Srbija je, osmu godinu zaredom, nastavila pad na globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije u javnom sektoru, u rangiranju za 2024. Indeks percepcije korupcije bio je 35, pa je zauzela 105. poziciju, od 180 zemalja, što je najlošije od 2012, otkad se primjenjuje sadašnja metodologija rangiranja, saopštila je juče Transparentnost Srbija (TS).
Prema rezultatima globalne mreže Transparensi internešnal (TI), Srbija ima za jedan poen lošiji indeks i za jedno mjesto lošiju poziciju nego prethodne godine.
Rangirano je 180 zemalja i teritorija, na skali gdje je mogući raspon ocjena od 0 do 100, a sa indeksom osam je najlošije rangiran Južni Sudan, a najbolje Danska sa indeksom 90.
Srbija ove godine dijeli 105. poziciju sa Ukrajinom, a od zemalja regiona samo je Bosna i Hercegovina lošija, sa indeksom 33, prenijela je agencija Beta.
Albanija, sa kojom je Srbija prije dvije godine godine dijelila poziciju, sada ima indeks 42, Sjeverna Makedonija 40, Mađarska 41, Bugarska 43, a Crna Gora i Rumunija 46, dok Hrvatska ima indeks 47. Kosovo, koje se zasebno rangira, ima skor 44.
Unutar bivše SFRJ i dalje je najbolja plasirana Slovenija sa indeksom 60, za četiri poena bolje nego prošle godine.
Iako je Vlada Srbije usvojila novu Strategiju borbe protiv korupcije, zacrtavši rast indeksa na 43 do 2028. godine, Srbija trenutno zaostaje osam poena za svjetskim prosjekom.
Prosečna ocjena na evropskom kontinentu je 56, a među članicama EU 62.
Nakon prvoplasirane Danske, na listi slijede Finska (88) i Singapur (84), koji je pretekao Novi Zeland (83).
Ocijenjeno je i da članstvo u EU nije garancija dobrih rezultata, što pokazuje skor zemalja iz susjedstva, pa je tako Mađarska imala pad za jedan poen na 41, Bugarske (43, pad za dva poena), Rumunije (46 istovjetno kao CPI 2023) i Hrvatske (47, pad za tri poena).
U EU značajan pad su zabilježile Malta (sa 51 na 46), Slovačka (sa 54 na 49), Španija (sa 60 na 56) i Portugalija (sa 61 na 57).
Među bivšim socijalističkim zemljama Evrope ubjedljivo je najbolje plasirana Estonija sa skorom od 76, a od onih zemalja koje nisu članice EU to je i dalje Gruzija (iako indeks nastavlja da pada, sa 56 na 54, a 2024. godine na 53).
U regionalnom izvještaju TI za istočnu Evropu i srednju Aziju, navedeno je između ostalog da u mnogim zemljama demokratske institucije slabe, a vladavina prava se pogoršava, usljed unutrašnjih nestabilnosti i spoljašnjih pritisaka.
Ovo omogućava da korupcija cvjeta, a istovremeno podriva povjerenje javnosti i održivi razvoj.
Regionalni izvještaj izdvaja Srbiju, kao jednu od zemalja “pod lupom”, piše u saopštenju.
“Srbija (35) nastavlja da opada na Indeksu percepcije korupcije, dok dominacija izvršne vlasti i izloženost institucija korupciji rastu pod rigidnom kontrolom predsjednika Aleksandra Vučića”, piše u saopštenju.
Dodaje se da je reakcija vlasti nakon urušavanja nadstrešnice na rekonstruisanoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 15 ljudi, izazvala masovne proteste širom zemlje, na kojima se zahtijeva odgovornost, a korupcija stavlja u fokus, te da je u pokušaju da smiri krizu, Vučić odobrio objavljivanje mnogih dokumenata o renoviranju stanice.
Podaci iz pojedinih dokumenata, kao i netransparentan izbor podizvođača dodatno su podstakli sumnje da je projekat precijenjen, naveli su iz Transparentnosti.
Podsjetili su i da je tri mjeseca poslije događaja novosadski javni tužilac prvi put najavio da će biti ispitane tvrdnje o mogućoj korupciji.
Vlada Srbije se takođe u velikoj mjeri oslanja na međudržavne sporazume i posebne zakone bez odgovarajućih antikorupcijskih kontrola u vezi sa izložbom EXPO, i drugim projektima planiranim do 2027, čija je vrijednost procijenjena na 18,5 milijardi dolara, navela je u saopštenju Transparentnost Srbija.
Neadekvatan rad tužilaštva
Kao najveću prepreku za efikasnije suzbijanje korupcije u Srbiji, programski direktor TS Nemanja Nenadić vidi neadekvatan rad tužilaštva.
“Tužioci ne ispituju proaktivno slučajeve korupcije, čak i u slučajevima kada imaju dovoljno materijala, na šta ukazujemo nekoliko godina.
“Potrebni su tužioci koji će reagovati brzo, adekvatno i baviti se svim javno iznijetim i dokumentovanim sumnjama”, rekao je Nenadić, a prenio BBC.
Rekao je i da na rezultat Indeksa percepcije korupcije vrlo malo ili nimalo ne utiču pojedinačni događaji, kakav je bio pad nadstrešnice na novosadskoj stanici.
Reakcija vlasti po pitanju transparentnosti u vezi sa padom nadstrešnice bila je objavljivanje dijela dokumenata u vezi sa rekonstrukcijom, kaže Nenadić.
Ali bitni finansijski podaci u vezi sa tim projektom i dalje nedostaju, naglasio je.
“Kao adekvatna reakcija Vlade Srbije izostala je promjena generalne prakse, nedovoljne transparentnosti i pri samom odabiru partnera države, ali i u vezi sa realizacijom tih ugovora.
“Vidjeli smo da je objavljen veliki broj dokumenata, ali nismo vidjeli da je promijenjena praksa u vezi sa svim drugim mnogobrojnim projektima na koje Srbija troši milijarde eura”, rekao je Nenadić.
Bonus video:
