Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava s ozbiljnom političkom krizom. Separatistička retorika Milorada Dodika, uticaj Rusije i usporeni evropski put dodatno produbljuju unutrašnje podjele. U analizi uglednog “Fajnenšl tajmsa” (FT) upozorava se na realnu opasnost od destabilizacije zemlje, dok međunarodna zajednica još traži način da odgovori na prijetnje koje ugrožavaju stabilnost u regionu.
Za međunarodnog izopštenika, Dodik je pravi putnik, piše britanski list, misleći na “slobodno kretanje” predsjednika Republike Srpske (RS) proteklih mjeseci, uprkos potjernici koja je krajem prošle sedmice i ukinuta Dodikovim pojavljivanjem i davanjem iskaza pred državnim institucijama.
Krajem marta, samo nekoliko dana nakon što je izdat nalog za njegovo hapšenje zbog suprotstavljanja poslijeratnom uređenju BiH, lider RS je uskočio u avion za rusku prijestonicu kako bi razgovarao s Vladimirom Putinom. Nešto više od mjesec dana kasnije vratio se tamo kako bi se pridružio raznovrsnoj grupi političara koji su obilježavali 80. godišnjicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacistima.
Kremlj već dugo voli da njeguje osovinu proruskih iredentista i simpatizera na obodima Evrope. Udvaranje Dodiku naglašava zašto se tri decenije nakon završetka rata u BiH evropski zvaničnici frenetično ponovo fokusiraju na tu malu, i dalje etnički podijeljenu zemlju, zabrinuti da se tamo ponovo stvaraju problemi, navodi FT.
“Ovo je najveća politička kriza u 30 godina”, kazao je visoki zapadni zvaničnik u regionu. “To još nije bezbjednosna kriza, ali je vrlo ozbiljna, posebno zato što nije iznenadna, već se sve više pogoršava. Dodik je najveća pojedinačna opasnost za BiH”, upozorio je.
FT piše da se od završetka rata devedestih politika BiH kreće iz krize u krizu i ostaje podijeljena po etničkim linijama. Sada su zvaničnici i diplomate zabrinuti da je slaba centralna vlada koju je uspostavio Dejtonski mirovni sporazum blizu tačke pucanja.
Rusija ima lak način da isprovocira BiH
U centru drame je 66-godišnji Dodik, koji drsko osporava strukture sporazuma koji je očuvao stabilnost u BiH - i preduzima korake koji bi mogli utrti put otcjepljenju RS, piše u analizi. Dodaje se da zapadni zvaničnici strahuju da Rusija može iskoristiti tenzije kako bi izazvala probleme u evropskom dvorištu i da će se, ako se Dodiku ne stane na put, BiH suočiti s novim poglavljem nestabilnosti.
“Ako Dodik pobijedi, car (BiH i njeni zapadni partneri) biće razotkriven kao go”, kaže jedan zapadni diplomata.
“Rusi ovdje imaju lak način da izazovu reakciju, i ako procijene da mogu isprovocirati odgovor BiH, iskoristiće tu priliku”.
Sve to stvara sumornu pozadinu za obilježavanje 30. godišnjice masakra u Srebrenici iz jula 1995, prvog genocida u Evropi koji je UN priznao od holokausta, ističe FT.
Bosna je sada na “prekretnici”, kaže Igor Crnadak, opozicioni političar u skupštini RS-a. “Moskva koristi Dodika. Njegov režim je nanio mnogo štete i ovo je prilika za nešto novo. U pitanju je hoće li se BiH nepovratno okrenuti prema zapadu... ili će RS skliznuti u potpunu autokratiju”, upozorio je.
Almasa Salihović itekako dobro razumije kakvi su ulozi u igri u BiH.
Prije četiri godine, Salihović, tada učiteljica u osnovnoj školi na istoku BiH, odgovorila je na poziv s nepoznatog broja. Glas sa druge strane žice je brzo prešao na stvar. “Jeste li Abdulahov brat ili sestra?” sjeća se pitanja. “Imamo podudaranje DNK s vama za dvije butne kosti”.
I stvarno je bila Abdulahova sestra. Posljednji put je vidjela brata 11. jula 1995. u Srebrenici. Abdulah, tada 18-godišnjak, bio je jedan od više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka koje su bosanski Srbi okupili i ubili, a zatim tajno pokopali u masovnim grobnicama razasutim po regionu.
Nakon 13 godina neznanja o njegovoj sudbini, Salihović je 2008. saznala da su neki od posmrtnih ostataka njenog brata iskopani u masovnoj grobnici. Zatim je 2021. stigao poziv u kojem se navodi da je pronađeno još posmrtnih ostataka.
“Bilo je prilično bolno znati da je mrtav i da ga je nemoguće pronaći”, kaže Salihović. “Više je utjeha imati grob nad kojim možeš da tuguješ. Kad smo vidjeli komadić njegovog šortsa, bilo je gotovo bolnije nego da uopšte nemamo posmrtnih ostataka”, dodaje.
Salihović, koja radi u Memorijalnom centru Srebrenica, brine da nakon što je u prvoj deceniji nakon rata postignut napredak prema opštem prihvatanju strašne istine o Srebrenici, poricanje dobija na zamahu.
U Srebrenici, gdje živi, redovno se srijeće sa Srbima koji umanjuju značaj zločina. “Uvijek je ista priča, ‘Cijeli svijet je protiv srpske nacije’”, kaže. “U posljednje dvije godine sam počela da se plašim koliko lako ljude prevare političari koji se vraćaju u istoriju i pokušavaju da podstaknu nacionalizam”.
FT piše da je malo ko s tolikom upornošću raspirivao vjerske i nacionalne podjele kao Dodik. Podsjeća da je na početku na Zapadu bio viđen kao neko ko unosi liberalniji duh u politiku bosanskih Srba te da ga je američka državna sekretarka Medlin Olbrajt 1998. nazvala “daškom svježeg vjetra”.
Počela sam da se plašim koliko lako ljude prevare političari koji se vraćaju u istoriju i pokušavaju da podstaknu nacionalizam
Međutim, u posljednjih petnaest godina, Dodik se sve više okreće raspirivanju srpskog nacionalizma, navodi FT i podsjeća da su on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošle godine osudili rezoluciju UN-a kojom se 11. jul proglašava danom sjećanja na žrtve Srebrenice i iskoristili je kao povod da sugerišu kako svijet proganja Srbe.
Sud u Sarajevu je u februaru osudio Dodika na šestogodišnju zabranu bavljenja politikom i godinu dana zatvora zbog osporavanja odluka visokog predstavnika u BiH. On je ignorisao tu presudu. FT navodi da je veliko pitanje hoće li centralne vlasti pokušati da sprovedu presudu i rizikuju obračun sa bezbjednosnim snagama RS. Dodik putuje u pratnji naoružane milicije koja je već imala napet sukob s državnom policijom.
Kristijan Šmit, sadašnji visoki predstavnik, koji je bio ministar u njemačkoj vladi pod Angelom Merkel, oprezan je povodom sprovođenja presuda i kaže da bi radije vidio Dodikov poraz na izborima. On smatra da je riječ o “ozbiljnoj, ali rješivoj” krizi.
’Spori voz’ ka EU - najveća nada za BiH
Njegov san je da nadgleda transformaciju BiH u funkcionalnu državu spremnu za pridruživanje EU, i da na kraju ode s dužnosti kao posljednji visoki predstavnik. Ukidanje njegove funkcije je, piše FT, jedna od ključnih reformi ako država želi šansu da se kvalifikuje za članstvo u EU, što, prema anketama, većina građana želi.
FT navodi da je totalna invazija na Ukrajinu 2022. godine dala novi zamah proširenju EU na istok, nakon godina u kojima je kandidatura šest zemalja zapadnog Balkana bila u zastoju.
Ali Šmit priznaje da većina smatra da će Dejtonski sistem, i pored svojih manjkavosti, morati da se održava još neko vrijeme, te da BiH ima još mnogo posla kako bi se kvalifikovala za članstvo u EU.
“Dugogodišnji posmatrači mi kažu da računam na još 20 godina (ako želim biti posljednji visoki predstavnik)”, našalio se.
Opozicioni političar Mladen Ivanić kaže da je najbolja nada za BiH ideja o članstvu u EU u dvije faze, koju podržava Francuska, a koja bi mogla omogućiti balkanskim državama da budu u “sporom vozu” i da prihvate dio obaveza i koristi EU. On tvrdi da zvaničnici u Briselu i Sarajevu vole da se pretvaraju kako je punopravno članstvo realno.
“Evropa nas laže. Mi lažemo njih. Evropa kaže da su vrata otvorena. Realnost je da to još dugo nije realno”, poručuje.
Uprkos svim problemima s Dejtonskim sporazumom, on je sačuvao mir. Ljudi previše lako zaboravljaju njegove uspjehe, kaže Nedžma Džananović, profesorica političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu.
“Čak i Dodik shvata da se neke stvari ne smiju ponoviti”.
Međutim, ona se boji da Dodik prolazi nekažnjeno.
“Mi zapravo normalizujemo konačnu podjelu zemlje. Dodik prihvata nacionalnu valutu i novac od poreza, ali ostatak institucija BiH za njega ne postoji u RS”, kazala je.
Nakon više od decenije u kojoj je BiH nestala s međunarodne agende, evropski zvaničnici pokazuju sve veću zabrinutost, navodi britanski list, podsjećajući da je EUFOR povećao broj svojih vojnika ove godine.
Dok je mađarski premijer Viktor Orban blokirao jedinstveni EU pristup, nekoliko članica, i Velika Britanija, koja preuzima vodeću ulogu u regionu, nametnuli su sankcije Dodiku.
FT piše da se zapadni zvaničnici nadaju da će umjereniji političari bosanskih Srba zamijeniti Dodika i uvesti duh saradnje. Međutim, budući da se i lideri bosanskih Hrvata zalažu za veću autonomiju, Dejtonski sporazum je opasno narušen, ako ne i nefunkcionalan.
U analizi se navodi da je za generaciju koja je stasala nakon rata, posebno u kosopolitskom srcu Sarajeva, ta paraliza izluđujuća - kao i ozloglašena politička korupcija države. BiH je u rangu sa Bjelorusijom u indeksu percepcije korupcije Transparensi internešnala, i ove godine je zabilježila najgori rezultat do sada.
Dejton - sistem izgrađen za korupciju
U međuvremenu, mladi ljudi napuštaju BiH i broj poslijeratnog stanovništva je pao s vrhunca od 4,2 miliona u 2002. na nešto više od tri miliona danas.
“Korupcija je toliko duboko ukorijenjena u porama društva da me još uvijek šokira”, kaže Gordana Miladinović, koordinatorka jedne antikorupcijske organizacije, koja je odrasla u Sarajevu dok je bilo pod opsadom tokom rata. “To je dio kulture i doprinosi raspadanju društva, vrijednosti i morala”.
“Dodajte tome nedostatak opšteg krivičnog pravosuđa. Čini mi se da što ste kriminalniji, lakše vam je proći nekažnjeno. Mnogi ljudi ulaze u politiku radi lične koristi”, dodaje.
Dejtonski sistem, nastavlja, toliko je složen sa svojim višestrukim slojevima vlasti da je “izgrađen za korupciju”.
Franjo Topić, istaknuti akademik koji se u Sarajevu dugo zalagao za multietničku državu, vjeruje da je rješenje ukidanje entiteta i centralizirana država. “Entiteti su bili dobar način za zaustavljanje rata”, kaže. “Ali sada nam je potreban Dejton dva bi država bolje funkcionisala. Entiteti nisu dobro rješenje, oni su kao dvije male države”, ističe.
Međutim, Miladinović smatra da postoji previše interesnih grupa koje žele da sistem opstane i da će se disfunkcija samo nastaviti. “Fundamentalna promjena Dejtona je malo vjerovatna”, smatra Miladinović.
Korupcija je toliko duboko ukorijenjena u porama društva da me još uvijek šokira. To je dio kulture
FT navodi i da se u glavnoj ulici u Banjaluci nalazi “Kafe Putin”, te da taj prizor doprinosi utisku koji i lideri RS i Rusije žele da propagiraju, o savezu koji se temelji na navodno zajedničkim ruskim i srpskim vrijednostima kao Slovena i pravoslavnih hrišćana.
Dodikovi protivnici umanjuju rusku podršku Dodiku kao više simboličnu nego praktičnu. “Rusija nema vremena da razmišlja o BiH”, kaže Ivanić. “Imaju previše problema u svom susjedstvu. Šta ovdje ulažu? Gotovo ništa. Nikad nisam vidio nikakvu dugoročnu stratešku igru ovdje”.
Sam Dodik poriče da želi otcjepljenje. “Nećete naći nijedan moj porez koji ide u tom smjeru, niti ćete naći i jednu takvu izjavu”, rekao je prošli mjesec za Euronews Serbia.
U rijetkom popuštanju, u petak se pojavio na sudskom ročištu, što je podstaklo tužilaštvo BiH da ukine nalog za njegovo hapšenje. Međutim, analitičari u Banjaluci i Sarajevu strahuju da je njegova ambicija da stvori de fakto zapadnobalkanski ekvivalent Pridnjestrovlja, separatističke enklave u Moldaviji koju podržava Moskva.
Britanski list podsjeća da je Dodik prije dvije godine u skupštini RS progurao kontroverzni zakon koji je zapravo značio da više ne priznaje centralni ustavni sud. Sada planira referendum o nacrtu novog ustava RS-a čije bi odredbe bile ravne secesiji.
Nedavno je progurao zakone kako bi obuzdao civilno društvo i medije, slijedeći autokratski priručnik Orbana i Putina.
“Institucije se urušavaju”, kaže Ivana Korajlić, šefica kancelarije Transparensi internešnala u Banjaluci. “Ako pogledate vladavinu prava, imali smo snažniji pristup prije 20 godina. Od tada su međunarodno prisustvo i pritisak u BiH oslabili, a lokalne elite i klijentelističke mreže su preuzele konotrlu. Uvijek smo u krizi, bilo ustavnoj ili bezbjednosnoj, i svaki put Dodik napravi korak dalje da bi bio shvaćen ozbiljno”, dodaje.
FT piše da će 30. godišnjica genocida u Srebrenici ove sedmice proteći u sumornom tonu izjava zapadnih zvaničnika. “Međutim, uprkos njihovom obnovljenom fokusu na nadmudrivanje Dodika, većina građana BiH se boji da će se krizi dopustiti da tinja”, navodi list.
Niko se neće usuditi da se suoči s njim i stane mu na put, kaže Džananović, profesorica politikologije. “Sve dok su mu porodica i imovina sigurni, nastaviće da produbljuje ovu krizu. Ako naiđe na ozbiljan otpor vlasti, on i njegova porodica potražiće utočište u Mađarskoj, a kao krajnju opciju, u Moskvi. Ali vjerovatno ostaje. Neće imati razloga za odlazak”, zaključila je.
Bonus video:
