Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ponovo je ogolila duboke podjele na Balkanu u odnosu prema ratnim zločinima, njihovim počiniocima i sudski utvrđenim činjenicama.
Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), preminuo je juče u pritvoru Ujedinjenih nacija u Hagu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Vijest o njegovoj smrti su potvrdili zvaničnik Ujedinjenih nacija i njegov advokat Dragan Ivetić. Uzrok smrti nije saopšten. Ivetić je Rojtersu kazao da je Mladić posljednje mjesece proveo na bolničkom odjeljenju pritvorskog centra.
Haški tribunal ga je 2017. osudio na doživotni zatvor, a Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove 8. juna 2021. pravosnažno je potvrdilo osudu za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i kaznu doživotnog zatvora.
U avgustu 2026. godine, ljekar Ujedinjenih nacija procijenio je da bi Mladićeva smrt "mogla nastupiti u bilo kojem trenutku", moguće u roku od nekoliko sedmica, ali je njegov zahtjev za puštanje na slobodu ponovo odbijen uz obrazloženje da to ne bi bilo u interesu pravde.
Predsjednica suda, sutkinja Grasijela Gati Santana, koristeći ovlaštenja koja joj pripadaju na osnovu Statuta Mehanizma i pravila o pritvoru, naredila je u okviru standardne procedure potpunu istragu okolnosti Mladićeve smrti.
Prve reakcije iz regiona ponovo su pokazale nepomirljive odnose prema nasljeđu čovjeka čije su ime i vojna karijera neraskidivo povezani sa genocidom u Srebrenici, opsadom Sarajeva, progonom nesrpskog stanovništva i masovnim zločinima.
Neka njegova smrt bude opomena njegovom potomstvu i onima koji mu aplaudiraju. Neka vide kakav će život izabrati - hoće li biti ljudi ili neljudi i otići na drugi svijet s takvim teretom i kaznom, kazala je Kada Hotić
Udruženje žrtava i svjedoka genocida poručilo je juče da se o Mladiću ne može govoriti izvan konteksta zločina za koje je pravosnažno osuđen, naglašavajući da njegova smrt ne mijenja činjenice utvrđene pred međunarodnim sudovima. Iza njegovog imena, naveli su, ostaju hiljade ubijenih, protjeranih, zatočenih i mučenih, razoreni gradovi i sela, opsada Sarajeva i genocid u Srebrenici. Njegovo nasljeđe, poručili su, nijesu vojna ili nacionalna dostignuća, već "žrtve, masovne grobnice, logori i uništeni životi".
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić ocijenio je da sama činjenica da je Mladić mrtav malo toga mijenja: ne vraća ubijene, ne uklanja masovne grobnice i ne mijenja presude. Mnogo važnijim smatra ono što dolazi poslije njegove smrti - borbu da sa njim ne umru istina, odgovornost i sjećanje na žrtve.
Potpredsjednica Pokreta "Majke enklave Srebrenica i Žepa" Kada Hotić, kojoj su 1995. ubijeni sin i suprug, izjavila je da je za porodice žrtava najbitnije što je sud u Hagu održao riječ i sproveo doživotnu kaznu zatvora bez smanjenja ili ublažavanja.
Ona je navela da Mladićeva sudbina treba da posluži kao trajna pouka za buduće generacije, njegove sljedbenike i cjelokupno društvo.
"Neka njegova smrt bude opomena njegovom potomstvu i onima koji mu aplaudiraju. Neka vide kakav će život izabrati – hoće li biti ljudi ili neljudi i otići na drugi svijet s takvim teretom i kaznom", dodala je Hotić.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da će Mladić ostati zapamćen onako kako ga je definisala pravosnažna presuda Međunarodnog suda u Hagu. "Kao ratni zločinac osuđen na doživotnu kaznu zatvora za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata", kazao je Izetbegović.
Potpredsjednik Republike Srpske i nekadašnji načelnik Srebrenice Ćamil Duraković upozorio je da iza Mladića ostaju hiljade grobova, ali i politika koja ga među dijelom bosanskih Srba i dalje pokušava pretvoriti u heroja. Izrazio je bojazan da bi i njegova sahrana mogla postati povod za novu glorifikaciju. Ministar odbrane BiH Zukan Helez poručio je da smrću ne dolazi oprost: "Ne brišu se masovne grobnice. Ne vraćaju se ubijena djeca", navodeći da iza Mladića ostaju presuda i trag zločina.
Gotovo istovremeno, iz Republike Srpske stizale su potpuno drugačije poruke. Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik opisao je Mladića kao komandanta VRS-a koji se borio "za slobodu srpskog naroda", a njegovu smrt nazvao "ubistvom, jer je sve ukazivalo na njegovo loše zdravstveno stanje".
Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izrazio je saučešće Mladićevoj porodici, ali i "svim ljudima koji su ga doživljavali kao simbol jednog vremena i jedne borbe". Poručio je da za srpski narod Mladićevo ime ostaje duboko upisano u istoriju i da će njegovo "djelo i ime nastaviti da žive", uz ocjenu da će istoriju različito tumačiti ljudi i politike.
Bivši srbijanski ministar policije, direktor BIA-e i aktuelni senator RS-a Aleksandar Vulin pozvao je da Mladić dobije državnu i vojničku sahranu u Srbiji i da bude proglašen dan žalosti. Poručio je da mu Republika Srpska "duguje život", a Srbi "zahvalnost i ljubav".
Slično je reagovao i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, koji je ustvrdio da je Mladić "dugo vodio borbu protiv tih zlikovaca" i da su njegovu smrt očekivali još prije dvije ili tri godine. "Nije se predao... Ubili su ga", rekao je Šešelj.
Potpuna odgovornost za tako teške zločine, u Bosni i drugdje, zahtijeva posvećenost vlada pravdi, čak i decenijama nakon samih događaja, navela je Elizabet Evanson
Nasuprot porukama kojima je Mladić predstavljan kao heroj i simbol odbrane srpskog naroda, dio opozicije u Srbiji i organizacija civilnog društva upozorio je da njegova smrt ne može zatvoriti pitanje odgovornosti za ratne zločine niti promijeniti činjenice utvrđene pred međunarodnim sudovima.
Opozicioni Zeleno-lijevi front saopštio je da smrću Ratka Mladića nije okončano pitanje odgovornosti za počinjene ratne zločine, poručujući da ostaje trajna obaveza da se istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima ne zaboravi niti relativizuje. Ta stranka pozvala je institucije da spriječe pokušaje glorifikacije pravosnažno osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru.
Demokratska stranka (DS) je, između ostalog, navela da "suočavanje sa prošlošću nije čin protiv sopstvenog naroda", te da je, "naprotiv ono preduslov da buduće generacije ne nose teret zločina koje nisu počinile".
Sličnu poruku u razgovoru za N1 uputila je i Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava, ali uz širi osvrt na odnos srpskog društva prema prošlosti. Ona je ocijenila da u pravnom smislu oko Mladićevog slučaja nema dileme, jer je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, ali da je pravda mnogo više od same presude. Prema njenim riječima, stvarno suočavanje sa prošlošću podrazumijeva i promjenu odnosa društva prema ljudima osuđenim za najteže ratne zločine.
Todorović je upozorila da bi, ukoliko se takav odnos ne promijeni, smrću Ratka Mladića priča o njemu kao heroju mogla tek da dobije novi zamah, dodatno produbljujući polarizaciju u Srbiji i odnose sa susjedima.
Razlika u odnosu prema Mladiću bila je vidljiva čak i u načinu na koji su mediji u BiH izvijestili o njegovoj smrti. Dok su mediji u Republici Srpskoj vijesti uglavnom naslovljavali sa "Umro general Ratko Mladić" ili "Preminuo Ratko Mladić", mediji sa sjedištem u Federaciji BiH koristili su formulaciju "Umro ratni zločinac Ratko Mladić".
U hrvatskim medijima vijest o smrti Mladića objavljena je uz epitete "zločinac, krvnik, kukavica". Jutarnji list je objavio da je ratni put Ratka Mladića "popločan" zločinima, započeo je u Hrvatskoj, dok je portal Indeks Mladićevu ratnu biografiju detaljno je opisao u tekstu pod naslovom "Sotona".
Suprotstavljene reakcije na Mladićevu smrt našle su odjek i u izvještajima stranih medija.
Francuski "Mond" je Mladića opisao kao ključnog vojnog arhitektu projekta "Velike Srbije", uz ocjenu da ni među samim Srbima ne postoji jedinstven odnos prema njegovom nasljeđu. Za jedne je, navodi list, ostao ratnik koji je tvrdio da brani svoj narod, dok je za druge zločinac koji je nanio sramotu srpskoj naciji.
Rojters je u izvještaju o smrti podsjetio da je Mladić osuđen za genocid zbog uloge u masakru najmanje 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, koju je agencija opisala kao najgori zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Agencija je podsjetila i na višegodišnju opsadu Sarajeva i činjenicu da su tijela ubijenih u Srebrenici zakopavana u masovne grobnice, a neka potom premještana kako bi bili sakriveni dokazi zločina.
Novinarka CNN-a Kristijan Amanpur, koja je izvještavala iz BiH tokom rata, bila je još direktnija. Mladića je nazvala "jednim od najbrutalnijih ubica na svijetu", navodeći da je živio mnogo duže nego desetine hiljada njegovih žrtava.
Elizabet Evenson, direktorka za međunarodnu pravdu u organizaciji Hjuman rajts voč, kazala je da je Mladićeva smrt "podsjetnik na trajnu potrebu za pravdom, istinom i reparacijama na Zapadnom Balkanu".
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš poručio je, preko svog portparola Stefana Dižarika, da stoji uz žrtve, preživjele i njihove porodice koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić proglašen krivim.
Istakao je da su sudske odluke konačne i da činjenice koje su njima utvrđene predstavljaju dio istorijskog zapisa, pozivajući sve nosioce vlasti da se uzdrže od negiranja težine zločina o kojima su međunarodni sudovi već presudili.
Gutereš je, kako je saopšteno, snažno osudio svako negiranje genocida u Srebrenici, kao i postupke kojima se veličaju osobe koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
"Potpuna odgovornost za tako teške zločine, u Bosni i drugdje, zahtijeva posvećenost vlada pravdi, čak i decenijama nakon samih događaja", navela je Evenson u saopštenju.
Tijelo Ratka Mladića biće prevezeno gdje kaže njegova porodica i tu će biti sahranjen, rekao je za agenciju Srna njegov advokat Branko Lukić.
Lukić je istakao da mu je Mladić hiljadu puta govorio da želi da bude sahranjen pored kćerke Ane na Topčiderskom groblju u Beogradu.
On je kazao da će haški ljekari kontantovati smrt i da se mora završiti papirologija, te ocijenio da sve to može da traje i do sedam dana.
Najs: U grob odnio važne informacije
Britanski istoričar i bivši glavni tužilac Haškog tribunala Džefri Najs ocijenio je u izjavi za N1 da je Ratko Mladić možda sa sobom u grob odnio važne informacije koje, kako je rekao, ljudi u BiH, a posebno Bošnjaci, zaslužuju da čuju. Istakao je da Mladić, međutim, nije bio čovjek za kojeg bi se očekivalo da će učiniti nešto u njihovu korist.
"Nemam neki stvarni komentar. Bio je bolestan i vjerovatno je uskoro trebalo da umre", kazao je Najs.
Kao jedno od najvažnijih pitanja koje je, prema njegovim riječima, moglo ostati bez odgovora, naveo je to kako je i zašto Mladić, u periodu koji je prethodio 11. julu 1995. godine, znao da može učiniti ono što je učinio u Srebrenici, a potom i Bošnjacima Srebrenice, bez straha od intervencije zapadnih sila.
"Zasada znamo dosta o tome. Znamo da je postojao dogovor između Amerike, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva da se vazdušna sila neće koristiti za spasavanje Srebrenice i da je taj dogovor ostao tajan od Holanđana, kao i od samih bosanskih muslimana, nekih šest sedmica", rekao je.
Ipak, dodao je da to ne objašnjava u potpunosti kako je Mladić znao da može učiniti ono što je učinio.
"I u tom smislu je šteta što je prilika da on popuni tu prazninu možda izgubljena", kazao je, dodajući da ta mogućnost ipak ne bi bila izgubljena ukoliko je Mladić ostavio iskren zapis bilo kome.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
