Početkom ove godine činilo se da se libanski lideri približavaju jednom od svojih najteže ostvarivih ciljeva: razoružavanju Hezbolaha, moćne milicije koju podržava Iran i koja već dugo djeluje kao država u državi.
Taj napor - od početka oprezan i postepen - sada je zastao.
Nakon više od godinu dana tokom kojih se uglavnom uzdržavao od otvaranja vatre, uprkos izraelskim napadima s druge strane granice, Hezbolah se ponovo pojavio kao važan učesnik u borbama. U martu, nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli rat sa Iranom, Hezbolah je počeo prekogranične napade na Izrael u znak solidarnosti sa svojim pokroviteljem i ubio je nekoliko izraelskih vojnika.
Liban je sada ponovo zarobljen u dobro poznatoj poziciji. Izrael je pojačao vojnu kampanju protiv Hezbolaha, zbog čega je još manje vjerovatno da će ta grupa pristati na razoružanje. Libanska vlada, oprezna zbog trajne snage Hezbolaha i progonjena sjećanjima na građanski rat, ustuknula je pred idejom da silom zaplijeni njegov arsenal, uprkos pritisku Zapada da to učini.
Izraelska vlada je u ponedjeljak najavila planove za bombardovanje južnih predgrađa Bejruta, a Hezbolah je preuzeo odgovornost za nove napade na izraelske vojnike i zajednice - što pokazuje da prekid vatre koji je Trampova administracija proglasila u aprilu sve više postoji samo na papiru.
S obzirom na to da su stotine hiljada ljudi raseljene zbog sukoba i da Izrael drži djelove južnog Libana pod okupacijom, mnogi Libanci strahuju da bi svaki sukob između vlade i Hezbolaha dodatno produbio krizu u zemlji i ponovo otvorio stare rane.
“Svaki prinudni ili konfrontacioni proces koji bi pokrenula vojska bio bi komplikovan, jer bi zahtijevao odluku bez saglasnosti, što je u velikoj mjeri suprotno prirodi libanske politike”, rekao je Hajko Vimen, direktor projekta za Liban u istraživačkoj organizaciji Međunarodna krizna grupa.
Još jedna prepreka je sam Iran.
Mada su ga dva rata sa Izraelom i Sjedinjenim Državama za manje od godinu dana ozbiljno oslabila, iranski autoritarni klerikalni vladari i dalje čvrsto drže vlast. Analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Hezbolah predati oružje ukoliko rat značajno ne ograniči regionalni uticaj Irana i njegovu sposobnost da projektuje moć.
“Liban će morati da sačeka promjene u Teheranu prije nego što bude mogao da okrene stranicu kada je riječ o prkosu Hezbolaha libanskom nacionalnom interesu”, kazala je Lina Hatib, gostujuća istraživačica u Inicijativi za Bliski istok škole Harvard Kenedi.
Prozor nakratko otvoren
Niz ratova na Bliskom istoku, koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, oslabio je regionalne saveznike Irana, uključujući i Hezbolah, najmoćnijeg među njima.
Tokom protekle tri godine Izrael i Hezbolah vodili su dva rata. Kada je prekid vatre, uz podršku SAD, krajem 2024. zaustavio prvi od njih, zapadne i bliskoistočne vlade, uključujući libansku, vidjele su rijetku priliku da konačno pokušaju da razoružaju Hezbolah.
Sporazum o primirju predviđao je da ta grupa postepeno preda oružje - naročito južno od rijeke Litani, blizu Izraela - u zamjenu za okončanje izraelskih vojnih operacija u Libanu.
Činilo se da ta ideja dobija zamah nakon što su početkom 2025. u Libanu dužnost preuzeli novi predsjednik i premijer, obećavajući da će prioritet dati razoružavanju Hezbolaha. Prošlog avgusta, kabinet premijera Navafa Salama naložio je vojsci da izradi plan za demontiranje Hezbolahovog arsenala do kraja godine.
Dok je vlada u septembru razmatrala taj plan, ministri bliski Hezbolahu napustili su sjednicu, ponavljajući tvrdnju koju ta grupa često iznosi - da bi razoružavanje Hezbolaha ostavilo Liban ranjivim pred Izraelom. Ipak, proces je nastavljen.
Izraelski i libanski zvaničnici redovno su, uz posredovanje Sjedinjenih Država, razgovarali u bazi Ujedinjenih nacija u južnom Libanu o napretku u razoružavanju. U oktobru je Američka centralna komanda saopštila da je libanska vojska tokom prethodne godine uklonila gotovo 10.000 raketa i oko 400 projektila sa juga zemlje. U januaru je vojska saopštila da je završila prvu fazu uklanjanja Hezbolahovog oružja iz područja između rijeke Litani i izraelske granice. Izrael je to nazvao “ohrabrujućim početkom”, ali “daleko od dovoljnog”.
Propuštena prilika
Sav taj napredak poništen je 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Države napali Iran.
Hezbolah je u roku od nekoliko dana otvorio vatru na Izrael kao odgovor, pokazujući da i dalje ima značajan arsenal raketa i protivtenkovskih projektila. Njegovi borci djelovali su sve pokretljivije, napadajući izraelske trupe novim eksplozivnim dronovima koje je bilo teže presresti.
Izrael je odgovorio ofanzivom koja je razorila južni Liban, usmrtila civile i stavila djelove libanske teritorije pod njegovu kontrolu. Međutim, time je malo učinio da oslabi odlučnost Hezbolaha, koji insistira da neće predati oružje.
“Izraelci su bili iznenađeni. Amerikanci su bili iznenađeni. I cijeli svijet bio je iznenađen sposobnostima otpora”, rekao je novinarima u maju portparol Hezbolaha Hadž Jusef el Zein.
Pat-pozicija je dovela libansku vladu u težak položaj. U martu je Hezbolahu zabranila vojne aktivnosti, ali se ta naredba pokazala nedjelotvornom, pa se sada suočava sa sve većim pritiskom da ga efikasnije obuzda.
Sjećanja na građanski rat
Osnovan 1982. godine, Hezbolah se predstavljao kao najvažniji branilac Libana od Izraela, učvršćujući se duž južne granice.
Njegovi lideri dugo tvrde da je oružje te grupe neophodno za odbranu zemlje i očuvanje političkog uticaja šiitskih muslimana, jedne od tri glavne vjerske zajednice u Libanu i temelja Hezbolahove podrške.
S vremenom je Hezbolah izrastao u dominantnu političku i vojnu silu u Libanu, za koju se u velikoj mjeri smatra da je jača od oružanih snaga te zemlje. Međutim, mnogim Libancima je dojadilo to što ih ta grupa uvlači iz jednog razornog rata u drugi.
“Hezbolah monopolizuje politički glas šiitske zajednice i kritiku milicije predstavlja kroz sektašku prizmu”, rekla je Hatib. “To libanskoj državi otežava da se suprotstavi Hezbolahu, čak i nakon što je vlada Libana ocijenila da su Hezbolahove vojne akcije nezakonite”, dodala je.
Prije početka sadašnjeg rata, libanska vojska je oklijevala da pretresa privatne kuće i druge objekte na jugu zemlje za koje je sumnjala da Hezbolah u njima krije oružje, prema riječima izraelskih lidera i jednog zvaničnika UN-a koji je želio da ostane anoniman kako bi slobodno govorio o osjetljivim pitanjima.
Eksperti kažu da bi takvi pretresi mogli da podignu tenzije, jer bi prizvali sjećanja na traumatični petnaestogodišnji građanski rat u Libanu.
Premijer Salam je više puta ukazivao na Taifski sporazum iz 1989. godine, kojim je okončan rat i koji je predviđao razoružavanje brojnih milicija u zemlji. “Dakle, kasnimo više od 30 godina” sa razoružavanjem grupa poput Hezbolaha, rekao je u nedavnom intervjuu.
Još jedna prepreka razoružavanju jeste nada Libana da će taj proces povezati sa izraelskim povlačenjem sa juga.
“Ako libanska vlada zaista bude preduzimala konkretne korake, željeće da stanovništvu pokaže da zauzvrat nešto dobija”, rekao je Dejvid Šenker, bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta.
“Trenutak istine”
Razoružavanje Hezbolaha u središtu je razgovora između Izraela i Libana, koji se vode uz posredovanje SAD - rijetkog diplomatskog procesa koji su osudili i Hezbolah i Iran.
Arapski i zapadni zvaničnici, kao i regionalni analitičari, iznosili su različite planove. Među njima su i predlozi za uspostavljanje nezavisne međunarodne komisije, po uzoru na proces pomirenja u Sjevernoj Irskoj, koja bi nadgledala potpuno razoružavanje.
U aprilu je američki državni sekretar Marko Rubio rekao da Sjedinjene Države rade na tome da “provjerene jedinice” unutar libanske vojske budu angažovane protiv Hezbolaha, “kako Izrael ne bi morao to da radi”. Drugi su predlagali da se strano finansiranje iskoristi kao sredstvo pritiska na libansku vladu da sprovede razoružavanje.
Suočavanje sa Hezbolahom, po svemu sudeći, zahtijevalo bi veliku reformu libanske vojske, kojoj nedostaje ljudstva, opreme i obuke, a nije jasno ko bi to platio. Zalivske države koje bi mogle podržati takav projekat opterećene su regionalnim ratom, dok Liban nije sproveo fiskalne reforme neophodne za pristup međunarodnoj finansijskoj pomoći.
U maju su Sjedinjene Države uvele sankcije devet osoba - među njima i pripadnicima libanske vojske i obavještajnih službi - optužujući ih, između ostalog, da ometaju razoružavanje Hezbolaha.
“Liban je suočen s trenutkom istine”, rekao je Vimen iz Međunarodne krizne grupe. “Da li će odložiti ili prolongirati rješavanje pitanja razoružavanja, ili kako će se s njim nositi, odrediće ono što slijedi za zemlju.”
Prevod: N. B.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
