Biračka mjesta na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj zatvorena su u 19 sati, a prema izlaznim anketama kandidati Socijaldemokratske partije Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović ispred Hrvatske demokratske zajednice nadmetaće se u drugom krugu.
Birališta su u Hrvatskoj otovrena u sedam sati jutros, a građani biraju između četiri kandidata - aktuelnog šefa države i kandidata Socijaldemokratske partije Ivu Josipovića, koji važi za favorita, Kolindu Grabar Kitarović ispred Hrvatske demokratske zajednice, Milana Kujundžića (Savez za Hrvatsku) i Ivana Vilibora Sinčića - kandidata Živog zida.
Prema izlaznim anketama, kako prenosi Tanjug, za predsednika Hrvatske će se u drugom krugu nadmetati Josipović i Grabar, između kojih se vodi "mrtva trka".
Izlaznu anketu je za tri hrvatske nacionalne televizijske kuće sprovela agencija "Ipsos Puls" i, prema njenim rezultatima, aktuelni predsjednik je osvojio 38,90 odsto, dok je Grabar-Kitarović osvojila 38,10 odsto glasova.
U drugi krug, prema tom ispitivanju, neće ići Ivan Sinčić (Živi zid), koji je za neke iznanađenje izbora, koji je, kako se navodi, zauzeo treće mjesto sa 15,60 odsto osvojenih glasova.
Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) osvojio je 5,70 odsto glasova, dok je nevažećih 1,60 odsto.
Josipović: Imam dobar osjećaj
"Imam jako dobar osjećaj, očekujem pobjedu", rekao je Josipović novinarima pošto je glasao na svom biračkom mjestu u Zagrebu.
Na pitanje da precizira očekuje li pobjedu već u prvom krugu, Josipović je odgovorio da bi to volio, ali da rezultat zavisi od volje birača.
Upitan o odnosu budućeg predsjednika prema susjedima, kandidat vladajuće koalicije lijevog centra odgovorio je da "misli da to neće biti razlikovni ključ u odnosu na kandidate".
On je posebno naveo da svi kandidati za predsjednika Hrvatske poštuju BiH kao suverenu državu, da se zalažu za jednakost tri konstitutivna naroda i da su za pomoć BiH na njenom putu u evroatlanske intergracije.
Grabar Kitarović: Razvijaćemo dobrosusjedske odnose
Kandidatkinja HDZ za predsjednicu Kolinda Grabar Kitarović izjavila je danas novinarima, pošto je glasala u Zagrebu, da je važno da sve države jugoistočne Evrope uđu u Evropsku uniju, uz ispunjenje kriterijuma i zatvaranje svih otvorenih pitanja.
"I dalje ćemo razvijati dobrosusjedstvo, ali na osnovu politike čistih računa", rekla je kandidatkinja HDZ.
Ona je izrazila očekivanje da će izbori proteći u demokratskoj atmosferi.
Kujundžić: Za stabilnost Hrvatske važno je stabilno susjedstvo
Kandidat Saveza za Hrvatsku Milan Kujundžić ocenio je da će izlaznost reći šta građani Hrvatske žele. O odnosu sa susjedima Kujundžić je rekao da je za stabilnost Hrvatske važno stabilno susjedstvo.
Sinčić: Nadam se dobroj izlasnosti
Predsjednički kandidat Ivan Vilibor Sinčić iz organizacije "Živi zid" rekao je, pošto je glasao na biračkom mestu u Karlovcu, da se nada dobroj izlaznosti, jer bi to značilo da je novi sloj ljudi povratio povjerenje u politiku.
Izbori na kraju burne 2014.
Na kraju burne političke 2014. godine oko 3,8 miliona birača će od sedam ujutro, kada će biti otvorena birališta, odlučivati koga žele na čelu države u narednom petogodišnjem mandatu, odnosno na funkciji na koju prema hrvatskom Ustavu niko ne može biti biran više od dva puta uzastopno.
Ovoga puta, za razliku od prethodnih izbora kada je ih je bilo 12, "u igri" je četvoro kandidata - aktuelni predsjednik i kandidat Socijaldemokrtatske partije Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić - kandidat Živog zida.
U predsedničku trku krenuli su i prije zvaničnog znaka za start, iznoseći hrvatskoj javnosti predloge kako dalje u osvajanju "boljeg sjutra", očekuju da baš oni budu izabrani, a ukoliko se to ne dogodi u prvom krugu, drugi izborni krug će biti održan 11. januara naredne godine.
Aktuelni predsjednik Josipović, pravnik i kompozitor, koji je na prethodnim izborima u drugom krugu pobijedio Milana Bandića, u kampanju za novi mandat na Pantovčaku krenuo je pod geslom "To je pravi put", s predlogom ustavnih promjena, "novog društvenog ugovora uobličenog u novom Ustavu Druge Republike", kao preduslova sprovođenju reformi neophodnih za oporavak države.
Kandidat koji slovi za glavnog favorita naglašava da do privrednog oporavka teško može da se dođe bez strukturnih reformi kroz reforme upravljanja državom, njenom administracijom i upravom, zalaže se za decentralizaciju zemlje i promoviše novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske.
Grabar Kitarović: Temelji Hrvatske ukorijenjeni u Domovinsko ratu
Njegova suparnica u predsjedničkoj trci, kojoj pored Josipovića analitičari hrvatske političke scene daju najviše šansi na izborima, političarka i diplomata Kolinda Grabar Kitarović, u nadmetanje je krenula sa sloganom "Za bolju Hrvatsku".
U svom izbornom programu, naglasak je stavila na rješavanje privredne situacije i ističe da je glavni razlog njene kandidature teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj.
U svojim nastupima upozorava da je zemlja u dubokoj krizi jer ima "neefikasnu i nesposobnu vladu", kritikujući aktuelnog predsjednika da u svom mandatu "nije učinio ništa da se u Hrvatskoj danas živi bolje".
Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nijesu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorijenjeni u Domovinskom ratu.
Pobijedi li na predstojećim zborima, Hrvatska će dobiti prvu predsjednicu u svojoj istoriji.
Kujundžić: Vratiti dostojanstvo hrvatskom čovjeku
Kujundžić, inače ljekar čiji je živorni moto "rad, rad i samo rad", predsjednički je kandidat Saveza za Hrvatsku, poručuje da želi ljudima da vrati nadu.
"Moramo hrvatskom čovjeku vratiti dostojanstvo, ugasiti beznađe, vratiti nadu i ponos", poručio je, naglasivši da su za to potrebni drugi ljudi, a ne "oni kojima su se s kolijevkom prostirali crveni tepisi".
Sinčić o neotplativosti kredita
Četvrti kandidat u predsjedničkoj trci, dugogodišnji građanski aktivista Ivan Vilibor Sinčić, na izbore izlazi jer, između ostalog, želi da upozori na problem nemogućnosti podmirivanja dugova i neotplativosti kredita u postojećem sistemu.
Predsjednički kandidat Živog zida je tokom četiri godine aktivizma i političkog rada bio je organizator mnogih akcija i inicijativa usmjerenih protiv političkih elita.
Svih četvoro kandidata za predsjednika Hrvatske su tokom sučeljavanja tokom kampanje isticali da bi, dobiju li izbore, odmah organizovali razgovor s premijerom Zoranom Milanovićem oko stanja u hrvatskoj privredi, kako bi njemu i vladi iznijeli svoje predloge za izlazak iz krize.
Analitičari: Josipović i Grabar Kitarović mirni, Kujundžić govornički neskoroman, Sinčić zbunjen
Prema ocjeni analitičara, kao i prema anketama javnog mnjenja najviše sasanse se daju Josipoviću, uz upozorenje (konkretno uglednog politikologa Davora Đenera) da aktuelni predsjednik u trci za drugi mandat mora da pobijedi u prvom izbornom krugu ukoliko želi da osvoji drugi mandat, ili da iz prvog kruga izađe sa velikom prednošću nad Grabar Kitarović.
Tokom kampanje kandidati su bili "meta" brojnih analiza - od njihovih programa do toga kakve su ličnosti, pa komunikolozi smatraju da je "najsigurniji i najmirniji" Josipović, a potom Grabar Kitarović, dok za Kujundžića misle da "ništa nije naučio o govorničkoj skromnosti", a Sinčić im često djeluje "zbunjeno".
Analitičari upozoravaju da je Hrvatskoj potreban predsjednik koji nije ideološki opterećen lijevom ili desnom krajnosti, nego predsjednik koji će djelovati povezujuće i koji će povratiti izgubljeno povjerenje građana u politiku i institucije hrvatske države.
Hrvatskoj je, ističu, potreban predsjednik sa pogledom u budućnost, sa iskustvom i potrebnim znanjem o spoljnoj politici i položaju Hrvatske unutar EU i savremenom svijetu, pri čemu je važno razvijati dobre odnose sa susjedima - podsticati ih i pomagati na evropskom putu (BiH, Srbiju i Crnu Goru), kao i jačati ugled i poziciju Hrvatske u regiji i svijetu.
Iako je podrška Josipoviću i dalje najveća, rezultati ispitivanja javnog mnjenja ukazuju da je gotovo izvesno da neće sve biti rešeno u prvom krugu izbora koje će na 6.350 biračkih mesta nadgledati gotovo 22.000 posmatrača, najviše u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Galerija
Bonus video:
