Terorizam na Sjevernom Kavkazu 1999. godine doveo je Rusiju na ivicu raspada i mnogi svjetski lideri bili su uvjereni da će Rusija prestati da postoji u tadašnjem obliku, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu za danas emitovani film "Predsjednik" na TV "Rusija 1", posvećen 15. godišnjici početka njegovog prvog mandata na mjestu šefa države.
"Odlučio sam: nema drugog izbora već da se ide do kraja. Nije bilo moguće učiniti ništa drugo osim gušenja tog terorizma, nije bio moguć dogovor", rekao je Putin.
"Odlično se sjećam i mislim da sam već govorio o tome, da sam kao direktor Federalne službe bezbjednosti (FSB) čitao različite operativne dokumente, između ostalog i presretnutu prepisku međunarodnih terorista, koji su pisali "Sada je jedinstven istorijski slučaj - imamo mogućnost da otkinemo Kavkaz od Rusije - sad ili nikad".
Prema njegovim riječima, rukovodstvu Rusije tada je bilo jasno da, ukoliko ne bude kontrole nad situacijom, neće biti više šanse za očuvanje zemlje, prenijela je agencija RIA Novosti.
"U tom trenutku praktično su svi, osim nas možda, jer se običan građanin nije mnogo upuštao u detalje, a nije ni shvatao šta se dešava, već za sebe odlučili da Rusija prestaje da postoji u sadašnjem obliku. Pitanje je bilo samo kada će se to desiti i kakve će biti posledice, budući da je to velika nuklearna država", kazao je Putin.
Putin je prvi put na mjesto šefa države stupio 2000. godine kao vršilac dužnosti, po ostavci Borisa Jeljcina, da bi u martu te godine bio izabran za predsjednika.
U obraćanju emitovanom 31. decembra uoči Nove godine, Jeljcin je saopštio da podnosi ostavku "ne zbog zdravlja, već zbog sveukupnih problema", tražeći oproštaj od građana Rusije.
Posle četiri godine na redovnim izborima Putin je reizabran, a od 2008. do 2012. bio je na čelu vlade, da bi marta 2012. godine ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima i 7. maja preuzeo dužnost.
"Tog trenutka nisam mogao da odlučujem. Morao sam realno time da se bavim, ali nisam imao kompletna ovlašćenja. Bilo je jasno koliko je velika ta odgovornost. Samo sam se jedno pitao - ako ne uspijem da stvar dovedem do kraja, šta činiti, kako dalje živjeti", kazao je Putin, a prenosi TAS.
Ruski predsjednik je rekao da su ruske specijalne službe u jednoj prilici registrovale direktne kontakte ekstremista sa Sjevernog Kavkaza i predstavnika specijalnih službi SAD u Azerbejdžanu i "čak pomagali sa transportom", kao i da je upozorio SAD na kontakte sa teroristima, ali da one nisu poslušale.
"Rekao sam tadašnjem predsjedniku SAD i on mi je odgovorio - izvinite na izrazu, da će ih rasturiti, a za 10 dana moji potčinjeni, šefovi FSB dobili su od kolega iz Vašingtona pismo: "Podržavali smo i podržavaćemo odnose sa svim opozicionim snagama u Rusiji. Smatramo da imamo pravo da to radimo, i radićemo to ubuduće", rekao je Putin.
"Ni u kom slučaju, nikada i nigdje ne treba čak ni pokušavati upotrebljavati teroriste da bi rešili svoje trenutne političke ili čak geopolitičke zadatke, kada ih podržite na jednom mjestu, oni će podići glavu na drugom i obavezno udariti po onom ko ih je juče podržavao", kazao je Putin.
"Neko je tamo, posebno u specijalnim službama zapadnih zemalja, smatrao da će im, ako neko ide na destabilizaciju njihovog glavnog geopolitičkog suparnika, a takva je, kako sada shvatamo, u njihovoj svijesti uvek bila Rusija, to u cjelini biti od koristi. Ispostavilo se kao pogrešno", rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, zapadne zemlje su posle raspada SSSR-a trebale da shvate da Rusija ima svoje geopolitičke interese i da je neophodno da se oni uvažavaju.
Ističući da su Sovjeti gajili iluzije o ukidanju ideoloških razlika sa zapadnim zemljama, Putin je rekao da je "potrebno uvažavanje u međusobnim odnosima, traženje ravnoteže i uzajamno prihvatljivih rešenja".
U dokumentarcu je šef predsjedničke administracije Sergej Ivanov, koji je tada bio sekretar nacionalnog Savjeta za bezbjednost, rekao da je Putin odlučio da otkaže manevre strateških nuklearnih snaga planiranih za 12. septembar 2001, ne želeći da jača napetost u, i bez toga, komplikovanu situaciju za SAD, posle terorističkih napada 11. septembra.
"U tom trenutku vođene su aktivne borbe, a teroriste, uključujući one iz mnogih zemalja svijeta, koji su tamo ratovali, Amerikanci su nazivali "borcima za slobodu", i u krajnjem slučaju "pobunjenicima", podsjetio je Ivanov.
Putin je u filmu "Predsednik" rekao i pod kakvim je pritiskom bio 1999. godine kao premijer i saglasio se sa autorom intervjua da je te godine zemljom faktički upravljala grupa oligarha.
"Neki od njih su, kada sam bio predsjednik vlade i kada je tadašnji predsjednik Rusije Boris Jeljcin saopštio da ću se kandidovati za predsjednika, došli kod mene u kabinet u Bijeli dom, sjeli preko puta i rekli: "dakle, vi shvatate da ovdje nikada nećete biti predsjednik." Kažem: "pa, videćemo", kazao je Putin, ne navodeći konkretno kako je uspio da zauzda oligarhe.
"Na različite načine, različitim sredstvima", kazao je kratko.
Putin je terorističke akte u Beslanu i pozorištu na Dubrovki nazvao najtežim trenucima rada na čelu države.
"Ako pitate za tragične događaje, to je najteže što je naš narod u cjelini morao da prođe", rekao je ruski predsjednik govoreći o događajima iz 2004. u školi u Sjevernoj Osetiji kada je poginulo 335 osoba od kojih 186 đaka-talaca i u moskovskom pozorištu 2002. godine, kada je po zvaničnim podacima poginulo 130 talaca.
Putin je rekao i da nije izgubio veze sa realnošću i da sasvim može da zamisli život bez dužnosti predsjednika.
Prema njegovim riječima, za šefa države izuzetno je važno da zadrži vezu sa običnim ljudima.
"Za čovjeka koji se bavi tim poslom, koji ja radim danas i tokom prethodnih godina, ipak je ta veza i osećaj pripadnosti običnim ljudima ono što je izuzetno važno i veoma pomaže u radu", kazao je Putin.
Putin je u intervjuu rekao da komunicira sa stanovništvom ne zato što mu trebaju alternativni izvori informacija, već zato što se osjeća djelom naroda.
"Ne treba to da tražim, ja to sve imam, čak i ne znam zbog čega. Jednostavno, osjećam se djelom naše zemlje, djelom naroda", rekao je predsjednik Rusije, koji redovno održava "Direktnu liniju" i odgovara na pitanja građana, a sa njima komunicira često i prilikom posjete regionima.
Putin radoholik, pažljivo sluša sagovornike
Vladimir Putin je radoholik, veoma pažljivo sluša sagovornike, predan je prijateljima, nikada ni na koga ne viče, a pri rešavanju međunarodnih problema uvijek predlaže partnerima orijentaciju na dužu perspektivu, izjavili su bliski saradnici ruskog predsjednika u danas emitovanom filmu "Predsjednik" na TV "Rusija 1", posvećenom 15. godišnjici početka Putinovog prvog mandata na mjestu šefa države.
"Nisam sreo čovjeka sa takvim radnim sposobnostima. Veoma kasno leže na spavanje, a ujutro već zove telefonom. Kad uopšte spava?", rekao je šef predsjedničke administracije Sergej Ivanov, a prenose RIA Novosti.
Nekadašnji ministar privrednog razvoja i trgovine, a sada čelnik "Zberbanke" German Gref rekao je da se Putin tokom višegodišnjeg rada nije lišio sposobnosti da sluša sagovornike, zbog čega nerijetko sjednice traju satima.
"Njegova karakteristika, koju nije do danas izgubio, je sposobnost da sluša. Sluša sve, svima daje mogućnost da kažu. Nekada čak više, nego što treba. Ponekad se sastanci s njim oduže satima, zbog čega se vrlo često plan rada mijenja", rekao je on.
Gref je, takođe, kazao da je Putin odan prijateljstvu, kao i da teško preživljava ličnu izdaju i prekida komunikaciju sa onima koji loše postupaju.
"Za njega je pitanje zemlje, vjerovatno, najveća vrijednost, zatim, sigurno, pitanje porodice, i pitanje ličnih odnosa, prijateljstva", rekao je Gref, dodajući da zna da je Putin prestao da se sreće sa ljudima sa kojima je bio u vrlo dobrim odnosima, kada su uradili nešto što se protivi njegovim stavovima o svijetu ili pristojnosti.
Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov ukazao je u filmu Saide Medvedeve na sposobnost Putina da se koncentriše na različite teme i brzo prelazi sa jedne na drugu.
Čelnik holdinga "Interros" Vladimir Potanjin rekao je da Putin skriva svoj unutrašnji temperament i da ni na koga ne viče.
Šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Putin pri zajedničkom rešavanju međunarodnih problema uvijek predlaže zapadnim partnerima da se orijentišu na dugoročnu perspektivu, a ne na dvije ili tri godine, do redovnih izbora "kada biračima treba prinijeti nekakvu impresivnu pobjedu".
To "gledanje iza horizonta", rekao je Lavrov, Putina "veoma snažno razlikuje od zapadnih kolega".
Bonus video:
