Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je prijedlog da se bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću sudi u dva odvojena postupka, prvo po optužnici za genocid u Srebrenici, a zatim za progon nesrba širom BiH, zločine u Sarajevu i uzimanje međunarodnih talaca.
Danas objavljenim podneskom, tužilaštvo je zatražilo da važeća jedinstvena optužnica protiv Mladića bude podijeljena na dvije i da budu održana dva suđenja.
Važećom optužnicom, Mladiću se u dvije tačke na teret stavljaju genocid nad oko 7.000 Bošnjaka u Srebrenici, kao i genocid nad nesrbima u još osam bosanskih opština, zatim progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje osoblja UN za taoce 1992-95.
Razdvajanje postupaka, po tužiocu, neophodno je i zbog eventualnog pogoršanja Mladićevog zdravstvenog stanja u budućnosti
Po prijedlogu tužilaštva, optužnica za genocid u Srebrenici bila bi izdvojena, a Mladiću bi u prvom procesu bilo suđeno po njoj.
Taj prijedlog glavni tužilac Serž Bramerc obrazložio je neophodnošću da se, budući da je Mladić uhapšen potkraj Tribunalovog mandata, osigura zadovoljenje pravde, naročito zbog žrtava, time što će suđenje početi što je prije moguće.
Razdvajanje postupaka, po tužiocu, neophodno je i zbog eventualnog pogoršanja Mladićevog zdravstvenog stanja u budućnosti.
Tužilaštvo je, istovremeno, zatražilo i dozvolu da optužnicu za genocid u Srebrenici dopuni ubistvima u selu Bišćina, koja nisu navedena u važećem optužnom aktu.
Odluku o zahtjevu tužilaštva za razdvajanje postupaka protiv generala Mladića donijeće pretresno vijeće, kojim predsjedava holandski sudija Alfons Ori.
Rasprava o stanju u postupku protiv generala Mladića biće pred Tribunalom u Hagu održana iduće nedjelje.
U dvije tačke, general Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština, u ostalih devet na teret mu se stavljaju progon, istrijebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.
Po istoj optužnici, pred Tribunalom duže od godinu i po dana traje proces bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Tužilaštvo je zatražilo i dozvolu da optužnicu za genocid u Srebrenici dopuni ubistvima u selu Bišćina, koja nisu navedena u važećem optužnom aktu
U prvom pojavljivanju pred sudijom Orijem, general Mladić je 3. juna odložio izjašnjavanje o krivici za mjesec dana, na što je imao pravo po statutu suda. Mladić je tada kazao da želi da u međuvremenu sastavi tim za odbranu, a optužbe je nazvao "gnusnim" i "monstruoznim".
Ni u ponovljenom pojavljivanju pred sudijom, 4. jula, optuženi nije želio da se izjasni o tačkama optužnice, poslije čega je sudija u spis uveo da se Mladić ne osjeća krivim.
Zato što nije želio da ćuti dok sudija čita tačke optužnice, Mladić je tada bio izveden iz sudnice. Za glavnog Mladićevog branioca Tribunal je 22. jula postavio beogradskog advokata Branka Lukića.
Mladić je u pritvoru Tribunala od 31. maja, kada su ga vlasti Srbije prebacile specijalnim avionom u Roterdam i predale ga sudu.
Prvu optužnicu protiv Mladića zbog genocida nad 7.000 Bošnjaka u Srebrenici, Tribunal je podigao 25. jula 1995, ali on je ostao bjegunac do 26. maja, kada su ga vlasti Srbije uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina.
Galerija
Bonus video:
