"DEMOKRATSKI PROCES MORA BITI POŠTOVAN"

Stoltenberg: Većina u makedonskom parlamentu ima pravo da sastavi vladu

Stoltenberg je naglasio da "prisustvo i djelovanje NATO na Zapadnom Balkanu omogućava da se borimo protiv terorizma"
0 komentar(a)
Jens Stoltenberg, Foto: Reuters
Jens Stoltenberg, Foto: Reuters
Ažurirano: 05.02.2019. 17:30h

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je danas u Briselu izjavio da je Atlantski savez "veoma zabrinut zbog situacije u BJR Makedoniji, ali je naš stav da demokratski proces mora biti poštovan i da većina u parlamentu ima pravo da odluči ko će sastaviti vladu".

Stoltenberg je to rekao u izlaganju i raspravi s poslanicima Pododbora za bezbjednost i odbranu u Evropskom parlamentu i podvukao da NATO jača snage na istoku Evrope ne zato da bi "izazvao, već preduprijedio mogući sukob" s Rusijom, te je zato uspostavio pragmatične veze i spreman je na dijalog s Moskvom kao "snažna i predvidiva" organizacija.

Osvrćući se na više poslaničkih pitanja o "zabrinjavajućoj nestabilnosti na Zapadnom Balkanu", čelnik Atlantskog saveza je rekao da NATO "veoma pomno prati i razvoj zbivanja u Albaniji".

"To znači", dodao je, "da želimo da se tamo riješe političke teškoće i da se okonča bojkot parlamenta, jer Albanija je NATO saveznik kojeg posebno cijenimo". 

Stoltenberg je naglasio da "prisustvo i djelovanje NATO na Zapadnom Balkanu omogućava da se borimo protiv terorizma".

"Ja sam išao u Bosnu i Hercegovinu", rekao je on i prenio da su mu "ukazali na to koliko je važno da se stabilizuje cijelo područje Zapadnog Balkana, da bi se moglo boriti sa inostranim borcima, dati potrebna orudja za hvatanje u koštac s terorističkom prijetnjom".

Kako je istakao, "NATO je odigrao ključnu ulogu u razvijanju etnički mješovite vojske u Bosni i Hercegovini, prisutni smo na Kosovu i sarađujemo s partnerima u regionu".

Na opasku više poslanika da je Turska važan saveznik u NATO, dok njen unutrašnjepolitički razvoj ide na štetu zajedničkih vrijednosti demokratije i ljudskih prava, čelnik NATO je podvukao da je "Turska država na liniji fronta u borbi protiv Islamske države, tamo su baze, koristimo tursku infrastrukturu i za borbu protiv drugih islamskih terorista".

Stoltenberg je rekao i da je "Turska važna zbog prisustva na području Crnog mora, da bi smo tamo uzvratili i sučelili se s osjetnim vojnim jačanjem Rusije, naročito na Krimu". 

Generalni sekretar Atlantskog saveza se time osvrnuo na više pitanja poslanika o ulozi Turske na području Crnog mora, kao i - kako je to ocijenio rumunski poslanik Viktor Boštinaru - "opasnosti da Rusija dobije jači izlaz na Crno more i istočni Jadran".

"Otud je važno da Evropa i NATO imaju angažovanog saveznika Tursku da bi se mogli uhvatiti u koštac s nestabilnošću na jugu, s terorizmom, kao i da se uzvrati na rusko agresivno postupanje na području Crnog mora", zaključio je Stoltenberg.

On je dodao da je vlastima u Ankari predočio i da su demokratija i ljudska prava temeljne vrijednosti NATO.