Zaokret Kijeva: Porošenko nije protiv decentralizacije vlasti

"Ukrajinski je bio i biće jedini državni jezik", poručio je on
0 komentar(a)
Petro Porošenko, Foto: Reuters
Petro Porošenko, Foto: Reuters
Ažurirano: 06.04.2015. 14:01h

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je danas da se neće protiviti održavanju referenduma kojim bi se dala veća ovlasćenja regionima na istoku Ukrajine pod kontrolom proruskih snaga, što se smatra zaokretom u stavu zvaničnog Kijeva, ali proruski aktivisti odbacuju njegov gest kao besmislen.

"Spreman sam da pokrenem referendum po pitanju državne vlasti, ukoliko vi odlučite da je to potrebno", rekao je Porošenko danas na sastanku parlamentarne komisije koja radi na izradi amandmana na Ustav zemlje, a koji je prenosila ukrajinska televizija.

Porošenko je, međutim, istakao da se i dalje protivi ideji federalizacije, za koju se zalaže Rusija, ali da je naklonjen decentralizaciji vlasti u korist regiona na istoku, prenosi AP.

On je precizirao da bi odlučivanje o bezbjednosti, odbrani i spoljnoj politici ostalo u rukama centralne vlasti i dodao da i dalje ne podržava ideju da ruski jezik bude drugi zvanični jezik u Ukrajini.

"Ukrajinski je bio i biće jedini državni jezik", poručio je on.

U međuvremenu, proruski aktivisti su odbacili kao besmislenu Porošenkovu izjavu da neće stati na put referendumu.

Visoki zvaničnik proruskih snaga Andrej Purgin rekao je da, prije svega, nijedan od njihovih predstavnika nije pozvan da učestvuje u ustavnoj komisiji što, kako je istakao, "već dosta govori", prenosi AP.

"Sve što Kijev radi pokazuje da oni moraju da odluče da sklope sporazum, ali oni nama diktiraju uslove, što se kosi sa sporazumom iz Minska", rekao je Purgin dodajući da "Porošenkova izjava ne znači ništa" pošto, kako je primijetio, "nema detalja o referendumu, ukoliko do njega uopšte i dođe".

Danas se navršava i godinu dana otkako su proruske snage zauzele sjedište regionalne upravne zgrade u Donjecku i tajne službe u Lugansku, na istoku Ukrajine, što je bio početak krvave pobune protiv Kijeva koja je do sada odnijela više od 6.000 života.

Kada je pobuna počela, demonstranti na istoku zemlje tražili su glasanje o davanju veće autonomije njihovim regionima, ali takvi pozivi tada nijesu naišli na odobrenje zvaničnog Kijeva, podsjeća američka agencija.

Gnijev demonstranata na istoku Ukrajine bio je usmjeren protiv prozapadnjaka koji su došli na vlast u Kijevu nakon što je masovnim uličnim protestima zbačen proruski orijentisan predsjednik Viktor Janukovič u februaru prošle godine, podsjeća AFP.

Bonus video: