Bramerc: Zločini u Oluji istorijska činjenica koju Hrvatska rado negira - Vijesti.me
KAZAO DA SUD U HAGU NIJE POLITIČKA USTANOVA

Bramerc: Zločini u Oluji istorijska činjenica koju Hrvatska rado negira

On je istakao i da je presuda Ratka Mladiću presuda njemu i samo njemu, a ne presuda narodu

Serž Bramerc
Serž Bramerc (Foto: Reuters)

Haški tužilac Serž Bramerc rekao je za ljubljansko “Delo“ da taj sud nije politička ustanova i da se nije sudilo narodima već optuženima za teške ratne zločine, piše B92.

On je istakao da osuđeni počinitelji zločina nijesu vojnici koji su se borili za domovinu, svoja sela ili porodice.

“Oni su zapovjednici koji su ubijali ratne zarobljenike zaštićene Ženevskom konvecijom. Nema ništa herojskog u spaljivanju sela, iseljavanju ljudi iz njihovih domova ili podsticanju vojnika na masovno polno nasilje“, rekao je Bramerc. 

On je istakao i da je presuda Ratka Mladiću presuda njemu i samo njemu, a ne presuda narodu. 

“Vrlo je važno da zaedjnica iz koje je počinitelj razume da mi to znamo da razlikujemo. Treba isticati kako osuđenici u Hagu nisu heroji, nego oni koji se lažno predstavljaju kao branitelji svog naroda, a zapravo su iskoristili i izdali njegovo povjerenje za svoje lične i političke interese“, naveo je Bramerc. 

Prema njegovim riječima, potrebno je da se od počinitelja zločina ograde političari i da ne koriste nacionalističku retoriku, čime oživljavaju tamne duhove iz devedesetih godina, te dodao da je važno djelovanje nevladinih organizacija. 

“Takav primjer je jedno udruženje mladih iz Hrvatske koje se otvorenim pismom izvinilo pripadnicima srpskog naroda za zločine počinjene u Oluji. To je istorijska činjenica koju hrvatska strana rado negira“, istakao je Bramerc, prenosi B92.

Kako je naveo, mnogi ratni zločinci su inače “normalni ljudi koji u ratnim okolnostima izmaknu kontroli i rade stvari koje bi u normalnim okolnostima bile nezamislive“. 

Za zločine počinjene od 1991. do 1995. godine na teritoriji Republike Hrvatske, Tužilaštvo Haškog suda podiglo je 12 optužnica protiv ukupno 18 političkih, vojnih i policijskih službenika bivše Jugoslavije, Srbije i Hrvatske. 

Generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču sudilo se za zločine nad krajiškim Srbima počinjenim tokom i nakon operacije “Oluja” u ljeto 1995. godine. 

U prvostepenom postupku, generali Gotovina i Markač jednoglasno su proglašeni krivim i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora, dok je general Čermak oslobođen. Sud je utvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat, u kome su učestvovala dvojica generala, a na čijem čelu je bio Franjo Tuđman. 

Međutim, Žalbeno vijeće je generale oslobodilo tesnom većinom glasova. Oslobađajuća odluka bila je donijeta na osnovu drugačijeg tumačenja izvedenih dokaza. 

Žalbeno vijeće je prvo ukinulo dio presude za protivpravno i neselektivno granatiranje Knina, Benkovca, Gračaca i Obrovca, što je bio osnov da ključni elementi prvostepene presude odluke u vodu. 

Presuda za Oluju smatra se jednom od najkontroverznijih u haškom tribunalu, jer su na osnovu istih dokaza pretresno i Žalbeno vijeće došli do suprotnih zaključaka. Dodatnu kontroverzu unijelo preglasavanje unutar Žalbenog vijeća u odnosu 3:2 u korist oslobađajuće presude, a ostao je zabilježen i neuobičajeno oštar ton sudija Karmela Ađusa i Augustina Pokara, koji su se usprotivili oslobađanju hrvatskih generala.