DOGOVOR RUSIJE, UKRAJINE I EU

Potpisan sporazum o gasu: Obezbijeđena "topla zima" u Evropi

"Ovakav dogovor donosi dobrobit svima. Zemlje Evropske unije, kao što su Češka, Bugarska, Rumunija, Mađarska ili Austrija dobijaće dovoljne količine gasa"
2 komentar(a)
Ukrajina Rusija gas, Foto: Reuters
Ukrajina Rusija gas, Foto: Reuters
Ažurirano: 31.10.2014. 08:02h

Ukrajina i Rusija, uz posredovanje EU, postigle su dogovor o isplati dugovanja i snabdjevanju gasom do proljeća 2015. godine. „Zimski paket“ obezbijediće tople domove širom EU i Zapadnog Balkana.

Od novembra 2014. do marta 2015. godine neće biti razloga da domovi Evropljana budu hladni. Svojim potpisima to su garantovali ministri energetike Rusije i Ukrajine, evropski komesar za energetiku, ali i čelni ljudi „Gasproma“ i „Naftagasa“. Poslije šest mjeseci trilateralnih pregovora, Evropska unija, Rusija i Ukrajina postigle su sinoć u Briselu prelazni sporazum o sigurnom snabdijevanju Ukrajine ruskim gasom, kao i njegovom neometanom tranzitu do potrošača u EU.

„Sporazum u vrijednosti od 4,6 milijardi dolara je zaokružen i to predstavlja osnovu za bezbjedno snabdijevanje tokom predstojeće zime“, poručio je evropski komesar za energetiku Ginter Etinger.

„Sada možemo da budemo sigurni da će dovoljne količine gasa nesmetano prolaziti kroz Ukrajinu. 'Zimski paket' će riješiti probleme od danas do marta za 28 zemalja članica, ali i za zemlje partnere koje dobijaju gas iz Rusije kroz Ukrajinu, kao što su zemlje Zapadnog Balkana, Švajcarska i Moldavija“, rekao je Etinger.

Sporazumom je predviđeno da ukrajinski „Naftagas“ ruskom „Gaspromu“ do kraja novembra uplati 1,45 milijarde eura, kao prvi dio duga od 3,1 milijarde eura (rok za uplatu drugog dela od 1,65 milijardi dolara je kraj decembra ove godine), za gas isporučen krajem prošle i početkom ove godine.

„To će otvoriti vrata „oporavku odnosa u gasnom sektoru“, poručuju u Briselu.

Po prispijeću prve uplate, Ukrajina će biti u mogućnosti da naručuje, ovoga puta uz plaćanje unaprijed, nove količine gasa, čija je isporuka, upravo zbog velikih dugovanja, obustavljena još u junu. Istovremeno, ruske vlasti obavezale da će za 100 dolara spustiti cijenu za isporuke Ukrajini, koja bi tako do kraja 2014. godine za svakih hiljadu kubnih metara gasa trebalo da plaća 378 odnosno 365 dolara od januara do marta 2015. godine.

"Ovakav dogovor donosi dobrobit svima. Zemlje Evropske unije, kao što su Češka, Bugarska, Rumunija, Mađarska ili Austrija dobijaće dovoljne količine gasa. Ruskim partnerima će se isplatiti značajne sume, povjerenje u gasnom sektoru će se stabilizovati, a Ukrajinci će se pokazati kao pouzdani partneri u Evropi“, naglašeno je u Briselu. Konačna cijena gasa koju bi Kijev trebalo da plaća Moskvi tek bi trebalo da bude određena pred arbitražnim sudom u Stokholmu.

Cijena ruskog gasa varira od jedne evropske zemlje do druge. Neke od najsiromašnijih zemlja Evrope, među kojima Makedonija i Bosna i Hercegovina plaćaju i najviše cijene (preko 500 dolara za 1.000 kubnih metara gasa). Srbija i Italija plaćaju preko 400 dolara, dok Francuskoj, Njemačkoj ili Austriji gas obračunava ispod 400 dolara za 1.000 kubnih metara.

Prvi korak ka relaksaciji odnosa Kijeva i Moskve?

Prilikom potpisivanja sporazuma o privremenom „zimskom paketu“ ruska strana je u Briselu još jednom potvrdila da je „bila i da će biti“ pouzdan partner Evropi u snabdijevanju gasom. Istovremeno, ruski ministar energetike Aleksandar Novak kaže da je zadovoljan činjenicom da Ukrajina „ima fondove“ kojima će plaćati račune za isporučeni gas.

I dok ukrajinski ministar energetike, Juri Prodan navodi da je Kijev sa „Evropskom komisijom došao do neophodnog novca“ koji će obezbijediti dovoljne isporuke gasa kako za potrebe Ukrajine tako i EU, u Briselu objašnjavaju da EU „nije garant“ već posrednik u sporazumu, a da je novac obezbijeđen kroz pakete opšte finansijske pomoći EU i Međunarodnog monetarnog fonda namijenjene budžetu Ukrajine.

U sjedištu Evropske komisije, gdje je i potpisan protokol o isporuci gasa do marta, ali i tehnički detalji između ukrajinskog „Naftagasa“ i ruskog „Gasproma“, kojima su precizirani mehanizmi plaćanja, količine i pouzdanost transfera gasa preko ukrajinske teritorije, ocjenjuju da posljednji dan mandata „Barozove komisije“ nije mogao uspješnije da se obilježi nego potpisivanjem gasnog dogovora između Ukrajine i Rusije. U Briselu taj dogovor vide i kao „prvi signal mudre i funkcionalne susjedske politike“ i naznaku „relaksacije odnosa“ Kijeva i Moskve.

„Nadam se da će sporazum da doprinese većem povjerenju između Rusije i Ukrajine, što je osnova za punu primjenu dogovora iz Minska (mirovni sporazum o prekidu vatre na istoku Ukrajine), što je sada prioritet“, poručio je odlazeći predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, dodavši da se nada da je u pitanju „posljednja intervencija Evropske komisije“ u okvirima energetskih odnosa Rusije i Ukrajine i najavio evropski fokus na izgradnji jake energetske unije.

Preporučujemo za Vas