r

Dodikovi potezi mogu izazvati nesagledive posljedice u BiH i regionu

Građani BiH očekuju od međunarodne zajednice da pokaže odlučnost u zaštiti Dejtonskog sporazuma i pravnog poretka BiH. U tom smislu, treba biti spreman i za angažovanje snažnih vojnih snaga u BiH, rekao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović

12213 pregleda 244 reakcija 17 komentar(a)
Milorad Dodik, Foto: Rojters
Milorad Dodik, Foto: Rojters

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, održao je sastanak sa predstavnicima međunarodnih institucija, uključujući visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, šefa Delegacije Evropske unije u BiH Luiđija Soreka, te ambasadore i predstavnike drugih zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC).

Tema sastanka bila je trenutna politička kriza u BiH, izazvana političkim potezima predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i njegovih sljedbenika, koji, prema Bećiroviću, ozbiljno ugrožavaju temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavni poredak zemlje, prenio je N1 BiH.

Sastanku su prisustvovali i komandanti EUFOR-a i Štaba NATO u BiH.

Skupština RS je preksinoć usvojila zakon kojim se na teritoriji tog entiteta BiH zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, Agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS), a Dodik je juče najavio donošenje novog Ustava RS kojim će se taj entitet “vratiti izvornom Dejtonu”.

Poslanici vladajuće koalicije usvojili su i zakon kojim se uspostavlja Visoki sudski i tužilački savjet RS (VSTS), koji treba da preuzme ovlaštenja VSTS BIH, odnosno da propisuje ovlaštenja, uslove i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, kao i imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca.

Za zakone je glasalo 49 poslanika, a tri protiv. Glasanju su prisustvovala 52 od 83 poslanika koliko broji Skupština RS. Većina opozicionih poslanika je bojkotovala glasanje.

Istim brojem glasova usvojene su i dopune Krivičnog zakonika RS, prema kojima će krivično biti gonjeni svi službenici RS koji u organima BiH ne budu poštovali odluke entitetskih organa i institucija, za šta su zaprijećene zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, kao i zabrana obavljanja javne dužnosti.

Parlament RS je usvojio i i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, takozvani zakon o “stranim agentima”.

Skupština RS je prethodno donijela zaključak da ne prihvata presudu Suda BiH kojom je Dodik u srijedu prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja dužnosti predsjednika RS šest godina zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Tokom rasprave u skupštini, Dodik je insistirao da “ovo nije secesija” RS, već da ona nastoji da povrati elemente autonomije predviđene Dejtonskim sporazumom, a za koje tvrdi da su joj oduzeti, prenio je AP.

“Nema razloga da stanemo, mijenjamo ono što je vještački nametnuto”, rekao je. “Godinama smo se pripremali za ovo”.

Pripadnici policije u Banjaluci 26. februara
Pripadnici policije u Banjaluci 26. februarafoto: Reuters

Šmit i ambasadori velikih sila u PIC-u ocijenili su da bi odluka Skupštine RS mogla potkopati mir i bezbjednost u BiH i pozvali na povlačenje zakona.

“Ovim postupkom vladajuće koalicije u RS nastoje se destabilizovati institucije koje vrše ustavne nadležnosti države, u skladu sa zakonima BiH, a čiju je ustavnost potvrdio i Ustavni sud BiH”, naveo je Šmit u saopštenju.

Šmit je predsjedavajući UO PIC, koji čine ambasadori SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Japana i Turske, dok je Rusija od početka rata u Ukrajini zamrzla svoje članstvo u PIC-u.

Bećirović je upozorio na agresivne pokušaje rušenja ustavno-pravnog sistema BiH, naglašavajući da je vladavina prava temelj demokratskog društva. Prema njegovim riječima, u BiH ne mogu postojati nedodirljivi pojedinci koji ne poštuju sudske odluke.

“Pravosudni sistem je stub svake demokratske države i njegova nezavisnost i integritet moraju ostati neupitni. Postoje snažni domaći i međunarodni mehanizmi zaštite države BiH, mira i sigurnosti. Avanturistička politika rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma može izazvati nesagledive posljedice u državi i regionu. Jednostrane odluke Narodne skupštine RS, po diktatu Milorada Dodika, napad su na mir, sigurnost i državu BiH”, poručio je Bećirović.

Svi učesnici sastanka su iskazali su jedinstven stav o uzrocima trenutne krize, te naglasili važnost jedinstva svih međunarodnih aktera i zajedničkog djelovanja u osiguranju punog poštovanja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Ocijenili su da udar organa vlasti RS na ustavnopravni poredak, pored toga što ugrožava mir i sigurnost, nanosi ogromnu štetu svim narodima i građanima u BiH.

Istaknuto je da je donesenim odlukama i usvojenim zakonima u NSRS praktično blokiran dalji put BiH u punopravno članstvo u EU, jer su nespojivi s evropskom agendom.

Svi prisutni na sastanku su naglasili podršku nezavisnosti, suverenitetu, teritorijalnom integritetu države BiH. Upozorili su da neće tolerisati pokušaje narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će preduzeti sve potrebne korake kako bi osigurali poštovanje vladavine prava u BiH.

Bećirović je još jednom ukazao na činjenicu da međunarodna zajednica ima jasan mandat i sve potrebne mehanizme da zaustavi antidejtonsku i antiustavnu politiku.

Građani BiH očekuju od međunarodne zajednice da pokaže odlučnost u zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i pravnog poretka BiH. U tom smislu, treba biti spreman i za angažovanje snažnih vojnih snaga u BiH, posebno na strateški važnim lokacijama. Prijetnje institucijama i ustavnom poretku BiH bi mogle imati ozbiljne implikacije na status Brčko distrikta. U tom kontekstu, posebno je skrenuta pažnja na izjavu supervizora za Brčko Luisa Krišoka, koji je upozorio da bi ugrožavanje ustavnog poretka BiH i njenih institucija moglo dovesti do preispitivanja Konačne arbitražne odluke za Brčko, navedeno je se u saopštenju Kabineta člana Predsjedništva BiH.

Dodikove pristalice u Banjaluci
Dodikove pristalice u Banjalucifoto: Reuters

Premijer Federacije Nermin Nikšić (SDP) odbio je Dodikov poziv za razgovor o, kako je navedeno u dopisu, vraćanju na izvorni Dejton.

“Nisam spreman učestvovati ni u kakvim pregovorima niti dogovarati bilo koji oblik dalje političke saradnje sa institucijama RS, sve dok ne budu obustavljeni i poništeni svi oblici neustavnog, antidejtonskog i antidržavnog djelovanja”, naveo je Nikšić u pisanom odgovoru Dodiku i premijeru RS Radovanu Viškoviću, koji su objavili sarajevski mediji.

Istakao je da to podrazumijeva “opoziv i poništenje svih neustavnih akata koje je predložila Vlada, a usvojila ili će tek usvojiti Narodna skupština RS ili drugi organi i tijela ovog entiteta, kojim se osporavaju nadležnosti i autoritet državnih organa i institucija, kao i institucija definisanih Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH”.

Nikšić je naveo da se rasprava o pitanjima iz nadležností države BiH može voditi samo u državnim institucijama BiH ili, u slučaju razmatranja političkih pitanja funkcionisanja parlamentarnih većina i političkih prioriteta države, u formatu koji pretpostavlja učešće predsjednika ili predstavnika parlamentarnih stranaka na nivou države BiH.

Klub Bošnjaka najavio veto

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavio je pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na zakone koje je usvojila skupština RS.

Svi zakoni koje usvoji Narodna skupština RS moraju biti potvrđeni u Vijeću naroda RS, u kojem delegati tri konstitutivna naroda (Srba, Bošnjaka i Hrvata), kao i “Ostalih”, mogu staviti veto, odnosno pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na usvojene zakone i odluke entitetskog parlamenta, navodi agencija Beta.

Ako bilo koji klub delegata u Vijeću pokrene veto, slijedi novi pokušaj usaglašavanja na zajedničkoj komisiji Vijeća naroda RS i Narodne skupštine, a, ukoliko ne dođe do dogovora, konačnu odluku o tome da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes nekog od naroda u BiH donosi Ustavni sud RS.

Tek poslije tih procedura, predsjednik RS može potpisati ukaz o proglašenju zakona usvojenih u Narodnoj skupštini RS, poslije čega oni idu na objavljivanje u Službenom glasniku RS.

Posebna procedura za osporavanje zakona donijetih u Narodnoj skupštini RS može se pokrenuti pred Ustavnim sudom BiH, ali to takođe podrazumijeva da usvojeni zakoni prođu predviđene procedure u institucijama RS.

Bonus video: