Zagađenje vazduha moglo bi da košta Francusku više od 100 milijardi eura godišnje u troškovima za zdravstvo, smanjenje produktivnosti firmi zbog odsustvu s posla i pada poljoprivrednih prinosa, procijenila je istražna komisija francuskog Senata u izvještaju koji će danas biti objavljen. Izvještaj pod nazivom "Zagađenje vazduha: cijena nedjelovanja" sastavila je istražna komisija kojom predsedava Žan-Fransoa Ison, iz desničarske republikanske stranke (LR), a izvjestilac je Lejla Aiši, ekolog. U njemu se ukazuje da atmosfersko zagađenje ne utiče samo negativno na zdravlje nego predstavlja i veliki ekonomski trošak. Aiši je ukazala na veliki trošak kada se uzmu u obzir izdaci za zdravstvo za liječenje zagađenjem izazvanih patologija, uticaj izostanaka s posla na produktivnost firmi, pad poljoprivrednih prinosa, gubitak biodiverziteta ili održavanje narušenih zgrada. Kada se rasčlane troškovi, ukupna cijena zdravstva zbog zagađenja atmosfere bila bi između 68 i 97 milijardi eura godišnje, dok su troškovi nevezani za zdravstvo procijenjeni na 4,3 milijardi eura. Samo zagađenje unutrašnjeg vazduha predstavlja trošak od 19 milijardi eura godišnje, navodi Komisija. Uticaj na zdravstveni sistem Francuske procijenjen je na minimum tri milijardi eura, navodi se u izvještaju gdje su uključeni troškovi za liječenje astme izazvane zagađenjem, određenih kancera, kao i bolnički troškovi. Aiši je rekla za agenciju Frans pres da je ukupan trošak u velikoj mjeri potcijenjen i navela da Francuska kasni i da nema istraživanja o ovim pitanjima. Takođe su zdravstveni efekti nekih zagađivača slabo poznati, posebno takozvani "koktel efekat", odnosno prisustvo više zagađivača zajedno. Vazduh je generalno uzev manje zagađen, ali zagađenje je promijenilo svoju prirodu, manje je lokalizovano na industrijskim lokacijama i više je difuzno, preko saobraćaja, grijanja, poljoprivrede i vazduha unutar zgrada, navodi se u izvještaju. Komisija predlaže 61 mjeru kao što je uvođenje ekološke takse i dopuna postojećih propisa, koji nijesu dobro definisani ili ne obuhvataju cijelu lepezu poznatih zagađivača. Tako se, na primjer, preporučuje da se do 2020. postepeno poveća porez na benzin i dizel, i da se uvede taksa na emisije azota, oksida azota i sitnih čestica. Takođe se traži veča podrška takozvanim čistim sredstvima prevoza, kao što su hibridna i električna vozila. U poljoprivredi komisija predlaže da se istraže uzroci povećane smrtnosti poljoprivrednika od određenih vrsti kancera i bolju kontrolu širenja zagađivača.
Bonus video:
