Nacional: Kako je Janković privatnicima omogućio milionsku zaradu na račun Ljubljane

Janković je poznat po bliskim odnosima sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, kog je više puta hvalio kao jednog od najboljih političara u regionu
421 pregleda 1 komentar(a)
Zoran Janković, Foto: Betaphoto
Zoran Janković, Foto: Betaphoto
Ažurirano: 31.10.2018. 11:29h

Kompanija Resalta, iza koje stoji američki biznismen Mark Crandlal, u centru je skandala koji bi mogao biti zanimljiv i hrvatskoj javnosti jer ta kompanija sve više posluje i na njihovom tržištu.

Resalta je pod starim imenom GGE d.o.o. dobila projekat za postavljanje energetski isplativije rasvjete u istarskom Novigradu, a u blizini Slatine u toku je izgradnja elektrane.

Uz to, kompanija je potpisala ugovore s državnim firmama poput Hrvatskih šuma i Hrvatskog operatera tržišta električne energije (HROTE).

Nacional je prošlog proljeća objavio priču koja je imala velikog odjeka u cijeloj regiji, u kojoj je otkrio veze Marka Crandalla s aktuelnom srpskom premijerkom Anom Brnabić, koja mu je pomogla u izgradnji velike vjetroelektrane u Srbiji.

Osim što je bio u poslovnom odnosu sa srpskom premijerkom, Crandallova kompanija u Sloveniji je napravila veliki posao s Gradom Ljubljanom na čijem je čelu već duži niz godina gradonačelnik Zoran Janković.

On iza sebe ima niz optužnica za navodnu korupciju i ostala krivična djela u kojima je gradski budžet, prema navodima državnih advokata, oštećen za više desetina miliona eura.

U centru afere su poslovi za energetsku obnovu 49 javnih objekata u koje su Gradska opština Ljubljana i privatni partneri investirali u odnosu 49:51, dok se profit vraća u odnosu 10:90 u korist privatnih partnera, među kojima je i spomenuti Mark Crandall.

Prihodi od investicije vrijedne 18,8 miliona eura, uključujući PDV, u idućih 15 godina donijeće Gradu Ljubljani samo 1,9 miliona eura povrata, dok će privatni partneri dobiti čak 17,5 miliona eura.

Pri tome je to samo minimalni garantovani ugovoreni iznos koji će možda biti i viši ako energetska obnova donese veću uštedu energije.

Time se stvorila velika imovinska korist za privatnog partnera na štetu proračuna Ljubljane.

Kako Ljubljana finansira energetsku obnovu objekata većinom iz evropskih kohezijskih fondova, vjerovatno je tim projektima oštećen i budžet Evropske unije.

Dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, koji je bio i generalni direktor Mercatora, danas u vlasništvu Agrokora, posljednjih nekoliko sedmica vodi intenzivnu izbornu kampanju za lokalne izbore koji će se u Sloveniji održati 18. novembra 2018.

Otvara energetski obnovljene škole, vrtiće i jave bazene, a prema navodima Grada Ljubljane, tom će se rekonstrukcijom uštedjeti milion eura godišnje, dok će se zbog nižih emisija CO2 sačuvati i više od 170.000 stabala.

U okviru najvećeg javno-privatnog partnerstva na području energetske obnove objekata u Sloveniji, vrijednog 18,8 miliona eura, ove godine trebala bi biti završena rekonstrukcija 49 objekata, od škola, vrtića, domova zdravlja, galerija, sportskih objekata i javnih bazena do objekata gradske uprave.

Godinu dana ranije, 24. marta 2017, Grad Ljubljana izabrao je konzorcijum firmi Petrol d.d. i GGE d.o.o. za energetsku obnovu spomenutih 49 objekata.

U javno dostupnoj odluci o izboru tog konzorcijuma interesantno je da nedostaju dvije najvažnije stranice, na kojima su vjerovatno navedeni finansijski iznosi i odnos podjele prihoda između privatnog i javnog partnera.

Iz ostalih stranica tog dokumenta moguće je vidjeti da je privatni investitor ponudio samo 10 odsto zagarantovane ugovorne uštede u razdoblju od 15 godina, a za moguće veće uštede energije od garantovane, odnos podjele je 40:60, ponovo u korist privatnog partnera.

Međutim, prvi ugovor od 6. aprila 2017. pokazuje da je za manji dio tog javno-privatnog partnerstva, tačnije za pet objekata u sklopu 1A, dogovoren povraćaj dobiti u odnsou 90:10 u korist privatnih partnera.

Taj ugovor za obnovu dviju osnovnih škola, jednog vrtića, javnog bazena Tivoli i Doma zdravlja Ljubljana-Šiška, predviđa investiciju vrijednu 5,3 miliona eura, od čega je Grad Ljubljana uložio 2,6 miliona eura, dijelom i od evropskih kohezijskih sredstava, a privatni konzorcijum u kojem je uz naftnu kompaniju Petrol i tvrtka GGE d.o.o samo 100.000 eura više.

Zbog nepredviđenog rasta troškova graonačelnik Zoran Janković i direktor Petrola Tomaž Berločnik potpisali su 21. maja 2018. aneks kojim je vrijednost investicije obnove pet objekata narasla na 6,2 miliona eura, a odnos uloga javnog i privatnog partnera ostao je isti.

Prema ugovoru i aneksu, godišnja ušteda zbog niže potrošnje energije u tih pet zgrada poslije energetske obnove iznosiće 411.863 eura, a prema 38. članu ugovora privatni konzorcijum dobiće od tog iznosa 90 odsto, a Grad Ljubljana samo 10 odsto.

To znači da će nakon potpisivanja aneksa iz maja. 2018. godine, privatni konzorcijum primati 370.676 eura godišnje, a Grad Ljubljana 41.186 eura.

Time će tokom 15-godišnjeg koncesijskog perioda Grad Ljubljana za investiciju u koju je uložilo 2,9 miliona eura, primiti samo 618.000 garantovanog povrata, dok će privatni koncesionar za gotovo istu uloženu cifru primiti cijelih 5,5 miliona eura profita.

Ako će realna ušteda energije biti veća, prihodi će ponovo više narasti za privatnog partnera, jer se dodatna ušteda dijeli u razmjeru 40:60 u njegovu korist.

Istog dana su gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i direktor Petrola Tomaž Berločnik potpisali još sedam identičnih ugovora s jednakim parametrima za dodatna 44 objekta, tako da je ukupna vrijednost investicije u projektu "Energetska obnova Ljubljane" 18,8 miliona eura.

Od toga će Grad Ljubljana uložiti 9,2 miliona eura, od toga najmanje 4,8 miliona eura iz evropskih kohezijskih fondova, a privatni konzorcijum samo 370.000 eura više ili 9,6 miliona eura.

Ugovorena godišnja minimalna ušteda energije zbog nižih troškova za svih 49 objekata iznosi 1,3 miliona eura, od čega će privatni partner primiti 1,16 miliona eura, a Gradska opština samo 129.602 eura.

Time će tokom 15-godišnjeg koncesijskog ugovora privatni konzorcijum Petrol – GGE stvoriti prihode od 17,5 miliona, a Grad Ljubljana samo 1,9 miliona eura.

To znači da će skoro cijela ušteda završiti u privatnim rukama.

Ako bi se u javno-privatnom partnerstvu hipotetski održao odnos 40:60, koji bi, naprimjer, privatnom investitoru donio devet odsto dobiti na investiciju u javne objekte, hipotetski su tim ugovorom građani Ljubljane oštećeni za 5,8 miliiona eura, koliko iznosi razlika između potpisanog odnosa 10:90 i hipotetskog odnosa 40:60 u korist privatnog partnera.

Početkom oktobra 2018. Gradska opština Ljubljana ponovo je odabrala ponuđača za energetsku obnovu dodatnih 11 objekata, među kojima su tri osnovne škole, tri vrtića, sportska dvorana i bazen Kodeljevo, dvije zgrade gradske uprave i zgrada sportskog društva Krim.

Na javnom tenderu došla je samo jedna ponuda – konzorcijuma Petrol d.d., Resalta d.o.o. i Javna razsvetljava d.d., koja je bila i odabrana od Gradske opštine.

Odluka o izboru najbolje ponude u javno-privatnom partnerstvu, koju je potpisao gradonačelnik Zoran Janković, navodi iznos investicije vrijedne 5,8 miliona eura, a garantirana godišnja ušteda u okviru koncesije za sljedećih 15 godina bi za svih 11 objekata iznosila 385.000 eura.

I u ovom slučaju ponuđač nudi 10 odsto garantovane godišnje uštede Gradskoj opštini.

Potpisani ugovori iz novog tendera još nisu dostupni, ali podaci iz odluke o odabiru identični su onima iz prvog tendera u aprilu. 2017.

Već dan kasnije, 4. oktobra 2018, Jankovič i Berločnik potpisali su ugovor na osnovu gore spomenutog tendera.

Tim otkrićem Nacionala izjave gradonačelnika Zorana Jankovića tokom potpisivanja koncesijskog ugovora s privatnim konzorcijumom Petrol-GEE, 6.aprila 2017., dobijaju novo značenje.

Gradonačelnik je tada izjavio: “Mi smo odgovorni za ove uštede i ako ih ne napravimo, trebamo i mi i konzorcijum Petrola i tvrtke GEE te uštede platiti. Sve što će biti više od planiranih ušteda, dijelimo.” Uštede koje pripadaju Opštini ostaće u vlasništvu rukovodioca obnovljenih objekata. "Plan je da direktore i upravnike motivišemo da uštede upotrebe za obrazovanje mladih i starijih", objasnio je Janković.

Međutim, direktori javnih organizacija, škola i vrtića u Ljubljani za 15 godina primiće samo 1,9 miliiona eura iz tih prihoda ili 129.602 eura godišnje.

Kad se to podijeli na 49 energetsko obnovljenih objekata, svaki će javni zavod "za potrebe obrazovanja" prosječno primiti samo 2.644 eura godišnje ili 220 eura mjesečno, dok će privatni partneri od energetske obnove izvući 1,1 milion eura svake godine.

U praksi to izgleda tako da će direktori i upravnici 49 ljubljanskih škola, vrtića i drugih javnih zavoda imati u sljedećih 15 godina niže mjesečne račune za električnu energiju i grijanje zbog energetske obnove, ali će gotovo cijelu tu uštedu svaki naplatiti privatni konzorcijum što znači da se u proračunu javnih zavoda energetska obnova neće ozbiljno primjetiti.

Direktor novog partnera privatnog konzorcijuma Javna Razsvetljava d.d., koji se od 1952. godine brine o rasvjeti na ulicama Ljubljane, od kraja juna. 2018. godine je Igor Hrzić iz Zagreba.

I u Hrvatskoj ta kompanija sarađuje sa kompanijom GGE, odnosno Resaltom.

Konzorcijum te dvije kompanije prije dvije godine javio se na tender u istarskom Novigradu u kojem je odabran sličan model kao i u Ljubljani.

Prije dvije godine predstavljen je projekt zamjene postojećih tijela javne rasvjete novim LED rasvjetnim tijelima.

Kako su tada izvijestile gradske vlasti, radilo se o opsežnom projektu modernizacije javne rasvjete na području Novigrada, kojim se rekonstruisala odnosno modernizovala postojeća javna i vanjska rasvjeta na cijelom području grada, primjenom mjera energetski efikasne i ekološke javne rasvjete.

Projekt se finansirao sredstvima Fonda za zaštitu sredine i energetsku učinkovitost, te sredstvima odabranih ponuditelja za izvođenje radova na rekonstrukciji rasvjete.

Vrijednost investicije iznosila je oko 3,5 miliona kuna, od čega je FZOEU finansirao 1,4 million kuna, a ostatak od oko 2,1 miliona kuna finansirao je ponuditelji za izvođenje radova, konzorcijum slovenskih firmi GGE d.o.o. i Javna Razsvetljava d.d.

Iz novigradskog rukovodstva rekli su da će se slovenske kompanije kompenzovati uštedom električne energije.

Cijelim projektom mijenjalo se 900 rasvjetnih tijela novim LED rasvjetnim tijelima, što je predstavljalo otprilike polovinu svih rasvjetnih tijela na području grada.

Iz Novigradskog rukovodstva rekli su da se tu radi o ESCO modelu na osnovu kojeg se odabrani konkurenti obavezuju da o svom trošku i na svoj rizik izvrše modernizaciju tj. rekonstrukciju javne rasvjete i pri tome snose sve tehničke, tehnološke, finansijske i komercijalne rizike, a uslugu koju pruže naplatiće isključivo iz ostvarenih ušteda električne energije.

Ponuđačima, naime, na godišnjem nivou garantuju uštedu od oko 300.000 kuna, u periodu od narednih osam godina.

Po toj računici Novigrad bi do 2024. godine uštedio 2,4 miliona kuna, što znači da bi slovenski konzorcijum posao napustio sa zaradom od 300.000 kuna.

U cijeloj priči zanimljivo je ime kompanije koja je, uz jednu od najpoznatijih slovenskih naftnih kompanija Petrol, drugi partner u tom konzorcijumu.

GEE d.o.o. dobio je u martu 2018. novo ime Resalta, ali je, uprkos promjeni imena, 100-odstotni vlasnik ostao isti, kompanija GEE Netherlands B.V. iz Holandije.

Nacional je već pisao o toj kompaniji u martu 2018. godine, kada je u okviru projekta Malta Files objavio detaljnu istragu o umiješanosti srpske premijerke Ane Brnabić u offshore aferu.

Iza velike hobotnice kompanija iz poreskih oaza, koje su stajale iza najveće privatne investicije u Srbiji – gradnje vjetroelektrane Dolovo – bili su američki preduzetnik Mark W. Crandall i njegovi partneri, koji se od 2007. bave investicijama u obnovljivu energiju, najčešće u istočnoj Evropi i Australiji.

Crandall je prije bio suvlasnik Glencorea i Trafigure, najvećih kompanija za trgovinu naftom i strateškim sirovinama na svijetu.

Kompanija GEE Netherlands B.V. danas ima četiri vlasnika: slovensku kompaniju Gorenje, Javno preduzeće Energetika Ljubljana, Postscriptum Ventures iz Luksemburga i Black Peak Capital sa sjedištem u bugarskoj Sofiji, čiji su suvlasnici Postscriptum Ventures, Gorenje te kineski i saudijski investitori.

Po godišnjim izvještajima vlasnika kompanije Netherlands B.V., Gorenje ima 30 odsto dionica, Javno poduzeće Energetika, koja je u 100-odstotnom vlasništvu Grada Ljubljane, ima 20 odsto dionica, a ostalih 25 odsto dijele Postscriptum Ventures i Black Peak Capital koje su povezane s Crandallom.

Interesantna je i greška koja se dogodila kada je Slovenija uvela obaveznu prijavu konačnih vlasnika kompanije početkom ove godine.

Posljednjeg zakonskog dana za prijavu u službeni registar, 19. januara 2018., Resalta (nekada GEE Slovenija) prijavila je kao jedinog vlasnika s više od 20 odsto dionica Marka Williama Crandalla, sa stalnom adresom u Beogradu, ali su taj upis izbrisali već četiri dana kasnije.

Holandska kompanija GEE vlasnik je šire mreže kompanija koje se bave energetskom obnovom objekata u Italiji, Češkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Resalta d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, prema sudskom registru, u 100-odstotnom je vlasništvu Resalte iz Slovenije, jedne od članica konzorcijuma koji će ostvariti milionsku dobit na štetu Grada Ljubljane.

Naravno, i hrvatski ogranak kompanije sklopio je poslove javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj.

U Slatini će sagraditi toplanu na biomasu od pet megawatta, a 14-godišnji ugovori za dostavu biomase s Hrvatskim šumama i dostavu električne energije s Hrvatskim operaterom tržišta električne energije (HROTE) već su potpisani.

IZ Petrola su na pitanje Nacionala odgovorili, da je navedeni odnos dijeljenja uštede između prvatnog i javnog partnera "svakako primjeren i razumljiv, pošten i u skladu s načelom dobrog upravljanja".

Slično su odgovorili iz Resalte (GGE), iz koje su naveli da je taj odnos "fer i u skladu s načelom dobrog upravljanja jer je utvrđen na temelju zaključenih pregovora između javnih i privatnih partnera".

Oba privatna partnera odgovorili su da time nisu ostvarili nikakvu imovinsku korist na štetu grada Ljubjane i njenih građana.

Na pitanje, u kolikom odnosu Petrol i Resalta dijele dobit naveli su da je to poslovna tajna.

Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković do ponedjeljka poslije podne nije odgovorio na pitanja koja mu je Nacional postavio još prošle sedmice.

Bonus video: