„Amerikanci žele visokog predstavnika koji im neće stajati na putu“

U Sarajevu je danas počelo dvodnevno zasjedanje Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC) u Bosni i Hercegovini (BiH), na kojem bi trebalo da bude izabran novi visoki međunarodni predstavnik u ovoj zemlji, nakon što je Njemac Kristijan Šmit iznenada dao ostavku pod, kako je rekao „ogromnim“ pritiskom Sjedinjenih Država.

Sjednica se održava u zgradi parlamenta BiH, prenosi Beta.

Rojters navodi da je BiH uživala snažnu podršku Vašingtona, ali da je američki Stejt department u majskom izvještaju o zapadnom Balkanu nagovijestio zaokret u politici ka pristupu više zasnovanom na komercijalnim uslovima, naglašavajući „obostrano korisna partnerstva“, uključujući i kroz energetske projekte.

„Amerikanci žele visokog predstavnika koji im neće stajati na putu“, rekao je Kurt Basener, suosnivač i viši saradnik instituta Savjet za politiku demokratizacije.

Među favoritima su iskusni italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i francuski diplomata Rene Trokaz, objavili su istraživački portal Istraga.ba i pojedini analitičari.

Američki analitičar je povezao pritisak na Šmita sa američkim lobistima bliskim predsjedniku Donaldu Trampu, koji su prošlog oktobra pomogli u ukidanju američkih sankcija Miloradu Dodiku

Šmitov mandat su obilježile tenzije sa liderima bosanskih Srba, koji su osporavali njegovu legalnost dok se protivio njihovom nastojanju da se njihov entitet izdvoji iz BiH i pripoji Srbiji.

Prvobitno je rekao da se povlači iz ličnih razloga, ali je krajem maja za njemački list „Augsburger Allgemeine“ kazao da je bio pod „ogromnim i iznenađujućim pritiskom SAD“ da ode ranije nego što je planirano.

Nekoliko diplomata i analitičara potvrdilo je Rojtersu da je već neko vrijeme bio pod pritiskom SAD.

Američki analitičar, koji nije želio da bude imenovan, povezao je taj pritisak sa američkim lobistima bliskim predsjedniku Donaldu Trampu, koji su prošlog oktobra pomogli u ukidanju američkih sankcija lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku, i koji su navodno lobirali za Šmitov odlazak.

Međutim, jedan ambasador EU, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da se Šmit doživljavao kao neko ko ima podršku administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.

„Oni ga vide kao ostatak starog režima i željeli su da ga se riješe“, rekao je ambasador.

Uloga Kancelarije visokog predstavnika se proširila od njenog prvobitnog uspostavljanja i sada može da nameće zakone i smjenjuje pojedine zvaničnike, ali su SAD poručile da sada preferiraju ograničeniji mandat.

„Era izgradnje država predvođena SAD je prošla“, naveo je Stejt department u majskom izvještaju. Politika Vašingtona u regionu zasniva se na „stabilnosti i obostrano korisnim partnerstvima“.

To uključuje podršku SAD gasovodu kojim bi se američki prirodni gas dopremao iz LNG terminala u Hrvatskoj do Bosne. Projekat će voditi američka kompanija koju vode Džesi Binal, bivši Trampov advokat, i Džozef Flin, brat Trampovog bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina.

Može se desiti da novi visoki predstavnik ne bude izabran tokom zasjedanja danas i sjutra da bi se zatražilo još neko vrijeme za usaglašavanje stavova

Beta piše da Antonio Zanardi Landi osim podrške svoje zemlje ima i podršku SAD.

Vašington ima i svog kandidata Vilijema Rugera, dok je Francuska, uz podršku Velike Britanije kandidovala Trokaza.

Advokatska komora Federacije BiH saopštila je danas da su predlog za imenovanje Romana Završeka, predsjednika Vijeća advokatskih komora Evrope (CCBE), za novog visokog predstavnika u BiH podržale i advokatske komore iz više država regiona.

Kako su naveli, nakon što su Advokatska komora FBiH i Advokatska komora Republike Srpske zajednički uputile memorandum Upravnom odboru i ambasadama članicama zemalja PIC-a, podršku da Završek bude novi visoki predstavnik u BiH dale su i Hrvatska odvjetnička komora, Odvetniška zbornica Slovenije, Advokatska komora Srbije i Advokatska komora Crne Gore.

Da bi neki od predloženih kandidata bio izabran za novog visokog predstavnika potrebno je da dobije široku podršku država članica PIC-a, ali konsenzus među članicama Upravnog odbora PIC-a nije neophodan.

Članice donose odluku ili odgađaju donošenje odluke o nekom kandidatu u zavisnosti od stavova svake od članica PIC-a, a proces razmatranja i odlučivanja se ponavlja sve dok jedan od kandidata ne bude izabran.

Može se desiti da novi visoki predstavnik ne bude izabran tokom zasjedanja danas i sjutra da bi se zatražilo još neko vrijeme za usaglašavanje stavova, navodi Beta.

Upravni odbor PIC-a čine predstavnici SAD, Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Kanade, Japana, Turska, u ime Organizacije islamskih zemalja, i Evropska unija.

Rusija ne učestvuje u radu Upravnog odbora PIC-a od 2022. godine, kada je “suspendovala” djelovanje u UO PIC-a i finansiranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), zbog protivljenja izbora Šmita za visokog predstavnika, čije imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.