Ruski izvještaj o neonacizmu na Zapadu sadrži netačnosti i selektivne informacije, navodi se u odgovoru EU koji je UN-u uputio šef delegacije EU u Njujorku.
U tom odgovoru se ističe da je EU upoznata sa izvještajem ruskog Ministarstva spoljnih poslova, pod naslovom "Neonacizam - opasna prijetnja ljudskim pravima, demokratiji i vladavini zakona", objavljenim krajem aprila, prenosi Hina.
"Izvještaj ruskog ministarstva sadrži činjenične netačnosti i selektivne informacije o stanju u EU i njenim državama članicama. Izvještaj je takođe geografski nepotpun. Na primjer, nedostaje poglavlje o situaciji u Rusiji", navodi se u odgovoru.
EU takođe izražava žaljenje što Rusija "pokušava povući paralele između sadašnjih i prošlih političkih događaja, u kontekstu tekućih kriza".
U odgovoru se dodaje i da je EU "predana globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije, uključujući antisemitizam i neonacizam", i dodaje da Unija i države članice "nastavljaju preduzimati odlučne korake po tom pitanju kod kuće".
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je krajem aprila, povodom 70. godišnjice pobjede nad nacizmom, izvještaj pod naslovom "Neonacizam - opasna prijetnja ljudskim pravima, demokratiji i vladavini zakona".
U izvještaju, koji obuhvata 28 zemalja EU, zatim SAD, Kanadu, Norvešku, Švajcarsku i Ukrajinu, kritikuje se jačanje desnih i nacionalističkih političkih pokreta u Evropi i zamjera se evropskim vlastima nevoljnost da pojačaju mjere protiv takvih pokreta.
"U Hrvatskoj ima slučajeva etničke diskriminacije uprkos značajnom napretku u državnoj politici za sprečavanje diskriminacije kao i akcijama protiv rasizma od 2006. godine", prenosi agencija djelove iz izvještaja koji kritikuje jačanje desnih i nacionalističkih političkih pokreta u Evropi.
Kako se navodi u izvještaju ruskog ministarstva spoljnih poslova, ono što podstiče neonacizam u Hrvatskoj jeste ultranacionalističko raspoloženje u nekim regijama i konzervativnim djelovima društva.
Osim toga, kao područja s takvim raspoloženjem navode se Slavonija, sjeverna Dalmacija i zapadni Srem.
"Agresivni nacionalizam, etnička i vjerska netolerancija usmjereni su većinom protiv Srba, najveće manjine (koja čini 4,36 odsto ukupnog stanovništva zemlje) čiji se broj smanjio za dvije trećine od 1991. godine. Srbi su suočeni s ozbiljnim administrativnim i drugim preprekama u traženju posla i povrata imovine", piše rusko Ministarstvo.
Takođe navodi da je, prema podacima aktivista za ljudska prava, oko 30.000 pravoslavnih Srba prihvatilo katoličanstvo tokom posljednjih 19 godina.
"Stručnjaci kažu da je glavni razlog tome želja roditelja da spriječe da njihova djeca budu izložena nasilju u školi zbog etničkog ili vjerskog porijekla", navedeno je.
U izvještaju se takođe spominju slučajevi ksenofobnog vandalizma na pravoslavnim grobljima, skidanje ćiriličnih ploča, uništavanje spomen-ploča za žrtve ustaškog logora Jadovno na otoku Pagu i skrnavljenje jevrejskog groblja iz 16. vijeka u Splitu
Bonus video:
