ZBOG PRILIVA MIGRANATA

EU za preuređenje šengenske zone i prava na azil

Francuski list Mond hvali stav Berlina o prihvatanju velikog broja imigranata, ali upozorava i da se "u Evropskoj uniji sve zbiva kao da ni javnost, ni vlasti još nisu shvatile razmjere drame"
0 komentar(a)
Migranti na grčko-makedonskoj granici, Foto: Reuters
Migranti na grčko-makedonskoj granici, Foto: Reuters
Ažurirano: 02.09.2015. 15:59h

Evropska komisija(EK) je danas saopštila da će vladama Evropske unije predložiti paket mjera za sveobuhvatno rješavanje imigracije i stavila do znanja da su moguće nove izmjene u režimu "šengenskog prostora" bez granica i prava na azil.

Predstavnici za štampu EK su podsjetili da je već usvojena odredba koja omogućava privremeno ukidanje šengenskih viza i pooštrenu kontrolu pri ulasku u prostor EU bez unutrašnjih granica i time odgovorili na pitanje novinara hoće li izvršno tijelo EU učiniti nešto bitnije za savladavanje krize s migrantima, koja je dovela do uzajamnih optužbi i neslaganja među članicama Unije.

Mnogi mediji kritikuju EU što nema zajedničko viđenje, niti ima solidarnosti članica evropske dvadesetosmorice o načinu na koji riješiti imigracioni haos i krizu, za koju su i vlade i ustanove EU saglasne da će trajati godinama.

Francuski list Mond hvali stav Berlina o prihvatanju velikog broja imigranata, ali upozorava i da se "u Evropskoj uniji sve zbiva kao da ni javnost, ni vlasti još nisu shvatile razmjere drame".

Mond u uvodniku kaže da političke izbjeglice, koje bježe od nasilja, i ekonomski migranti "stižu sa širokog prostora od Avganistana do Magreba na sjeveru Afrike, a to je svijet rata gurnut u rasulo često zbog intervencija Zapada posljednjih godina, kojem će biti potrebno bar deset do petnaest godina da dođe sebi".

Više listova, od britanskog Gardijana, italijanske Republike, pa do španskog Munda, velike zamjerke upućuju zbog izbjegličke krize međusobno sukobljenim vladama, ukazujući i na podjele na sjever i jug.

Komentatori kritikuju suprotstavljena viđenja istočnih članica Unije, kao i njima bliske poglede Londona, i ostalih vlada EU o tome da li je moguće podijeliti teret izbjeglica, kako uvesti djelotvornija pravila za odobravanje azila i da li ponovo zavesti policijski nadzor i unutar, a ne samo na spoljnim granicama "šengenskog prostora".

I dok ove svađe traju, primjećuje Mond, "hiljade i hiljade ljudi, žene, djeca svakodnevno bježe iz Avganistana, Iraka, Sirije i kuda idu?". "Najprije bježe u susjedne Tursku, Liban, Jordan, gdje je došlo dvije trećine izbjeglica, a potom u najbezbjednije, najbogatije i najbliže područje - Evropu… gdje postoji šengenska zona slobodnog kretanja", konstatuje francuski dnevnik.

List napominje da je "EU mogla odlučiti da pruži veliku, izuzetnu pomoć izbjeglicama u Libanu, Jordanu i Turskoj, ali to nije učinila, pa je sad na udarnoj liniji".

"Sad se EU mora organizovati da bi mogla da se uhvati u koštac s ovom ogromnom krizom koja će dugo trajati", navodi Mond.

List dodaje da su, isto kao Njemačka, dosad odbojne zemlje na istoku EU - Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka te koje sada treba da pruže dokaze solidarnosti "jer su te zemlje i među onima koje su najviše privržene Šengenu - sloboda prometa je dijelom upravo obezbijedila njihov ekonomski oporavak".

Dodajući da "njemačka kancelarka upozorava: Šengen neće izdržati ako Istočna Evropa ne preuzme svoj dio tereta" Mond zaključuje da "prostor bez granica mora biti preuređen" jer se "talasi izbjeglica neće zaustaviti u dogledno vrijeme, a oni koji su za zatvaranje u nacionalne granice, kakve god im bile pobude, samo su prodavci opasnog zavaranja".

Španski Mundo podsjeća da su razmjere i uzroci kriza na Bliskom istoku strašni i da je samo u ratu u Siriji poginulo 250 hiljada ljudi, dok je 11 miliona Sirijaca pobjeglo što u druge djelove svoje zemlje, što u inostranstvo, dok je Visoki komesarijat UN za izbjeglice dosad dobio samo polovinu sredstava nužnih za zbrinjavanje tamošnjih izbjeglica.

Preporučujemo za Vas