Propast Alta banke pogodila hiljade Rusa u Srbiji

Aleksandra Jakuševa je ujutro 31. oktobra očekivala isporuku robe za proslavu Noći vještica u “Auditoriji”, knjižari, kafiću i prostoru za događaje koji vodi u Beogradu.

Kada je dostava stigla, iznenadila se što njena bankovna kartica nije radila. Ubrzo je saznala da je Alta banka, u kojoj je imala račun, potpuno obustavila rad. Zaposleni u “Auditoriji” su uspjeli da prikupe dovoljno gotovine kako bi platili dostavljaču, koji nije htio da preda robu dok ne dobije novac.

“Bilo je haotično, a gledano iz današnje perspektive možda i pomalo smiješno. Ali tada nam nije bilo do smijeha”, ispričala je Jakuševa za nezavisni ruski portal “Moskou tajms”.

Ona je među hiljadama ruskih državljana pogođenih propašću Alta banke, kojoj je Narodna banka Srbije (NBS) krajem oktobra oduzela dozvolu za rad. Alta je bila jedna od rijetkih banaka u Srbiji u kojima su ruski državljani mogli relativno jednostavno da otvore račun, zbog čega je bila posebno popularna među emigrantima iz Rusije.

Mnogi su u njoj držali životnu ušteđevinu, uključujući zaradu od poslova koje su pokrenuli u Srbiji i novac od prodaje stanova u Rusiji.

Pošto Alta banka nije obavijestila klijente o zatvaranju, vijest se širila preko Telegrama i od usta do usta.

“Auditorija” je ubrzo na Instagramu objavila da će na proslavi Noći vještica primati isključivo gotovinu.

“Svi su imali razumijevanja”, rekla je Jakuševa. “Proslava je prošla bolje nego što smo očekivali, jer mnogi gosti nijesu došli samo da se zabave, već i da podrže nas i jedni druge.”

Zatvaranje Alta banke uslijedilo je svega pet dana nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra, na kojima je Studentska lista ubjedljivo pobijedila Srpsku naprednu stranku (SNS) Aleksandra Vučića.

Vlasnik banke Davor Macura, biznismen kojeg mediji opisuju kao bliskog SNS-u, uhapšen je 2. novembra zbog sumnje na finansijske zloupotrebe. Dan kasnije, nad bankom je otvoren stečajni postupak.

Prema dokumentu tužilaštva u koji je istraživački portal KRIK imao uvid, Macura je osumnjičen da je od početka 2020. do kraja oktobra 2026. godine nezakonito prisvojio oko 390 miliona eura. Od tog iznosa, gotovo 17 miliona eura navodno je fizički izneseno iz trezora banke, dok je, prema sumnjama tužilaštva, oko 370 miliona eura fiktivno evidentirano kao pazar mjenjačnice Alta Pay, iako taj novac nije stigao u trezor.

U dokumentu nije razjašnjeno na koji način je Macura preuzimao novac koji nije deponovan, gdje se ta gotovina nalazila niti kako je dalje korišćena. Macura je na saslušanju negirao krivicu.

Helena Ivanov, istraživačka saradnica britanskog instituta Henri Džekson sosajeti, ocijenila je da ovaj slučaj otvara pitanja o odgovornosti NBS i njenom nadzoru nad poslovanjem Alta banke.

“Kakva je odgovornost Narodne banke Srbije i ko će za ovo odgovarati? I na kraju, šta se dogodilo s tim novcem? Da li je ikada postojao? Da li je negdje prebačen? To su neka od pitanja na koja bi građani Srbije željeli odgovore”, rekla je Ivanov.

Vučić je 3. novembra za televiziju Informer izjavio da u Alta banci nikada nije imao račun i da je Davora Macuru vidio svega tri ili četiri puta.

Ocijenio je da je cijeli slučaj “mnogo čudan”, iako vjeruje da je NBS postupala u skladu s propisima. Tvrdio je i da su Rusi koji su se na društvenim mrežama žalili zbog novca blokiranog u Alta banci uglavnom podržavali studentski pokret, a protivili se njemu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke počeće u petak, 13. novembra, preko Banke Poštanska štedionica, koja je saopštila da će dan ranije biti dostupan portal za zakazivanje termina. Osigurani iznos je do 50.000 eura po deponentu, dok će klijenti koji su imali veće iznose ostatak novca morati da potražuju u stečajnom postupku, bez garancije da će ga u potpunosti naplatiti.

NBS je saopštila da je kurs dinara stabilan i da finansijski sistem zemlje nije ugrožen. Navela je i da nadzire poslovanje Poštanske štedionice, koja, prema ocjeni NBS, redovno izvršava svoje obaveze prema klijentima.

Iako je “Auditorija” u Alta banci imala manje od 50.000 eura, Jakuševa se suočila s problemima u svakodnevnom poslovanju, jer knjižara i kafić u velikoj mjeri zavise od kartičnog plaćanja. Zato joj je prioritet bio da pronađe drugu banku kako bi ponovo mogla da prima uplate karticama i plaća dobavljače.

“Za firmu je aktivan bankovni račun neophodan. Bez njega ne možete da poslujete”, rekla je.

Od zatvaranja Alta banke, ruski državljani čekaju u redovima ispred poslovnica banaka širom Srbije, pokušavajući da otvore nove račune, ali se često suočavaju s odbijanjem zahtjeva.

“Moskou tajms” piše da su mnogi ruski klijenti Alte potražili savjete i informacije u Telegram grupama, poput “Chat Alta Kriza”. Osnovana je i grupa “Volna Serbia”, namijenjena onima koji su u banci imali više od 50.000 eura, a koja sada broji više od 1.700 članova.

Aleksandar Gitovič, ruski emigrant koji vodi agenciju za odnose s javnošću u Beogradu, držao je u Alta banci svu poslovnu i ličnu ušteđevinu. Pokušao je da otvori nove račune u OTP i ProCredit banci, ali njegovi zahtjevi još nijesu odobreni, a očekuje se da će postupak trajati duže od dvije sedmice.

“Sjedimo i čekamo”, rekao je.

Njegova porodica trenutno živi od gotovine koju su imali kod kuće, a nijesu uspjeli da plate kiriju i račune za ovaj mjesec.

“Ali naš stanodavac u Srbiji je veoma predusretljiv”, rekao je Gitovič. “Supruga je odložila i neke druge uplate, poput naknade za vrtić, a i tamo su imali razumijevanja.”

Među onima koji su ostali bez pristupa životnoj ušteđevini je i Jelena Artemenkova, vlasnica restorana japanske kuhinje “Sunrice” u Novom Sadu, koja je za nezavisni ruski portal Meduza ispričala da joj je u Alta banci blokirano više od 50.000 eura.

Artemenkova se sa suprugom i četvoro djece doselila u Srbiju prije dvije godine, a nakon godinu dana otvorili su restoran.

“Za našu porodicu to je katastrofalan gubitak, jer je riječ o ušteđevini koju smo sticali cijelog života. Imam 48 godina, moj muž 56. Toliko novca više nikada nećemo moći da zaradimo”, rekla je Artemenkova.

Porodica sada živi veoma štedljivo.

“Kupujemo hranu za najviše dan ili dva, jer ne znamo šta će biti sjutra”, kazala je.

Restoran i dalje radi, ali zbog blokade računa ne mogu da primaju kartična plaćanja, a trenutno nemaju ni novca za zakup lokala. Stalnim gostima dozvoljavaju da jedu i piju na veresiju kako bi ih zadržali.

Širom Beograda, lokali u vlasništvu ruskih državljana istakli su obavještenja da primaju samo gotovinu, a slične poruke objavili su i na Instagramu.

U pomoć su pritekli i građani Srbije. Na spisku “Zajedno uz ruske biznise”, napravljenom u Gugl tabeli, nalaze se brojni lokali u ruskom vlasništvu, uključujući kafiće i kozmetičke salone, koji su ostali bez pristupa bankovnim računima. Građani se pozivaju da ih podrže plaćanjem u gotovini, a organizovane su i akcije prikupljanja hrane i drugih potrepština za pogođene.

Jakuševa, vlasnica “Auditorije”, nastoji da u svemu pronađe i nešto pozitivno.

“Građani Srbije su nas 2022. dočekali kada nam je bila potrebna pomoć i na tome smo im neizmjerno zahvalni”, rekla je za ruski portal. “Sada pokušavaju da nam pomognu i u ovoj situaciji, i to je divno.”