Odlazeći bugarski premijer Rozen Željazkov postupio je po direktivi Deljana Peevskog, koji je pod američkim i britanskim sankcijama zbog korupcije, i uveo Bugarsku u inicijativu predsjednika SAD Donalda Trampa pod nazivom Odbor za mir.
Tramp je danas u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma, objavio formiranje Odbora za mir, koji je prvobitno zamišljen da nadgleda sprovođenje mira i obnovu u Pojasu Gaze, ali je proširen u inicijativu za koju neke evropske države smatraju da bi mogla da potkopa Ujedinjene nacije.
Kako piše EUalajv, ranije ove sedmice pojavila se informacija da je poziv za učešće u Odboru za mir upućen bugarskom predsjedniku Rumenu Radevu. Međutim, Radev je potom objavio da podnosi ostavku kako bi se posvetio partijskom političkom djelovanju.
Politički pritisak da se Bugarska uključi u Trampovu inicijativu došao je od Deljana Peevskog, lidera stranke DPS (Pokret za prava i slobode) – Novi početak.
„Pozivam predsjednika Radeva da ovo odmah uputi Narodnoj skupštini na glasanje, a potom i Savjetu ministara, kako bi se preduzeli naredni koraci za pristupanje zemlje Odboru za mir“, naveo je Peevski u zvaničnom saopštenju.
Ovaj bugarski političar, koga je administracija Džozefa Bajdena označila kao oligarha, ulaže sve napore da mu ime bude skinuto sa američke liste sankcija po zakonu Magnicki.
„Kao politički lider, insistiram da naša zemlja ne propusti priliku da bude dio izgradnje novog, pravednijeg i stabilnijeg svjetskog poretka“, naglasio je Peevski.
Rozen Željazkov je, piše EUalajv, promptno sproveo to uputstvo, iako je Trampov poziv bio upućen predsjedništvu.
Bugarska ne može da očekuje nikakvu neposrednu korist od pridruživanja ovom tijelu, budući da njeno učešće otvoreno zanemaruje napore da se pokaže jedinstvo Evropske unije.
Simbolično, tokom događaja u Davosu, Željazkov je sjedio pored mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je odbio da podrži Dansku u vezi sa Grenlandom i koji već dugo nastoji da blokira evropsku pomoć Ukrajini, dodaje portal.
Pored Mađarske, Bugarske i Kosova, iz regiona je poziv za Trampov Odbor za mir dobila i prihvatila i Albanija.
Slovenija je za sada odlučila da se ne pridruži odboru, a Hrvatska još nije definitivno odgovorila.
Zemlje predstavljene na bini u Davosu uglavnom su bile sa Bliskog istoka i iz Južne Amerike, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Argentinu i Paragvaj. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nije prisustvovao ceremoniji potpisivanja u Davosu, ali je relevantni dokument potpisao u Minsku 20. januara, uoči zvaničnog predstavljanja povelje, piše EUalajv.
Agencija AP izvijestila je da su među onima koji su potpisali pristupne dokumente za Odbor za mir bili argentinski predsjednik Havijer Milei i mađarski premijer Viktor Orban, kao i lideri Azerbejdžana Ilham Alijev, kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev i kosovska predsjednica Vjosa Osmani.
Među šefovima vlada ili država bili su i indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto, konzervativni predsjednik Paragvaja Santjago Penja, predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev, premijer Pakistana Šehbaz Šarif, premijer Jermenije Nikol Pašikijan, kao i ministri i diplomate iz Saudijske Arabije, Bahreina, Turske i Maroka.
Oko 35 zemalja prihvatilo je da se pridruži projektu, rekao je visoki američki zvaničnik novinarima, dok je 60 zemalja pozvano da se uključi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pozvan da se uključi, rekao je da se njegova zemlja još konsultuje sa strateškim partnerima Moskve prije nego što donese odluku.
Britanska ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper izjavila je danas za Bi-Bi-Si da će Velika Britanija preskočiti ceremoniju.
Norveška i Švedska saopštile su da neće učestvovati, kao ni Francuska, koja je naglasila da podržava mirovni plan za Gazu, ali je izrazila zabrinutost da bi odbor mogao da pokuša da zamijeni Ujedinjene nacije kao glavno mjesto za rješavanje sukoba.
Crna Gora nije dobila poziv Sjedinjenih Američkih Država za priključenje Odboru za mir, saopšteno je "Vijestima" iz Ministarstva vanjskih poslova juče.
Bonus video:
