ANALIZE EVROPSKIH MEDIJA

Na Balkanu svi protiv svih, a izbjeglice samo nadiru

U medijima se opisuju neredi, sukobi imigranata s policijom na granicama i ukazuje na u EU nezapamćeno oštre svađe Budimpešte i Bukurešta, a naročito vlasti Hrvatske i Mađarske koja je vladu u Zagrebu optužila da je "lažima i prevarom i Mađarske i EU" nasilno usmjerila hiljade migranata u Mađarsku
2 komentar(a)
Izbjeglice, Migranti, Foto: Reuters
Izbjeglice, Migranti, Foto: Reuters
Ažurirano: 13.02.2019. 17:31h

U velikoj pometnji koja u Evropskoj uniji vlada oko toga šta je moguće učiniti da se hitno zaustavi izbjeglička, migrantska kriza, i da se krene u njeno rješavanje, mediji u EU glavnu pažnju pridaju rasulu i sukobu koji je zbog priliva migranata i zatvaranja granica širom Unije izbio među zemljama u Srednjoj Evropi i na Balkanu.

"Na Balkanu svi protiv svih… niko neće izbjeglice", stoji u naslovu izvještaja italijanskog lista Stampa.

Sva sredstva informisanja u Zapadnoj Evropi su s vidnom pažnjom izvijestila o novim ogradama na granicama i sukobu naročito Hrvatske i Mađarske, kao i Slovenije i Austrije oko neželjenog preusmjeravanja desetina hiljada migranata.

U izvještajima i televizijskim i radio-reportažama se opisuju neredi, sukobi imigranata s policijom na granicama i ukazuje na u EU nezapamćeno oštre svađe Budimpešte i Bukurešta, a naročito vlasti Hrvatske i Mađarske koja je vladu u Zagrebu optužila da je "lažima i prevarom i Mađarske i EU" nasilno usmjerila hiljade migranata u Mađarsku.

Istovremeno se sa zabrinutošću ukazuje na to da na "balkanskom putu" ne prestaje navala migranata koji iz Turske i preko Grčke koja bi bila dužna da štiti spoljne granice EU. 

Ukazuje se i da je italijanska obalska straža spasla još blizu pet hiljada migranata koje krijumčari dovode iz Afrike, iako je zvanično počela vojno-pomorska operacija EU - NAVFOR s ciljem da se spriječe i unište plovila kojima krijumčari prebacuju migrante mahom preko Libije u EU.

Ključne članice EU - Velika Britanija, Francuska, ali i vlasti u Berlinu, koje mnogi krive da su najprije brzopletim pozivom da svi migranti dođu u Njemačku, razbile mehanizam EU za odobravanje azila, kao i Šengenski prostor, jer su potom uvele kontrolu granica, sada naglašavaju da se nekontrolisana navala migranata mora zaustaviti na spoljnim granicama Unije.

Tamo najprije treba temeljito "prosijati", naročito na granicama Grčke i Italije, ko su izbjeglice od rata i progona, a ko su oni koji dolaze zbog materijalne koristi u Uniju, te ne mogu dobiti azil, već moraju biti vraćeni u zemlje porijekla.

Jer, kaže sada i njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel, Njemačka ne može primiti sve izbjeglice i migrante iz Azije i Afrike, dok je upravo on ranije tvrdio da svi mogu doći jer su potrebni kao radna snaga.

Od Evropske komisije, Evropskog parlamenta i vlada temalja Unije, svi naglašavaju da je od presudne važnosti da se postigne čvrst dogovor i da se bar milijarda eura da Turskoj da joj se pomogne da zbrine dva miliona izbjeglica iz Sirije na svojoj teritoriji, a prevashodno da se više ne žmuri pred rekom migranata koji iz Sirije i Iraka, a i drugih zemalja, kreću put Evrope.

U medijima EU je pažnju privukla izjava njemačkog vicekancelara da će Unija idućih mjeseci morati da izdvoji bar pet milijardi eura za spoljnu i unutrašnju pomoć u rješavanju migrantske krize.

I, što je prvi put da to zahtjeva neki visoki zvaničnik u EU, on je zatražio da se od Vašingtona traži da se i finansijski uključi u zaustavljanje i dugoročnije otklanjanje uzroka migrantske i krize na Bliskom istoku, budući da, podvukao je njemački vicekancelar, SAD snose odgovornost za sukobe i haos u Iraku.

Gabriel je naveo da su i arapske zemlje Zaliva, koje ne prihvataju izbjeglice, krive za podrivanje ratova i sukoba u Siriji i Iraku jer su oružjem i novcem pomagale islamiste koji tamo sad zavode teror.

Većina političara na vlasti u Zapadnoj Evropi smatra da se ključna kriza i rat u Siriji mogu vremenom riješiti diplomatski i politički, ako s vlasti ode sirijski predsjednik Bašar al Asad, ali se sada ih sve više procjenjuje da je za to nužno uspostaviti vojnu saradnju s Rusijom i uništiti "Islamsku državu Sirije i Iraka".

U medijima i diplomatskim izvorima Unije u Briselu se sa zebnjom i nevjericom očekuje najprije novo hitno zasjedanja ministara pravosuđa i policije, u utorak, a u srijedu i šefova država ili vlada EU koji bi morali usvojiti opipljive mjere za obustavu i dugoročnije rješavanje haosa s imigrantima.

Jer se ne vidi kako bi vrlo odbojne istočne članice EU prihvatile prijetnju Njemačke da će biti kažnjene blokadom izdašnih sredstava iz fondova Unije, ako ne pristanu na obavezno preusmjeravanje još 120.000 izbjeglica, pored 40 hiljada ranije pristiglih u Italiju i Grčku, za šta je manje-više postignuta nagodba.

Njemačka kancelarka Angela Merkel će, kako se navodi, zahtjevati da se s ciljem hitnog gašenja požara s izbjeglicama takva odluka donese posebnom, "kvalifikovanom većinom” glasova, što je mehanizam odlučivanja među članicama EU koji može biti primijenjen, ali bi se time samo zaoštrio politički sukob i kriza unutar Unije.

Francuski predsjednik Fransoa Oland se svrstao na stranu Berlina u zahtjevu da se sadašnji talas od ukupno 160 hiljada pristiglih ratnih izbjeglica i ekonomskih migranata obavezno preraspodijeli među članicama Unije.

Oland je upozorio da bi Šengenska zona bez granica mogla da bude ugrožena ako se na spoljnim međama EU hitno ne uspostave čvrst nadzor i "leteće straže", a prevashodno ulazni popisni centri za migrante.

Tu bi se, utvrđivanjem identiteta i uzimanjem otisaka prstiju i drugih podataka, izbjeglice iz ratova i političkih, vjerskih i etničkih progona odmah razdvojile od ekonomskih migranata, čime bi bilo jasno ko može dobiti azil u EU.

Za sada je glavnina krize prebačena na Balkan, gdje su Srbija i Makedonija dobile simboličnu pomoć Brisela, gdje se doduše priznaje da su te dvije zemlje izvan Unije žrtve nesloge među članicama EU, a naročito nesposobnosti da se s Turskom, ali i s Grčkom dođe do nagodbe o zaustavljanju i nadzoru navale migranata.

Rat u Siriji očigledno još dugo neće prestati, primijetio je u raspravi na francuskoj televiziji Bris Ortefe, bivši ministar u vladi Nikole Sarkozija, a demografski proračuni UN jasno pokazuju da će rast stanovništva u Aziji biti nesmanjen, dok će stanovništvo Afrike sa sadašnjih milijardu i 200 miliona do 2050. godine porasti na dvije milijarde i 400 miliona.

Još prije nekoliko godina je tadašnji visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana na zatvorenom bezbjednosnom savjetovanju sa čelnicima EU i NATO rekao da će se stanovništvo Afrike udvostručiti, a već sada tamošnje države nisu u stanju da svojim žiteljima obezbijede dovoljno hrane i, što će biti novi veliki problem, ni vode.

Otuda će desetine miliona ljudi krenuti, kazao je Solana, ka najbližem području gdje mogu naći posao, hranu i vodu, a to je Evropska unija.