Čelične ograde pojavile su se duž dijelova južne obale Albanije, u blizini Zverneca i lagune Narta, gdje je planirana izgradnja velikog luksuznog turističkog kompleksa povezanog sa Džaredom Kušnerom i Ivankom Tramp. Projekat je izazvao proteste, zabrinutost ekoloških organizacija i optužbe da se jedan od posljednjih netaknutih priobalnih ekosistema u zemlji postepeno zatvara za javnost.
Ograđeno područje obuhvata oko 300 hektara privatnog zemljišta između lagune i Jadranskog mora, a na toj lokaciji bi trebalo da nikne turistički kompleks sa luksuznim hotelima, vilama, marinama i ekskluzivnim odmaralištima, prenosi portal Nova.rs.
Međutim, za mnoge mještane i aktiviste prvi vidljivi znak projekta nisu bila obećanja o investicijama i razvoju, već metalne ograde koje su se pojavile preko pješčanih dina, plaža i borovih šuma koje su decenijama bile dostupne građanima.
Posljednjih nedjelja u zaštićenom području Piše Poro–Narte primijećene su teške građevinske mašine, novoizgrađeni pristupni putevi i iskopi ispunjeni betonom, dok je pristup pojedinim dijelovima obale postao znatno ograničen.
Iako albanske vlasti još nisu zvanično predstavile kompletan projekat, više zvaničnika je nezvanično potvrdilo da su već izdate početne dozvole za razvoj i pripremne radove, što je omogućilo ograđivanje terena i početak radova.
Konačno arhitektonsko rješenje još nije objavljeno.
Prema informacijama koje prate investiciju, glavni plan projekta izrađuju tri međunarodno priznate arhitektonske kuće, a očekuje se da će uskoro biti predat nadležnim institucijama na odobrenje, piše Atlantiku. Nedostatak transparentnosti dodatno je pojačao kritike ekoloških organizacija i lokalnog stanovništva, od kojih mnogi tvrde da su za razmjere projekta saznali tek kada su se duž obale pojavile ograde.
Organizacije za zaštitu prirode PPNEA i EuroNatur optužile su institucije da uskraćuju dokumentaciju o uticaju na životnu sredinu i da čitav proces sprovode bez ozbiljne javne rasprave.
Ekološki aktivisti upozoravaju da se građevinski radovi izvode tokom sezone razmnožavanja divljih životinja u jednom od ekološki najosjetljivijih priobalnih područja Albanije. Riječ je o staništu brojnih migratornih ptica, osjetljivih laguna, pješčanih dina i drugih zaštićenih prirodnih ekosistema.
Prema tvrdnjama stručnjaka koji prate situaciju na terenu, vijekovima formirane prirodne dine već trpe ozbiljna oštećenja usljed radova.
Napetosti su dodatno porasle nakon što su demonstranti ušli na gradilište i uklonili dijelove ograde, optužujući vlasti i investitore da privatizuju javnu obalu zarad elitnog turizma.
Lokalni ribari i stanovnici tvrde da su putevi koje su generacije koristile za pristup moru sada zatvoreni ili pod strogim ograničenjima. Ekološki aktivisti navode i da su tokom dokumentovanja radova na terenu bili izloženi pritiscima i neprijatnostima.
S druge strane, pristalice projekta ističu da se razvoj odvija isključivo na privatnom zemljištu i da bi mogao da pretvori ovaj dio Albanije u prestižnu mediteransku turističku destinaciju, privuče velike investicije i otvori nova radna mjesta.
Ipak, za kritičare je upravo simbolika ograđivanja velikih dijelova zaštićene obale postala centralna tačka spora. Za mnoge građane Albanije rasprava više nije samo pitanje turističkog razvoja. Ona se sve više svodi na pitanje ko ima pravo pristupa obali svoje zemlje – i koliko je ostalo od njenih posljednjih netaknutih prirodnih predjela.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
