Morska trava možda nije prvo što vam pada na pamet kada pomislite na sastojke parfema. Međutim alge su među tajnim sirovinama kojima se proizvođači parfema okreću kako bi sačuvali miris njihovog proizvoda suočeni sa novim antialergijskim restrikcijama EU. U reportaži britanske agencije Rojters navodi se da se globalna prestižna parfemska industrija, koja godišnje od prodaje zaradi 25 milijardi dolara, priprema za nove regulative EU koje će stupiti na snagu početkom 2015. Novim pravilima zabranjuje se upotreba sastojaka kao što je hrastov lišaj, prirodnog porijekla, koji se nalazio u orginalnim verzijama parfema poput „šanel broj 5“ i „mis dior“.
Tvorci parfema kažu da vole hrastov lišaj zbog njegove note drveta i zemlje, koja daje dubinu i zbog čega miris traje duže. Međutim zbog mogućnosti da bi jedan do tri odsto stanovništva EU moglo imati alergijsku reakciju - poput dermatitisa - Brisel zabranjuje dva ključna molekula atranol i hloratranol. Proizvođači će moći da koriste hrastov lišaj samo ukoliko su iz njega uklonjena ova dva molekula, rezultat je kako oni tvrde mnogo blaži i manje upečatljiv miris.
„Lud sam za hrastovim lišajem, to je jedan od mojih omiljenih sastojaka“, kazao je za Rojters Mark Antoan Kortikjato, tvorac parfema ili takozvani „nos“ u njegovoj „Parfum Dempajr“ kompaniji. Flašica od 100 ml njegovog parfema košta 120 eura. Kortikjato, kao i mnogi drugi „nosevi“ uznemiren je zbog novog talasa prije svega skupih pravila koja stižu iz Brisela.
Industrija koja snadbijeva proizvođače parfema kao što je Kortikjato već ima svoje regulatorno tijelo - Međunarodno udruženje za parfeme (IFRA). Oni su tokom godina iz zdravstvenih razloga zabranili veliki broj sastojaka.
Pored toga, proizvođači parfema sprovode interni i postržišni nadzor, kao i veliki broj testova, koji svake godine mogu koštati stotine hiljada eura u zavisnosti od broja proizvoda i sastojaka. Neki od vodećih brendova poput Šanela, Diora i Ermea imaju „noseve“ i svoje istraživačke laboratorije. Oni ne objavljuju podatke o troškovima, ali eksperti iz ove industrije procjenjuju da dostižu i nekoliko miliona eura godišnje.
Dodatak alge
Jedno od rješenja za hrastov lišaj je, kako kaže Kortikjato, dodatak alge jer njen miris vlage i joda ukombinovan sa drugim sastojcima može donekle dati notu buđi koju ima hrastov lišaj. Evropska komisija takođe zabranjuje sintetički molekul HICC, odnosno liral, koji oponaša miris đurđevka. I ovaj sastojak mogao bi da izazove dermatitis kod alergičnih osoba. Iz “Loreala”, koji proizvodi parfeme „lankom“ i „armani“, kažu da traže zamjene, ali odbijaju da preciziraju koji parfemi sadrže liral. Proizvođači parfema kažu da razumiju da proizvodi moraju da budu bezbjedni i svjesni su koliko bi njihovom ugledu škodilo kada bi došlo do ozbiljne alergijske reakcije. Neki, međutim, smatraju da je ova industrija nepravedno na meti. Proizvođači tvrde da su do sada zabilježeni samo blagi slučajevi alergija, prije svega iritacije kože i ekcemi.
„Mislim da je Brisel malo pretjerao, posebno u poređenju sa alkoholom i cigaretama, koji se slobodno prodaju, i koji mogu više da naškode nego parfemi", rekla je za britansku agenciju Patricija de Nikolaj koja je sa suprugom prije 25 godina stvorila francusku marku parfema „nikolaj“. Ona tvrdi da nikada nije dobila žalbu zbog alergije, ali da je za neke od parfema koji se najbolje prodaju, poput „njujork“ ili „o det“, promijenjena formula jer su sadržali lišaj i liral.
Evropska unija sa druge strane tvrdi da parfemska industrija nije ništa više na meti nego bilo koja druga i da su nova pravila izazvana bojaznima naučnika i ljekara u vezi sa opasnostima koje predstavlja upotreba parfema.
Mijenjati Mona Lizu
Neki predstavnici industrije parfema smatraju da lobističke grupe proizvođača parfema nijesu toliko dobro organizovane i finansirane, posebno u poređenju sa drugima, poput onih iz duvanske industrije.
Jedan od razloga je veličina globalne duvanske industrije. U smislu prodaje ona je tri puta veća od industrije parfema. Duvanske lobističke grupe uključuju udruženja proizvođača cigareta i saveze prodavaca duvanskih proizvoda.
Sa druge strane proizvođači parfema se oslanjaju na organizaciju Kozmetiks Jurop koja predstavlja 4.000 kompanija, uključujući proizvođače dezodoranasa, pasti za zube i pafema, koji svi imaju različite interese. Čak i unutar same industrije parfema ne postoji jedinstvo jer su neke marke više, a neke manje pogođene novim propisima EU.
Jedan od najvećih igrača u ovoj industriji, Loreal, tvrdi da koristi uglavnom sintetičke sastojke u svojim parfemima. Ti sastojci imaju manje šanse da izazovu alergije od prirodnih sastojaka koje koriste Šanel, LVMH Dior i Gerlen.
Drugi problem je što parfemi nisu zaštićeni pravima intelektualne svojine. Sastav parfema nije zvanično priznat kao „umna tvorevina“, već kao industrijska forumula koja se može kopirati i mijenjati.
„Mnogim parfemima mora da bude promijenjen sastav zbog novih propisa iako su smatrani remek djelima“, rekao je Olivije Mor, direktor kompanije Akor e parfem, snabdjevača velikih brendova poput Diora, poredeći to sa „mijenjanjem boja Mona Lize“.
Parfemska podjela sjever-jug
Direktori nekih kompanija kažu da interesovanje Brisela za industriju parfema dolazi od glavnog savjetodavnog tijela, Naučnog odbora za bezbjednost potrošača (SCCS). Mnogi članovi odbora su iz sjevernih zemalja poput Švedske i Danske, gdje postoji otpor prema parfemima iz zdravstvenih razloga.
„Očigledno je da u u SCCS ima više stručnjaka sa sjevera Evrope nego sa juga, ali to nije namjeran izbor. Težimo geografskoj i polnoj ravnoteži, ali najznačajniji kriterijum selekcije je stručnost", rekao je Dejvid Hadson portparol za potrošačku politiku u Evropskoj komisiji. Parfem ima značajnije mjesto u privredama na jugu Evrope nego na sjeveru. Parfemi i kozmetika su među pet najznačajnijih izvoznih proizvoda Francuske, a grad Gras na jugu zemlje je istorijska prijestonica industrije parfema, gdje mnoge vodeće marke poput Šanela, Ermea i Diora izvlače esencije. Pored toga, istraživanja pokazuju da su stanovnici sjevernih zemalja podložniji alergijama od onih u mediteranskom podneblju. Jedna od teorija je da su sjevernjaci osjetljiviji zbog stila života i generalno čistijeg okruženja.
Strah od novih zabrana
Rojters podsjeća da je SCCS u 2012. godine objavio izvještaj u kojem je predložio zabranu glavnih molekula hrastovog lišaja i ozbiljno ograničio upotrenu mnogih sastojaka kao što su linalol, koji se nalazi u lavandi, što je ugrozilo luksuznu parfemsku industriju koja se puno oslanjala na ove sirovine.
Brisel je uvažio neke od preporuka SCCS-a, poput zabrane koja se odnosi na hrastov lišaj, i obećao da će istražiti kolika koncentracije prirodnih sastojaka može biti smatrana bezbjednom kako potrošači vremenom ne bi postali alergični na njih.
Tvorci parfema strahuju da će to dovesti do novih restrikcija. Bilo je predloga da ponude dvije vrste parfema - jedne sa alergenima i upozorenjem o sadržaju i druge bez alergena.
„Očekivao sam da velike firme preuzmu inicijativu povodom ovoga međutim ispostavilo se da ne žele da rizikuju“, kazao je Kortikjato. Jedan od problema velikih parfemskih brendova je u tome što prodaju san koji nije kompatibilan sa porukom „ovaj proizvod može izazvati alergije“. Predstavnici Diora, Gerlena, LVMH i Ermesa su odbili da daju komentar za Rojters. Iz Šanela su saopštili da su prestali da koriste liral 2010. godine i da mijenjaju formule u iščekivanju novih propisa. Čovjek koji je već 36 godina zadužen za parfeme u Šanelu Žak Polž rekao je da u toj kompaniji veoma vode računa o propisima i novim naučnim zaključcima o sirovinama. Kada je riječ o novom ograničenju za hrastov lišaj, rekao je da se kontrolom lanca nabavke može dobiti lišaj bez zabranjenih sastojaka, što im omogućava da zadrže izvorni miris.
Ali "kada jednom promijenite jedan ili dva sastojka, može biti veoma teško da mirisna nota bude apsolutno nepromijenjena, posebno ukoliko su ti sastojci imali važnu ulogu u definisanju mirisa", kazao je Moris Rusel, tvorac mnogih parfema uključujući „lenstan“ za Gerlen i Ermesov „24 fobur“.
Prije nekoliko godina, Rusel je promijenio formulu Diorovog „farenhajta“ kako bi uklonio liral i nekoliko drugih sastojaka i sada radi na novoj formuli još osam parfema kako bi bili u skladu sa novim propisima.
„Iz velikih kompanija mi kažu: promijeni ovo i ovo i pobrini se da miris i cijena proizvoda ostanu isti“, kazao je Rusel.
Prevod: N. BOGETIĆ
Galerija
Bonus video:
