Radovan Karadžić: Presuda mora pasti

Karadžić je u sudnici danas "mitom" nazvao nalaz iz presude da je bio protagonista sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklananje Muslimana i Hrvata sa velikih djelova teritorije BiH radi uspostavljanja srpske dominacije
93 pregleda 4 komentar(a)
Radovan Karadžić, Foto: Reuters
Radovan Karadžić, Foto: Reuters
Ažurirano: 23.04.2018. 14:58h

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izrazio je danas, pred sudom u Hagu, uvjerenje da će presuda kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida i ratnih zločina u BiH "apsolutno i odmah pasti".

Obrazlažući svoju žalbu na tu presudu, Karadžić (72) je rekao da su prvostepenom presudom, pored brojih proceduralnih nepravilnosti, "pogrešno utvrdjene činjenice" i da je to "osnova za novo suđenje".

Haški tribunal proglasio je, 24. marta 2016. godine, krivim za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Karadžić je u sudnici danas "mitom" nazvao nalaz iz presude da je bio protagonista sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklananje Muslimana i Hrvata sa velikih djelova teritorije BiH radi uspostavljanja srpske dominacije.

"Kako da ih trajno uklonite, ako se poslije rata uspostavlja stanje koje je bilo pre rata...To je mit o trajnom protjerivanju. Ja sam potpisivao sporazume o povratku izbjeglica...Nema načina da je tačno ono što piše u optužnici", kazao je Karadžić.

Rat u BiH, on je nazvao "ratom opština", ograđujući se od dobrovoljaca i paravojnih snaga koje su, po presudi, činile zločine širom BiH. "Njih smo hapsili i sudili im", rekao je Karadžić.

On je odbacio zaključak iz presude da je prvi strateški ratni cilj bosanskih Srba bilo razdvajanje od druga dva naroda.

Tvrdio je da "nema dokaza za optužbe o namjeri da se sprovede etničko čišćenje". "Nije trebalo da se razdvoje narodi, nego državne jedinice...Homogenizacija teritorija, a ne premještanje naroda", naznačio je Karadžić, dodajući da je to bilo "po zakonu".

"Nikada i nigdje nisam govorio o razdvajanju populacije, ja kažem državno razdvajanje", kazao je Karadžić, tvrdeći da je "tri Bosne inicirala" Badinterova komisija.

Kako je rekao, "Srbi su predlagali da BiH bude kao Švajcarska, a Sarajevo kao Brisel".

Karadžić je citirao riječi mirovnog posrednika Sajrusa Vensa (Cirys Vance) da "Karadžić želi da izbjegne rat po svaku cijenu".

"Bez rata nema ni udruženog zločinačkog poduhvata", sugerisao je Karadžić. Podsjetio je da je srpska strana, u martu 1992, prihvatila Kutiljerove principe po kojim bi BiH u postojećim granicama, sa tri etničke jedinice, postala nezavisna država.

Tvrdio je da je rat u BiH izbio zato što je predsjednik Predsedništva BiH Alija Izetbegović povukao potpis sa tih principa.

Negirajući presudu o terorisanju stanovništva Sarajeva, Karadžić je kazao da je "u Sarajevu za 1.400 dana uličnih borbi i rata" bilo manje žrtava nego što bi bilo da je grad zaista bio podvrgnut teroru.

"Poginulo je oko 6.000 muslimanskih boraca i vrlo malo civila, kao i 4.000-5-000 Srba...Srbi su se samo branili, a Muslimani izazivali incidente i optuživali Srbe da bi dobili stranu intervenciju", tvrdio je Karadžić.

Osvrćući se na nalaz iz presude da su srpske snage terorisale Sarajevo da bi prinudile tamošnju vlast na pregovore, Karadžić je rekao da je "upravo obrnuto".

"Muslimani su izazivali teror da bi izbjegli konferencije", kazao je on. "Muslimani su gađali sami sebe da bi izazvali vojnu intervenciju. Zašto bi Srbi terorisali Sarajevo da izazovu intervenciju?".

Karadžić je citirao jednog od komandanata Unprofora Majkla Rouza (Michael Rose) da je "prije pravilo nego izuzetak" da incidente izaziva muslimanska strana.

Rat u BiH, Karadžić je prikazao kao posledicu nezakonite odluke muslimansko-hrvatske većine o otcjepljenju. "BiH nije imala pravo da se otcijepi bez srpske saglasnosti".

Podvlačeći da je odbrana zemlje bila ustavna obaveza, Karadžić je ocijenio da je "terećen za legalne stvari na koje sam bio obavezan" i da bi "bio suđen za veleizdaju da ih nije uradio".

"Tužilaštvo i, na žalost, presuda kažu da nijesam imao pravo da se protivim secesiji BiH".

Karadžić je tvrdio i da je "presuda puna mojih iskrivljenih riječi, koje je tužilaštvo podmetnulo sudskom vijeću".

Kao primjer naveo je svoj govor u Skupštini BiH, 15. oktobra 1991, u kojem je, između ostalog, kazao da će Muslimani nestati, ako muslimansko-hrvatska većina deklaracijom o suverenosti BiH, nasuprot srpskom protivljenju, povede zemlju na "autoput pakla" kojim su prethodno krenuli Hrvatska i Slovenija.

"To je bila molba i upozorenje da se ne radi ono što nas vodi u rat. Taj govor se ne može drugačije tumačiti", tvrdio je Karadžić. "Jedina strana koja je do posljednjeg trenutka popuštala da se rat ne bi dogodio jesu Srbi".

Danas započeti odgovor na Karadžićevu žalbu na prvostepenu presudu, haško tužilaštvo nastaviće sjutra.

Bonus video: