Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je danas u Prištini da je potrebno smanjenje tenzija u regionu i na sjeveru Kosova kako bi Evropska unija (EU) ukinula kaznene mjere protiv Kosova.
"Kao što znate, ove mjere su povezane sa potrebom za smanjenjem tenzija u regionu i na sjeveru zemlje. Nadam se da će se deeskalacija dogoditi što je prije moguće. Nakon deeskalacije možemo ići naprijed i ukinuti mjere", rekao je Košta na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
EU je uvela kaznene mjere Kosovu 2023. godine, poslije zaoštravanja tenzija na sjeveru, i dalje ih drži na snazi uz obrazloženje da Kosovo još nije učinilo dovoljno za smirivanje situacije u većinski srpskim opštinama na sjeveru.
Košta je nazvao proširenje EU za zapadni Balkan "najvećom geopolitičkom investicijom".
"Ovo je velika prilika za Zapadni Balkan i od suštinskog je značaja da se nastavi sa agendom reformi i iskoriste njene koristi. Normalizacija odnosa Kosova i Srbije je u interesu građana i taj proces je od vitalnog značaja za vaš put ka Evropskoj uniji", istakao je Košta.
Ova posjeta se odvija u vrijeme kada kosovski lideri pojačavaju apele prema Evropskoj uniji za ukidanje kaznenih mjera uvedenih nakon tenzija na sjeveru.
Košta je danas prije podne boravio u Crnoj Gori, dok je dan ranije posjetio Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Sjutra će boraviti u Albaniji i učestvovati na samitu Evropske političke zajednice koja se održava u Tirani.
Kurti zatražio potpuno i hitno ukidanje restriktivnih mjera
Tokom posjete Prištini, Košta će se sastao i sa premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem.
Kurti je ocijenio da je Kosovo evropsko po vrijednostima, istoriji i kulturi, i u potpunosti posvećeno da postane članica Evropske unije.

Kako je saopšteno iz Vlade Kosova, Kurti je tokom susreta sa Koštom rekao da su prošle skoro dvije i po godine otkako je Kosovo podnijelo zahtjev za članstvo u EU i zatražio od Košte da ima aktivnu ulogu u dostavljanju upitnika i dodjeljivanju statusa kandidata za članstvo.
Takođe je zatražio potpuno i hitno ukidanje restriktivnih mjera EU prema Kosovu, dodaje se u saopštenju.
Pomenuo je da je, prema međunarodnim organizacijama kao što su Freedom House, Transparency International i World Justice Project, Kosovo ostvarilo najveći napredak u vladavini prava, borbi protiv korupcije, redu i bezbjednosti, da, prema Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu, ima najbrže rastuću ekonomiju u regionu, te da je Kosovo prvo koje je na vrijeme predalo Agendu reformi u okviru Plana rasta EU.
Kurti je naglasio da je Kosovo ostvarilo napredak u ispunjavanju reformi, što se potvrđuje u izvještajima o napretku EU za Kosovo.
Tokom razgovora govorilo se i o regionalnoj bezbjednosti. Premijer je rekao da prijetnje po region dolaze iz Srbije, koja je odgovorna za paravojni i teroristički napad u Banjskoj u septembru 2023. godine, kao i za njene kontinuirane veze sa Ruskom federacijom. Premijer je zatražio da se (Milan) Radoičić preda pravosudnim institucijama Kosova, kaže se dalje u saopštenju Vlade Kosova.
Na sastanku je Kurti takođe izrazio zabrinutost zbog kršenja prava Albanaca u Preševu, Medveđi i Bujanovcu.
"Albanci u Preševskoj dolini su nedovoljno zastupljeni u javnim institucijama, diskriminisani prilikom zapošljavanja i njihova prava se konstantno zanemaruju", rekao je on.
Bonus video:
