Dok Grčka grca pod teretom stravične ekonomske krize, u javnosti se postavljaju pitanja da li su ljetnje Olimpijske igre u Atini 2004. godine ipak bile prevelik zalogaj za slabašnu ekonomiju te zemlje, komentariše agencija AP povodom desete godišnjice početka te velike priredbe.
Ekonomisti se slažu u tome da ne bi bilo pošteno kriviti 17 dana Olimpijade za sadašnju okrutnu recesiju, ali deset postolimpijskih godina smatraju se dekadom izgubljenih prilika.
Pored ostalog, Grčka je tada propustila da značajnije unaprijedi sportsku kulturu u zemlji.
Objekti iz vremena Olimpijade stoje zapušteni i zaboravljeni. Na primjer, u ne naročito prometnom kutku jednog parka u Atini nalazi se oronulo minijaturno pozorište na kojem piše „Slava, bogatstvo, mudrost, pobjeda, trijumf, heroj, rad“, i upravo na tom mjestu su olimpijski zvaničnici zasadili maslinovo drvo kraj table sa svojim imenima.
Svojevremeno simbol glamura, mermerno pozorište sada je simbol besmislenog razbacivanja u poduhvatu za kojim je ostala i pozitivna i negativna zaostavština - sa jedne strane novi metro, aerodrom i druga vitalna infrastruktura u gradu od četiri miliona stanovnika; sa druge strane zapušteni sportski tereni, sagrađeni u suludoj žurbi da se sve završi u roku, a bez promišljanja šta sa njima poslije Olimpijade.
Posljednje vladine procjene pokazuju da su Olimpijske igre koštale 8,5 milijardi eura - što je duplo više od predviđenog iznosa. To je, međutim, tek kap u okeanu državnog duga od 320 milijardi eura koji se otrgao kontroli nakon 2008. godine.
Bivša šefica Olimpijskog organizacionog komiteta Jana Angelopulu naručila je prvo nezavisno istraživanje ukupnog ekonomskog efekta Igara, kako bi se utvrdio odnos između prekoračenja budžeta i efekta manifestacije na grčki turizam, investicije i zapošljavanje. Broj stranih turista se od 2004. godine gotovo udvostručio - sa 11,7 miliona je skočio na 20,1 miliona.
Cimbalist: Organizovanje Olimpijade ne dovodi obavezno do ekonomskog razvoja
Endrju Cimbalist, američki ekonomista koji proučava finansijski efekat velikih sportskih manifestacija, rekao je da dosadašnja iskustva pokazuju da organizovanje Olimpijade ne dovodi obavezno do ekonomskog razvoja.
„Na posljetku, glavna korist je, kako se čini, dobro raspoloženje stanovništva grada domaćina i zemlje domaćina“, rekao je Cimbalist, profesor ekonomije na koledžu Smit. „Ali to je prolazna stvar; nije nešto trajno. Zašto Atina nije naprosto uložila u razvoj, u transport, komunikacije, infrastrastrukturu, umjesto što je pravila Olimpijadu?“
Tek se nekoliko sportskih borilišta, sagrađenih za potrebe Igara u Grčkoj, koristi stalno nakon što je manifestacija završena. Teren za badmington sada je vrlo uspješna koncertna sala, ali je zato atletski stadion, sa stolovima za stoni tenis, ponuđen na prodaju, a centa za odbojku na plaži se rijetko koristi, i nedavno je opljačkan. Većina olimpijskih terena je pod ključem.
Na području starog atinskog aerodroma napravljeno je pet-šest takvih terena.
Prema posljednjim vladinim procjenama, Olimpijske igre su koštale 8,5 milijardi eura - duplo više od predviđenog iznosa
U posljednjih deset godina, političari nikako nijesu mogli da se dogovore oko buduće upotrebe tog velikog prostora, što znači da je on naprosto ostavljen da propada.
Ogromne cijevi leže kraj napuštene aerodromske piste, a „penzionisani“ džambo džetovi su parkirani blizu mjesta gdje je planirano da se sagradi akva-park. Privatni investitori su nedavno kupili ovaj prostor na tenderu, i upotrijebiće ga za izgradnju stambenog, finansijskog, hotelsko-rekreativnog centra, što će koštati sedam milijardi eura.
Šef grčkog Olimpijskog komiteta Spiros Kapralos, nekada visoki zvaničnik organizacionog komiteta Olimpijade, izjavio je da stanje sportskih borilišta predstavlja „sramotu za zemlju“.
Prema njegovim riječima, za ovo je kriva birokratija i nedostatak vizije.
Žureći da završi olimpijske objekte u roku, država je propustila da obezbijedi neophodne građevinske dozvole, a među njima je čelična kruna postavljena na glavni olimpijski stadion. Grčko ministarstvo sporta je saopštilo da je napokon izdalo dozvole, čije nepostojanje je onemogućavalo popravke i održavanje. Sada su obezbijeđene i dozvole da se rekonstruiše stadionski krov.
Dimas: Stvari su izmakle kontroli
"Nismo iskoristili tu dinamiku koju smo imali 2004. godine“, kazao je bivši olimpijski šampion u dizanju tegova Piros Dimas, koji je ušao u politiku i sada je poslanik socijalista.
„Napravili smo najveću grešku u istoriji: ugasili smo svjetla, zaključali stadione, pustili ih da se raspadnu, i cijelu stvar završili na tome“.
Po Dimasovim riječima, mnogo je novca utrošeno na neke projekte koji sada „rđaju i trule“ zatvoreni: „Bilo je projekata koji su trebali da koštaju dva-tri miliona eura, a iznenada su postali tako veliki da su koštali 13-14 miliona. Nije bilo kontrole“.
Galerija
Bonus video:
