Završeno glasanje na istoku Ukrajine: Pucnjava u Krasnoarmejsku

Zvanični Kijev smatra referendum nelegalnim, a Zapad strahuje od mogućeg izbijanja rata
75 komentar(a)
Ažurirano: 11.05.2014. 20:24h

Zatvorena su glasačka mjesta na istoku Ukrajine, gdje su se građani na referendumu o samoopredjeljenju izjašnjavali jesu li za nezavisnost samoproglašenih narodnih republika - Lugansk i Donjeck.

Predsjedavajući Centralne izborne komisije Roman Ljagin rekao je da je odziv glasača bio 77,08 odsto u Krasnoarmejsku, u kome su glasačka mjesta ranije zatvorena zbog bezbjednosnih razloga.

U Mariupolju i Jenkijevu, u regionu Donjecka odziv birača je bio 71,42 odsto. Najveći odziv bio je u oblasti Volodarski, u regionu Donjecka, gdje je glasalo 90 odsto stanovništva.

Glasanje u Mariupolju održano je u veoma teškim uslovima.

Zvanični Kijev smatra referendum nelegalnim, a Zapad strahuje od mogućeg izbijanja rata.

Odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta u Donjecku i Lugansku, na 53 lokacije počelo je brojanje glasačkih listića.

Više od sedam miliona stanovnika živi u te dvije regije, na samoj granici s Rusijom. Njihovi centri već su pod kontrolom ruskih pobunjenika.

Pucnjava u Krasnoarmejsku, ubijena jedna osoba

U Krasnoarmejsku glasanje na referendumu prekinuto nakon dolaska Nacionalne garde Ukrajine. U pucnjavi u blizini biračkog mjesta jedna osoba ubijena, javlja RT.

Raša Tudej piše, pozivajući se na izjave očevidaca, da je nakon ulaska Nacionalne garde u taj grad u Donjeckoj oblasti došlo do pucnjave u blizini biračkog mjesta u kojoj je najmanje jedna osoba je stradala a nekoliko civila je ranjeno.

I AP i ITAR-TAS navode da su pripadnici ukrajinske nacionalne garde otvorili vatru na ljude okupljene ispred gradske skupštine.

Jedan fotoreporter agencije AP bio je svjedok pucnjave i na mjestu događaja je vidio dvoje ljudi kako nepomični leže na tlu, a lider proruskih separatista u jugoistočnoj Ukrajini Denis Pušilin rekao je za agenciju ITAR-Tas da ima poginulih, ali nije precizirao broj.

Krvoproliće u Krasnoarmejsku uslijedilo je nekoliko sati pošto su ukrajinski vojnici u tom gradu zatvorili biračka mjesta za referendum o samostalnosti ukrajinskih regiona Lugansk i Donjeck. Ukrajinska agencija Ukrinform javila je da su u Krasnoarmejsk ušli pripadnici bataljona Nacionalne garde "Dnjepar" i zauzeli gradsku skupštinu i policiju.

U Slavjansku produženo glasanje

Krasnoarmejsk je prvi grad u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine u kom je glasanje na referendumu završeno, i to zbog akcije ukrajinskih snaga bezbjednosti.

U opsednutom Slavjansku odlučeno je da glasanje bude produženo do 22 sata po lokalnom ili 21 po srednjoevropskom vremenu, javile su agencije.

Ukrajinska agencija Ukrinform javila je da su u Krasnoarmejsk ušli pripadnici bataljona Nacionalne garde "Dnjepar" i zauzeli gradsku skupštinu i policiju.

Prema ranijem izvještaju Itar-Tassa, ukrajinske snage zauzele su prostorije četiri škole u Krasnoarmejsku u kojima su smještena birališta.

Zbog toga su zatvorena biračka mjesta, a predsjednik Centralne izborne komisije "Donjecke Narodne Republike" (DNR) Roman Ljagin rekao je da je odziv birača je bio 77,08 odsto.

Ljagin je saopštio da će u Slavjansku, gdje je bilo predviđeno zatvaranje biračkih mjesta u 18 po lokalnom (17 po srednjoevropskom) vremenu, glasanje biti produženo, ali da u slučaju zaoštravanja situacije birališta mogu biti i ranije zatvorena.

On je saopštio da je do kasnijih podnevnih sati izlaznost bila blizu 50 odsto.

Oland: Ne želim ni da ih zovem referendumima

Francuski predsjednik Fransoa Oland kritikovao je danas referendume o nezavisnosti u istočnoj Ukrajini, rekavši da su potpuno pravno nevažeći.

Oland je, tokom posjete Azerbejdžanu, izjavio da referendumi u Donjecku i Lugansku "nemaju smisla" i da su jedino važni predsednički izbori koji se u Ukrajini održavaju 25. maja.

"Ne želim da ih zovem referendumima", kazao je Oland, dodajući da "nemaju legitimitet i legalnost", prenosi AFP.

"Za mene jedinu važnost imaju izbori 25. maja koji će rezultirati imenovanjem predsednika čitave Ukrajine. Sa tim predsednikom, koji će biti jedini legitman, biće moguće konsultovanje sa svim zainteresovanim stranama i onda će biti moguća revizija ukrajinskog ustava, rešavanje statusa manjina i decentralizacija", dodao je Oland.

Francuski predsjednik je ponovio da će, ukoliko predsjednički izbori ne budu održani, biti neophodan prelazak na novi nivo sankcija prema Rusiji.

"Ali danas sam uvjeren da će izbori 25. maja biti održani", zaključio je Oland.

Do 13h izašlo 75 odsto birača

Odziv na referendum o statusu Luganske oblasti na istoku Ukrajine do 14 sati po lokalnom (13 po srednjoevropskom) vremenu iznosi više od 75 odsto, javila je ruska agencija RIA Novosti, pozivajući se na izjavu pres sekretara "armije Jugoistoka" Vasilija Nikitina.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine poručilo je da rezultati referenduma koji se danas sprovodi u Luganskoj i Donjeckoj oblasti neće imati pravne posljedice za teritorijalni integritet i uređenje zemlje, uz ocjenu da je riječ o "kriminalnoj farsi" u organizaciji Kremlja.

SAD su poručile da neće priznati rezultat današnjeg glasanja o nezavisnosti u istočnoj Ukrajini, nazvavši ga ilegalnim pokušajem da se stvori podjela i nemir. "Ukoliko ti referendumi budu nastavljeni, oni će predstavljati kršenje međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta Ukrajine", istakla je, između ostalog, portparol Stejt departmenta Džen Psaki, a prenio AFP.

SAD su poručile da neće priznati rezultat današnjeg glasanja o nezavisnosti u istočnoj Ukrajini

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov poručio je istočnim regionima zahvaćenim proruskom pobunom da će krenuti u katastrofu ukoliko budu glasali "da" na separatističkom referendumu danas koji je na Zapadu podstakao strahovanje od eskalacije krize.

Vojska i separatisti sukobili su se kasno sinoć u Slavjansku, ali se konflikt brzo završio.

Glasanje na referendumu organizovano je ad hok bez jasne kontrole autentičnosti glasačkih listića i biračkih spiskova, moglo bi odlučiti da li će prozapadna vlada u Kijevu i proruski istočni regioni postići kompromis ili će Ukrajina skliznuti u građanski rat.

Glasački listići su se štampali mimo bezbjednosnih propisa, a referendumsko pitanje - u kojem se od glasača traži da se izjasne da li podržavaju državno "samoupravljanje" u Narodnoj Republici Donjeck - vjerovatno je namjerno nejasno, naveo je Rojters.

Proruski separatisti objavili su da je prema prikupljenim podacima odaziv na referendumu za nezavisnost istočnog dijela Ukrajine do 12 sati premašio 30 odsto u Donjecku, a 20 odsto u susjednom Lugansku.

Predsjednik izborne komisije Roman Ljagin kazao je da "odaziv nije samo visok, on je ogroman", prenosi agencija Interfax.

Neko u tome vidi odobrenje autonomije unutar Ukrajine, neko korak ka nezavisnosti, a neko kao pozitivan signal da se pripoje Rusiji nakon Krima.

Aneksiju zagovaraju istaknuti pobunjenici, ali nepreciznost pitanja mogla bi da odražava njihovo strahovanje da potpuno otcjepljenje ne bi dobilo dovoljno podrške.

Ukrajinske snage su odnedavno krenule sa primjenom sile, naročito u Mariupolju, važnom industrijskom i pomorskom centru. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je u petak poginulo 20 separatista, mada su bolnice potvrdile da je bilo 7 mrtvih.

"Užasan teror se dešava uz podršku velikog dijela lokalnog stanovništva", kazao je Turčinov.

"Veliki je problem kada populacija zavedena (ruskom) propagandom podržava teroriste".

Separatisti tvrde da se brane od ukrajinske vlade za koju kažu da je "fašistička" i antiruska. Kijev, uz podršku SAD i EU, optužuje Moskvu da destabilizuje Ukrajinu, što Rusija negira.

Njemačka i Francuska poručile su da će podržati oštrije sankcije protiv Rusije ukoliko pobuna u koju tvrde da je umiješana Moskva spriječi predsjedničke izbore u Ukrajini 25. maja koji imaju za cilj da stabilizuju zemlju.

Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Fransoa Oland kazali su juče da će sankcije protiv Rusije uključivati oblasti energetike, odbrane i finansija.

To bi značilo dalju eskalaciju najveće krize između Istoka i Zapada od hladnog rata naovamo.

Turčinov je apelovao na istočne regione da odbace "Narodnu Republiku Donjeck" i da se političke snage na istoku pridruže razgovorima "za okruglim stolom" o većoj autonomiji.

Međutim, aludirajući na pobunjenike koji su zauzeli policijska sjedišta i zgrade regionalnih vlada, kazao je da u te razgovore ne mogu biti uključeni "teroristi". Takođe je istakao da ne želi da ima posla sa liderima pobunjenika "kojima su krvave ruke".

"Otcjepljenje od Ukrajine bio bi korak u ambis za te regione", kazao je Turčinov.

"Oni koji se zalažu za samoupravljanje ne shvataju da bi to značilo potpuno uništenje privrede, socijalnih programa i uopšte života za većinu stanovništva tih regiona".

Kako je naveo Rojters, secesija Donjacka i Luganska - pojasa uglja i čelika koji čini 16 odsto ekonomskog proizvoda Ukrajine - značila bi drugi razorni udarac za Kijev, nakon aneksije Krima.

Današnji referendum održaće se uprkos pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina na njegovo odlaganje - koji je nakratko podgrijao nade da će se tenzije ublažiti.

Međutim, Zapad i dalje smatra da Kremlj ima ogroman uticaj na događaje na istoku.

Nikolaj Nikolajčuk, biznismen koji je lično finansirao materijal za glasačke kabine, nadgledao je juče njihovo pravljenje u Slavjansku.

"Ovdje svako volontira na svoj način. Niko nije plaćen... Ovaj referendum je za sve nas", kazao je za Rojters.

"Narodna Republika Donjeck biće samostalna zemlja, sa sopstvenom vladom, zakonima, čak i olimpijskim timom".

Samoproglašeni gradonačelnik Slavjanska Vjačeslav Ponomarjov je kazao da očekuje 100% izlaznosti. Glasanje će trajati od 8 do 10 večeras po lokalnom vremenu. Preko noći će se brojati glasovi, a rezultati će ujutru biti poslati u Donjeck.

Galerija

Bonus video: