NATO će u predstojećim mjesecima uspostaviti komandne centre u šest evropskih država, najavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg u okviru plana za reakciju na ponašanje Rusije.
Ti centri će obrazovati lanac komandnih centara za najavljene snage za brzo reagovanje od oko 5.000 vojnika, o čemu bi detalji trebalo da se usaglase na sastanku ministara odbrane NATO sljedeće nedjelje, prenio je Vol strit džurnal (Wall Street Journal).
Centri u Poljskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Letoniji, Litvaniji i Estoniji će takođe omogućiti vezu između NATO i oružanih snaga tih zemalja.
Stoltenberg je na konferenciji za novinare u Briselu takođe tražio od članica NATO da povećeju izdvajanja za odbranu kako bi se pariralo ruskom vojnom bružetu.
On je najavio da će sastati s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim na marginama bezbjednosne konferencije u Minhenu za dvije nedjelje.
"Posebno kada su vremena teška, kao sada, važno je sastati se i razgovarati o teškim pitanjima", rekao je Stoltenberg.
Komandni centri djelomično imaju za cilj da upozore Rusiju i potvrde uvjeravanje saveznicima u NATO koji su sve nervozniji poslije agresivnog djelovanje Rusije u Ukrajini, navodi Vol strit džurnal.
Stvaranje snaga za brzo reagovanje, koje su osmišljene tako da mogu biti angažovne za dva sata u slučaju ratobornih poteza neprijatelja, najsnažniji je korak NATO za jačanje odbrane otkada je Rusija anektirala Krim i pomagala pobunjenike na istoku Ukrajine, dodaje američki list.
"To će biti najveće pojačanje naše zajedničke odbrane od kraja Hladnog rata", rekao je Stoltenberg.
U svakom komandnom centu u šest istočnoevropskih države biće oko 50 članova vojnog osoblja iz različitih članica Alijanse. To je djelomično i kompromis između istočnoevropskih članica, koje žele prave baze NATO na svojoj teritoriji, i drugih članica koje se uzdržavaju od izgradnje skupih postrojenja koje bi mogle provocirati Moskvu.
Komandni centri će biti otvoreni 2016. godine kada bi trebalo da budu operativne nove snage za brzo reagovanje, a do tada će prelazni oblik tih snaga predvoditi Njemačka, Holandija i Norveška.
Bonus video:
