Godina 2011. bila je najtoplija godina u Francuskoj od početka 20. vijeka, sa prosječnim temperaturama od 13,6 stepeni, što je za 1,5 odsto više u odnosu na normalne temperaturne vrijednosti, prema podacima francuske meteorološke službe "Meteo Frans".
Ova godina će i u anale meteorologije u Belgiji ući kao najtoplija godina od 1833, kada su izvršena prva meteorološka mjerenja, prenosi "Libr Belžik".
Izuzev jula, svaki mjesec u ovoj godini je bio topliji u odnosu na standardne vrijednosti, a proljeće je bilo sunčanije nego ikad. Gotovo bi se moglo reći da smo u proljeće imali ljeto, na ljeto smo imali jesen, a na jesen proljeće, objasnio je belgijski meteorolog David Dehenouv.
On, takođe, ističe da su tri najtoplije godine u Belgiji zabilježene u pet posljednjih godina, a to su 2006, 2007. i 2011. Kako prenosi alžirski ekonomski nedjeljnik "LCE", temperature koje su zabilježene u posljednjih 10 godina su znatno iznad prosjeka, a na krajnjem sjeveru naše planete su bile toliko visoke da arktički led nikada nije bio tanji.
Najjača La Ninja
Taj rezultat je utoliko značajniji što je godina 2011. do maja mjeseca bila pod veoma velikim uticajem klimatskog fenomena poznatog kao "La Ninja", koji se u redovnim razmacima odvija na Pacifiku i koji je poznat po svom efektu hlađenja. Ovogodišnja "La Ninja" bila je jedna od najjačih u posljednjih 60 godina.
Ne samo što je ovaj fenomen odgovoran za neke ekstremne meteorološke epizode tokom ove godine (suša u istočnoj Africi i na jugu Sjedinjenih Američkih Država, poplave u Africi i u južnoj Aziji, kao i u istočnoj Australiji), već se smatra da on izaziva pad temperatura od 0,1 do 0,15 Celzijusovih stepeni u odnosu na prethodnu ili predstojeću godinu.
Svjetska meteorološka organizacija insistira, međutim, na tome da je 2011. godina najtoplija od svih godina u kojima je zabilježena umjerena i snažna "La Ninja" (1989, 2000, 2008), podsjećajući da je 13 najtoplijih godina registrovano među posljednjih 15, od 1997. godine.
"Naši naučni podaci su čvrsti i nepobitno dokazuju da se svijet zagrijeva i da su uzrok porasta temperatura ljudske aktivnosti", objašnjava Mišel Žaro, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije, dodajući da je koncentracija štetnih gasova u atmosferi sve veća i bliži se nivoima koji odgovaraju porastu temperatura od 2,0 do 2,4 Celzijusova stepena, iako su se zemlje obavezale da će učiniti sve kako temperature ne bi prešle drugi podjeljak Celzijusove skale.
Bonus video:
