Preko ekonomske zavisnosti od Kine do političkog uticaja u Sjevernoj Makedoniji

vanjski dug Sjeverne Makedonije prema Narodnoj Republici Kini do kraja 2022. godine iznosi 479 miliona dolara. To je čak 8,7 posto ukupnog spoljnog javnog duga i 3 posto makedonskog BDP

16832 pregleda 9 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Kina je do kraja 2022. godine učestvovala sa 2,6 posto ukupnih stranih investicija u Sjevernoj Makedoniji, što je 10 puta manje od susjedne Srbije, naprimjer.

S druge strane, vanjski dug Sjeverne Makedonije prema Narodnoj Republici Kini do kraja 2022. godine iznosi 479 miliona dolara. To je čak 8,7 posto ukupnog spoljnog javnog duga i 3 posto makedonskog bruto društvenog proizvoda (BDP), pokazuju podaci nevladine organizacije "Estima".

Dug je nastao zbog finansijskih kredita kineskih banaka za izgradnju dva infrastrukturna projekta - hidroelektrane Kozjak i autoputeva Miladinovci - Štip i Kičevo - Ohrid, pokazuju podaci "Estime".

Prema riječima predsjednice ove organizacije Ane Krstinovske, iznosom se može upravljati, ali je sporazum između kineske banke i Javnog preuzeće za državne puteve u velikoj mjeri asimetričan.

"U sporazumu postoje klauzule o zajmu koje predviđaju da Kina može jednostrano i prijevremeno raskinuti sporazum, dozvoliti ili ne reprogramiranje. Svi ovi kriterijumi su proizvoljni, da postupa u skladu sa njenim upravljanjem i pravilima, i nisu usklađeni sa međunarodnim pravilima. Ako tražimo izmjenu ili raskid ugovora o kreditu ili imamo spor, arbitraža za sporazum je u Pekingu, model zakonodavstva je kineski", kaže Krstinovska.

Nema investiranja, samo krediti

Cjelokupno istraživanje sadržano je u publikaciji "Nadaj se najboljem, pripremi se za najgore: Je li Sjeverna Makedonija osjetljiva na ekonomski pritisak Kine", pripremljenoj u saradnji Fondacije "Konrad Adenauer" i Pravnog fakulteta "Justinijan Prvi".

Analiza pokazuje da je prisustvo Kine u Sjevernoj Makedoniji u smislu ulaganja marginalno. Kina se ne pojavljuje kao investitor, ali daje kredite za finansiranje državnih projekata.

U nekim državama, kaže Krstinovska, postoji tendencija smanjenja investicija, primjer je Albanija, ali i zemlje članice NATO-a koje imaju kritičniji odnos prema Kini.

Sjeverna Makedonija, kako navodi, "nema kaznu za negativan stav, niti nagradu za pozitivan stav prema Kini, kao što je slučaj u Srbiji".

"U Srbiji je rukovodstvo naklonjeno Kini i iz političkih razloga, sa situacijom prema Kosovu. Kina nagrađuje Srbiju za tu političku podršku investicijama", kaže Krstinovska.

Krstinovska, koja je jedna od autorica analize, ističe da kineska prisutnost u zemljama Zapadnog Balkana u razvoju, uključujući Sjevernu Makedoniju, ima nekoliko elemenata.

Pomaganje preko ekonomskog prisustva u investicijama i infrastrukturi, čime zadovoljava svoje potrebe i interese. Na taj način stiče države saveznice, koje zauzvrat mogu podržati Kinu u međunarodnim odnosima. Osim toga, Kina takođe "izvozi" ideološke stavove u svijet, a s druge strane kontrolira kritike za tu zemlju.

"Kina nema potrebu da mobilizira značajne resurse kako bi osigurala stalnu prisutnost ili povećan uticaj u Sjevernoj Makedoniji. Može si dozvoliti da čeka, i vidimo tu oportunistički stav, predviđajući potencijalnu promjenu politike u nekom budućem izbornom ciklusu i povoljnije okruženje za njene aktivnosti. U tu svrhu, već je uspjela proširiti svoju prisutnost i uticaj u široj javnosti, što se vidi iz porasta povoljnih stavova prema Kini u nedavnim anketama", navodi se u publikaciji.

Održivi odnosi, ne po cijenu EU i NATO-a

Kina prezentuje "ružičastu" sliku načina na koji funkcioniše u Sjevernoj Makedoniji. Mediji izvještavaju o ekonomskim inicijativama Kine kao glavnog partnera zemalja u razvoju, zagovaranju zajedničke budućnosti čovječanstva, promociji multipolarnog svijeta.

Prema riječima Aleksandra Spasova, profesora Pravnog fakulteta i donedavnog vanjskog saradnika predsjednika države, kinesko pitanje je podcijenjeno u vanjskoj politici i javnoj raspravi. Njegov stav je da je za Sjevernu Makedoniju najbolje da se pozicionira kao dio već definisanih vanjskih političkih strategija i ne smije biti dio dnevne politike i partijskih prepucavanja.

Ne znači da Sjeverna Makedonija kao mala država ne treba razmišljati u globalnim okvirima.

"Moramo se prilagoditi kako bismo mogli izvući maksimalnu korist od Kine izbjegavajući štetne uticaje. Ne postoje ekonomski odnosi bez vanjske politike, oni su povezani. Naša vanjska politika i odnos prema zemljama izvan zapadne zajednice treba da polaze od našeg članstva u NATO-u i treba da budemo oprezni da se ne pridružimo nesvrstanom tipu mišljenja. Kineska vanjska politika definisana je ideološki, što je suverena odluka Kine, kao socijalističko komunističko uređenje. To treba uzeti u obzir u izgradnji odnosa s Kinom", smatra Spasov.

Za Vaska Naumovskog, profesora Pravnog fakulteta i bivšeg potpredsjednika Vlade za evropska pitanja i bivšeg ambasadora u SAD-u, regija treba održavati ekonomske odnose s Kinom, ali se zaštititi od mogućih negativnih uticaja. Smatra da je glavni fokus Sjeverne Makedonije i njenih zapadnih i partnera u Evropskoj uniji (EU) da li je država u blagoj opasnost od centara moći zbog dugog puta za ulazak u Uniju.

"Evropska perspektiva balkanskih zemalja izmiče i pojaviće se potreba za alternativama članstvu u EU. U nedostatku evropske perspektive, trebamo se okrenuti procesima prema nama, a to su metode koje sami možemo postići ulaskom u EU. Ne treba zaboraviti ni procese širenja utjecaja u drugim područjima, obrazovanju, zdravstvu, društvenim mrežama", kaže Naumovski.

Naglašava da država treba biti spremna da spriječi da svi ti uticaji i rizici ugroze strateška usmjerenja.

"Možda će biti potreban širi regionalni pristup i djelovanje nekih zemalja, jer sam uticaj nije uvijek direktan, već indirektan preko drugih država", napominje Naumovski.

Kineski uticaj na izborni proces

U vrijeme pred prošle izbore u Sjevernoj Makedoniji, prvi čovjek državne Agencije za obavještavanje Erold Musliu rekao je za RSE da u Sjevernoj Makedoniji postoji kineska dezinformacijska propaganda koja ima oblik kampanje i proizvodi euroskepticizam, a s druge strane građanima nudi alternativu kroz članstvo zemlje u BRICS-u i Evroazijskoj uniji.

No, Musliu nije otkrio koje "aktere" - političke ili medijske - svrstava u ovu grupu.

Musliu je rekao da je Agencija za obavještavanje prepoznala hibridnu strategiju i selektivnu upotrebu narativa koji izazivaju emocionalne reakcije, koristeći osjetljiva pitanja u regiji koja posebno dobivaju na intenzitetu tokom izbornih ciklusa.

Bonus video: