Sudije Apelacionog suda u Beogradu, u Srbiji, pravosnažno su osudile novinarku i urednika KRIK-a zato što su objavili vijest sa suđenja kriminalnoj grupi Zorana Jotića Jotke u kojoj su citirali prisluškivani razgovor članova te kriminalne grupe o tadašnjem direktoru Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Bratislavu Gašiću.
Gašić je aktuelni ministar odbrane Srbije.
Sudije tvrde da je trebalo da novinari budu više tolerantni prema Gašiću baš zato što je funkcioner koji je vodio Bezbjednosno-informativnu agenciju, kao i da novinari smiju samo da prenose informacije, ali ne i da čitaocima objašnjavaju šta se događa, prenio je KRIK.
„S obzirom da nas je tužio jedan od ključnih funkcionera SNS-a, čovjek koji je, čini se, jači od sudova, nije iznenađenje što smo izgubili ovaj slučaj“, kaže urednik KRIK-a Stevan Dojčinović.
„Ono što je najstrašnije u vezi sa ovom presudom je to što pokušava da cenzuriše i uređuje medije svodeći ih na puke prenosioce onoga što institucije Srbije i vlast kažu“.
Iako svuda u svijetu važi pravilo da javni funkcioneri moraju da imaju veću toleranciju na kritiku, sudije u Srbiji sa tim nisu uvijek saglasne, navodi KRIK.
Sudsko vijeće Apelacionog suda u Beogradu kome predsjedava Jelena Stojilković u presudi kojom je osudilo novinarku Milicu Vojinović i urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića tvrdi da je trebalo da novinari budu tolerantniji prema Gašiću zato što je funkcioner koji je vodio agenciju BIA.
„Radi se o funkcioneru koji obavlja posao direktora Bezbjednosno-informativne agencije od koga javnost očekuje izrazite moralne i profesionalne kompetencije, što pojačava negativan utisak koji prosječan čitalac stiče čitanjem članka“, piše u presudi kojom je KRIK osuđen po tužbi Bratislava Gašića.
Ovo, međutim, nije jedina sporna stvar, dodaje KRIK.
KRIK je u vijesti zbog koje je osuđen citirao prisluškivani telefonski razgovor člana Jotićeve kriminalne grupe u kojem se o Gašiću govorilo kao o nekom ko je „na kazanu“ kod Jotke. KRIK je u vijesti objasnio da u tom kontekstu, inače poznati izraz „biti na kazanu“ znači da je neka osoba na nečijem platnom spisku, prenosi N1.
Vijeće sudije Stojilković u presudi tvrdi da ovo tumačenje izraza nije tačno, ali ne daje nikakvo objašnjenje šta drugo taj izraz može da znači.
„Prosječan čitalac ne može da zaključi da izraz ’biti na kazanu’ znači da je tužilac na platnom spisku“, tvrdi se u presudi.
Sudije, kako se zaključuje iz presude, smatraju da novinari smiju samo da citiraju šta čuju u sudnici, ali ne i da čitaocima pojasne i objasne stvari. Ovo je duboko protiv ključne uloge i funkcije koji mediji imaju u svakom demokratskom društvu, prenosi KRIK.
„Za prenošenje dešavanja sa suđenja nije bilo potrebe da novinar daje svoje tumačenje reči ’biti na kazanu’“, piše u presudi.
U presudi piše i da se KRIK navodno nije ogradio od navoda iz prisluškivanog razgovora koji je citirao u vijesti, iako su, kažu iz KRIK-a, jasno napisali da su u pitanju riječi jednog od optuženih, kao i da prenose šta se čulo u sudnici.
„Tuženi istinitost objavljene informacije bazira na audio snimku koji je pušten na glavnom pretresu pred Višim sudom u Beogradu. Međutim, ne može se samo na osnovu ovoga utvrditi istinitost iznijete informacije, s obzirom da je audio snimak samo jedan od dokaznih predloga na suđenju okrivljenom Zoranu Jotiću“, piše u presudi.
KRIK poručuje da ovim sudije dovode javnost u zabludu da su njihovi novinari tvrdili da je Gašić plaćen od strane mafije, a ne da su prenosili dešavanja iz sudnice. KRIK će Gašiću morati da plati nešto više od 140.000 dinara (oko 1.200 eura).
Advokatica KRIK-a Kruna Savović kaže da presuda ima opasnu poruku.
„Odluka suda ušuškala je opasnu poruku: Privatni interes odabranih pojedinaca iznad je javnog interesa. Prema stavu suda, KRIK-ov tekst predstavlja 'takvu kritiku koja prelazi granice prihvatljivosti'. Ako je granica prihvatljivost, jasno je čiji bi interes novinar morao da ima u vidu. Javni sigurno ne.”
Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić kaže da presuda pokazuje da je sudska vlast pod ogromnim pritiskom izvršne vlasti i da sudije ne mogu da bez zazora od moćnika presuđuju i odlučuju.
„Ovi postupci su jedan od vidova pritisaka na slobodne i nezavisne novinare. Kroz legalne postupke sprečavaju nas da otvoreno pišemo o slučajevima koje pratimo i istražujemo, mi nismo daktilografi i protočni bojleri, nego dajemo kontekst na osnovu onoga što smo istraživali, na osnovu veza koje smo otkrili.”
KRIK kaže da će sada preduzeti preostale pravne korake – tražiće reviziju presude pred Vrhovnim sudom i podnijeti žalbu Ustavnu sudu.
Bonus video:
