ustavni poredak Srbije, svi vi koji na bilo koji način u tome učestvujete, kroz proteste, demonstracije, na bilo koji način – odgovaraćete za to, svi Albanci koji u tome učestvuju odgovaraće za to", rekao je Vučić.

Tri dana kasnije, 17. aprila, zamjenik direktora Policije Kosova Dejan Janković i četvorica kosovskih policijskih službenika privedeni su na graničnim prelazima sa Srbijom.

Policija Srbije saopštila je da su privedeni zbog "bezbjednosnih provjera".

Jankoviću je bilo određeno zadržavanje do 48 sati, a kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja je rekao da je Janković bio u pritvoru pod "optužbama za rušenje ustavnog poretka Srbije".

Srbija je 17. aprila, prema podacima kosovskih vlasti, na više od 20 sati zadržala preko 1.400 građana Kosova na graničnim prelazima.

Vlada Kosova je ove postupke opisala kao osvetu Srbije zbog podrške koju je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope dala za članstvo Kosova u ovoj organizaciji.

Srbija je demantovala te navode, rekavši da su kašnjenja na granicama uzrokovana dodatnim bezbjednosnim mjerama i da kretanje građana Kosova "nije ograničeno".

Na privođenja su reagovali Evropska unija i američki Stejt department.

Stejt department je pozvao je Srbiju da se uzdrži od jednostranih i nekoordinisanih akcija, te da u potpunosti poštuje sporazume postignute u okviru dijaloga koji se vodi posredstvom EU.

Kažnjavanje zbog isticanja albanske zastave

Šćiprim Arifi je svoju smjenu povezao i sa odlukom suda u Vranju, kojom mu je naloženo da on i stranka Alternativa za promjene plate kaznu od 470 eura zbog postavljanja albanske zastave na stranačkim prostorijama u Bujanovcu 27. novembra 2022, dan uoči godišnjice nezavisnosti Albanije.

U odluci je navedeno da su on i njegova stranka proglašeni krivima jer su 27. novembra 2022. godine "istakli zastavu strane države, Albanije, a nisu istakli zastavu Srbije".

Ovim su, naveo je sud, Arifi i njegova stranka prekršili zakon koji reguliše upotrebu zastave i drugih nacionalnih simbola Srbije.

Vlada Srbije nije odgovrila ni na pitanja RSE o optužbama koje je iznio Arifi.

To nije prvi put da su politički predstavnici Albanca kažnjavani zbog isticanja albanske zastave.

"Nebriga Beograda"

Vlasti Srbije su potpisale tri sporazuma za integraciju Albanaca Preševske doline u državne institucije Srbije, 2001, 2009. i 2013. godine.

One su se uglavnom odnosile na ostvarivanje kolektivnih prava i kontinuiranu integraciju u institucije poput policije, pravosuđa i obrazovanja.

Međutim, Albanci sa juga često su optuživali zvanični Beograd za kršenje njihovih prava - na primjer, za nedostatak udžbenika na albanskom jeziku ili za pasivizaciju adresa, odnosno brisanje građana sa adrese na kojoj su prijavljeni.

"Tamo odavno postoji nezadovoljstvo odnosom vlasti u Beogradu prema Albancima, da vlada nebriga, da se ne vodi računa o razvoju", dodaje.

Na republičkim izborima u decembru 2023, Albanci su nastupili u dvije kolone.

Cenzus je prešla Partija za demokratsko djelovanje Šaipa Kamberija i osvojila jedan mandat, dok je lista koju je predvodio Šćiprim Arifi ostala bez predstavnika u Skupštini Srbije.

Nijednoj nacionalnoj manjini nije zagarantovano poslaničko mjesto, ali imaju niži procentualni prag na izborima koji im omogućava lakši ulazak u parlament.

Albanci su, prema podacima popisa, četvrta najbronija nacionalna manjina u Srbiji.

Bonus video: