FRANCUZI OGORČENI

SAD špijunirale tri francuska predsjednika, Vals: Treba da poprave štetu

"Pariz neće tolerisati nikakvo djelovanje koje dovodi u pitanje njegovu bezbjednost", rekao je Oland, navodi se u saopštenju Jelisejske palate
65 pregleda 0 komentar(a)
Nikola Sarkozi i Žak Širak, Foto: Reuters
Nikola Sarkozi i Žak Širak, Foto: Reuters
Ažurirano: 24.06.2015. 15:29h

Predsjednik Francuske Fransoa Oland izjavio je danas da je to što su SAD špijunirale njega i njegova dva prethodnika "neprihvaljivo " i da Francuska neće tolerisati bilo šta što prijeti njenoj bezbjednosti.

U saopštenju iz Jelisejske palate poslije hitno održanog sastanka bezbjednosnog savjeta zemlje, Oland je naveo i da je Francuska podigla na viši nivo svoje bezbjednosne mjere.

Diplomatski izvori javljaju da je šef francuske diplomatije Loran Fabijus poslije sastanka pozvao danas na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova američku ambasadorku u Franuskoj Džejn Hartli. Oland će se takođe povodom ovog skandala danas sastati s poslanicima francuskog parlamenta.

Sastanak je hitno sazvan jutros pošto je Vikiliks objavio dokmenta koja pokazuju da je američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) špijunirala tri posljednja francuska predsjednika, Olanda, Nikolu Sarkozija i Žaka Širaka od 2006. do 2012. Dokumenta su objavljena u francuskom u Liberasionu (Liberation) i na istraživačkom vebsajtu Mediapart.

Na sastanku su bili premijer Manuel Vals, šef diplomatije Loran Fabijus, ministri odbrane i unutrašnjih poslova Žan-Iv le Drian i Bernar Kaznev, a učestvovali su i najviši zvaničnici obavještajnih službi zemlje.

"Pariz neće tolerisati nikakvo djelovanje koje dovodi u pitanje njegovu bezbjednost", rekao je Oland, navodi se u saopštenju Jelisejske palate.

U saopštenju se dodaje da su se američke vlasti obavezale krajem 2013. da više neće prisluškivati svoje saveznike, i ukazuje da se treba podsjetiti na ta obećanja koja treba strogo da se poštuju, i osuđuju se navodi o prisluškivanju kao "neprihvatljivi".

Objava dokumenata izazvala je veliko negodovanje među francuskim političarima mada nije otkrivena nikakva ogromna tajna ili nešto posebno iznenađujuće. Sama Francuska je na domak odobravanja novih širokih ovlašćenja za nadzor i spada među američke saveznike koji se u velikoj mjeri oslanjaju na američku špijunažu kada je riječ o sprečavanju terorista i drugih prijetnji.

NSA je špijunirala Olanda samo nekoliko dana pošto je stupio na dužnost 2012, navodi se u dokumentu sajta Vikiliks koji je sinoć objavljen.

Vikiliks je objavio izveštaj NSA od 22. maja 2012., samo nekoliko dana pošto je Oland stupio na dužnost, da je francuski lider "odobrio održavanje tajnog sastanka u Parizu da bi razgovarali o krizi eurozone, posebno o posljedicama grčkog izlaska iz eurozone", prenijela je agencija AFP.

U izvještaju se takođe navodi kako je Oland poslije tadašnjeg razgovora sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ocijenio da je "ona digla ruke od Grčke i nije bila voljna da popusti".

"Ovo je učinilo Olanda veoma zabrinutog za Grčku i grčki narod koji bi mogao da reaguje glasajući za ekstremističke partije", navodi se u istom objelodanjenom dokumentu Vikiliksa.

U istom dokumentu se navodi da je francuski predsjednik iza leđa Merkelove zakazao sastanak u Parizu sa pripadnicima njemačkih socijaldemokrata - tadašnje glavne njemačke opozicione partije.

AFP navodi da iako tada javnost nije znala o prisluškivanju Olanda, francuski predsjednik je tokom posjete Vašingtona u februaru 2014. rekao da su "dva saveznika riješila svoje razlike oko američkog digitalnog prisluškivanja".

"Uzajamno povjerenje je obnovljeno", izjavio je tada Oland.

Drugi dokument iz 2008. za temu ima bivšeg francuskog predsjednika i navodi da "Sarkozi vidi sebe kao jedinog koji može da riješi svjetsku finansijsku krizu" i tvrdi da su mnogi tadašnji ekonomski problemi "rezultat grešaka Vlade SAD-a, ali vjeruje da je Vašington počeo da sluša neki od njegovih savjeta".

Pomoćnik Olandovog prethodnika Nikole Sarkozija rekao je za AP da bivši predsjednik smatra ove metode neprihvatljivim, a posebno činjenicu da ih koristi neko ko je saveznik.

Širak je takođe bio meta prisluškivanja u 2006. i navodi se da ga je tadašnji francuski ministar inostranih poslova Filip Dust-Blazi opisao kao "nekog ko ima sklonosti ... za donošenje neblagovremenih ili netačnih primjedbi". Još nema komentara od Širaka.

Povodom objelodanjivanja sajta Vikiliks da su američke bezbjednosne službe špijunirale Širaka, Sarkozija i Olanda, francuski ambasador u SAD-u Žerard Aru naveo je na tviteru da "svaki diplomata živi sa neminovnošću da se njegova komunikacija prisluškuje i ne samo od jedne zemlje".

"To je realnost. Ali važni, povjerljivi razgovori održavaju se uz korišćenje sigurnih metoda komunikacije", primijetio je Aru.

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjavio je da francuski građani imaju pravo da znaju da je njihova vlada bila "predmet nadzora navodnih saveznika" i obećao "još blagovremenih i važnih (informacija)".

Portparol američkog Nacionalnog savjeta za bezbjednost (NSC) Ned Prajs izjavio je ranije da SAD ne prisluškuju Olanda.

"Nama nije na meti niti će biti na meti komunikacija predsjednika Olanda", rekao je Prajs.

Međutim Prajs nije naveo ko je bio meta prislušivanja američke bezbjednosne službe u prošlosti.

"Mi ne obavljamo bilo kakve aktivnosti stranog obavještajnog nadzora osim ako ne postoji specifičan i provjeren razlog po nacionalnu bezbjednost. Ovo (prisluškivanje) se podjednako odnosi kako na obične građane tako i na svjetske lidere. Blisko sarađujemo sa Francuskom o svim pitanjima od međunarodnog značaja i Francuzi su nezamjenljivi partneri", rekao je Prajs.

Bivši konsultant NSA Edvard Snouden već je oktrio 2013. dokumenta koja ukazuju na veliki sistem nadzora telefonskih razgovora i komunikacija u Njemačkoj preko interneta, uključujući i mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel, što je prema navodima trajalo više godina.

Vals: SAD da rade na popravljanju odnosa

Premijer Francuske Manuel Vals rekao je danas da SAD moraju da urade sve što je u njihovoj moći da poprave odnose sa njegovom zemljom, nakon ovog izvještaja.

"SAD treba da shvate ne samo kakvu opasnost takve akcije predstavljaju po našu slobodu, već i da najbrže što mogu, urade sve da poprave štetu koju su nanijele našim odnosima, između SAD i Francuske", rekao je Vals u skupštini, a preneo AFP.

Preporučujemo za Vas