Između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država izbio je drugi hladni rat, ali on neće biti vođen između dva tabora, jer svijet više nije podijeljen na dva suprotstavljena bloka, ocijenio je predsjednik Saveta za spoljnu politiku i odbranu Fjodor Lukjanov.
"Sada je beskorisno govoriti o pogoršanju odnosa između Rusije i SAD. Ušli smo u novu realnost koja se zove "drugi hladni rat". Reč je o realnost koju karakteriše novi tip odnosa zasnovan na sankcijama, kontra sankcijama i pokušajima nanošenja štete protivniku", izjavio je Lukjanov za RIA "Novosti".
On je rekao da će ovaj drugi hladni biti znatno drugačiji od onog koji je postojao prije raspada SSSR, jer je svijet postao otvoreniji i raznovrsniji, pa je konfrontacija dvije supersile sada nemoguća.
"Malo je vjerovatno da postoje države koje su voljne da se pridruže ruskom stavu, a pitanje je da li su saveznici SAD spremni da se poslušno povinuju njihovim zahtjevima, te koliko će država ostati neutralno ili će odbiti da podrže mjere protiv Moskve", ocijenio je ovaj stručnjak.
Prema njegovim rečima, hladni rat, pijre svega, podrazumijeva sprječavanje neprijatelja da širi svoju sferu uticaja.
Sukob u Donjecku
Dvije suprotstavljene grupe demonstranata sukobile su se danas u Donjecku, gradu na istoku Ukrajine, a u masovnoj tuči ima više povrijeđenih, javlja Raša tudej.
Sukobima je prethodio skup pristalica jedinstvene Ukrajine i vlasti u Kijevu koji su obezbjeđivale jake policijske snage.
Međutim, kada su se na ulici pojavili i proruski demonstranti izbio je fizički sukob dvije grupacije koji policija nije uspeijla da spreči.
Koje sve gradove drže pobunjenici
Više od deset gradova na istoku Ukrajine, uglavnom u oblasti Donjecka, nalaze se trenutno pod kontrolom proruskih pobunjenika, koji odbijaju da priznaju centralnu vlast u Kijevu.
Slovjansk je epicentar proruskog pokreta u tom dijelu Ukrajine i pod kontrolom je proruskih snaga više od dvije nedjelje. Naoružani borci su preuzeli kontrolu nad zgradom javne uprave i službe bezbjednosti i magacinom oružja. U gradu živi oko 100.000 stanovnika.
Donjeck je glavni grad istoimene oblasti, i u srcu je onoga što proruski demonstranti zovu "Republika Donjeck". Zgrada regionale uprave zauzeta je 6. aprila, a zgrada gradske uprave 16. aprila. Grad ima milion stanovnika.
Lugansk je glavni grad oblasti Lugansk, sa 465.000 stanovnika. Proruske snage zauzele su lokalne službe bezbjednosti 6. aprila, a oblast nazivaju "republika Lugansk".
U Kramatorsku, u blizini Slovjanska, gradska uprava je zauzeta 12. aprila. Proruske snage kontrolišu i zgradu službi bezbjednosti. U blizini se nalazi i ukrajinska vojna baza, koja je više puta odbila napade proruskih aktivista. Grad ima 160.000 stanovnika.
U Gorilovki je zgrada policije zauzeta od 14. aprila. U Makivki je uprava pod kontrolom proruskih pristalica od 13. aprila, u Artemivsku od 12. aprila, Karcisku, Kirovsku, Enakjevi i Jdanivki od 14. aprila.
U Torezu je uprava zauzeta od 15. aprila, a u Kostjantinivki od 28. aprila.
Moskva sprema odgovor na sankcije
SAD su danas odlučile da uvedu dodatne sankcije Rusiji, zbog "provokacija" i nepoštovanja dogovora iz Ženeve o smirivanju krize u Ukrajini, a Moskva je odmah upozorila da će "odgovoriti" na taj korak Vašingtona. Vašington je odlučio da uvede sankcije za sedam ruskih zvaničnika i 17 kompanija bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kao "odgovor na provokacije" te zemlje u Ukrajini, saopšteno je iz Manile gdje se predsjednik SAD Barak Obama trenutno nalazi u zvaničnoj pojseti.
SAD će još razmotriti uslove odobravanja izvoza u Rusiju opreme visoke tehnologije koja bi mogla da se koristi u vojne svrhe, precizirano je. Sankcijama će biti pogođeni predsjednik Rosnjefta Igor Sečin, visoki zvaničnici Aleksej Puškov i Dmitrij Kozak i Putinov saveznik direktor Rosteka Sergej Čemezov.
Kompanije Transoil i još neka preduzeća iz oblasti infrastrukture, kao i neka koja su u vlasništvu Ruske banke, takođe su na listi onih kojima će se uvesti sankcije. Zamjenik šefa ruske diplomatije Sergej Riabkov izjavio je da će Rusija "odgovoriti" na nove američke sankcije. "Naravno da ćemo odgovoriti. Sigurni smo da će taj odgovor imati bolan efekat za Vašington", kazao je taj zvaničnik.
Evropska unija je odlučila da proširi listu zvaničnika kojima su uvedene sankcije za još 15 imena, u znaku protesta zbog miješanja Moskve u dešavanja u Ukrajini.
Asošiejted pres je objavio da im je ta informacija potvrđena od troj diplomata, koji su kazali da sankcije predviđaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
Odluku moraju da odobre nacionalne vlade, ali je to samo formalnost.
Crna Gora se, shodno obavezi iz Sporazuma o pridruživanju, pridružila zaključcima Savjet EU koji je zamrznuo sredstva i uveo zabrana putovanja unutar EU za ukupno 33 pojedinca, uglavnom ukrajinska političara i biznismenima, a koji se smatraju odgovornim za podrivanje ili ugoržavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Na listu koja je posljednji put proširena dan nakon održavanja referenduma na Krimu, EU je stavila nekoliko ruskih zvaničnika, među kojima su potpredsjednik ruske Vlade Dmitrij Rogozin, savjetnik Vladimira Putina, Sergej Glazjev... MVPEI, niti EU nijesu objavili da li se Crna Gora pridružila sankcijama za te osobe.
Upad u banku u Donjecku
Oko 300 proruskih aktivista s fantomkama i bezboj palicama ušlo je danas u banku Privat u Donjecku, koja je u vlasništvu ukrajinskog milijardera i guvernera Igora Kolomojskog. "Kolomojski fašista!", "Kolomojski, narodni neprijatelj", uzvikivali su aktivisti na račun nedavno imenovanog guvernera Dnjepropetrovskog, regiona susjednog Donjecku.
Kolomojski, tajkun u oblasti metala, bankarstva i medija, imenovan je u martu za guvernera svog rodnog regiona, Procjenjuje se da je njegovo bogatstvo vrijedno 2,4 milijarde dolara. Guverner je nedavno ponudio nagradu od 10.000 dolara za svakog uhvaćenog separatistu i u nekoliko navrata je kritikovao Rusiju da podstiče sukob na istoku Ukrajine.
Rusija je početkom aprila kupila rusku filijalu banke Privat, prve ukrajinske banke. Nove ukrajinske vlasti su imenovale oligarhe na čelo nekoliko regiona, poslije pada režima Viktora Janukoviča. Svjtske agencije su tada ocijenile da bi sa svojim bogatstvom, uticajem i sopstvenim interesom za sprječavanje daljeg sukoba, tajkuni mogli da budu ključni za smirivanje tenzija i održavanje kontrole ukrajinskih vlasti u oblastima gdje proruski aktivisti podstiču separatističke težnje.
Atentat na gradonačelnika Harkova
Proruski gradonačelnik Harkova Genadij Kernes teško je ranjen u atentatu koji su počinile nepoznate osobe, objavile su gradske vlasti na svojoj internet stranici, javljaju ukrajinski mediji.
"Gradonačelnik Harkova ranjen je iz vatrenog oružja u leđa. U bolnici je na operacionom stolu. Ljekari se bore za njegov život", navodi se u saopštenju gradskih vlasti.
Kernesov prijatelj, Juri Paronov, rekao je da su njegove povrede veoma ozbiljne.
"Pluća i jetra su mu probušene u potpunosti", rekao je on novinarima.
Proruski gradonačelnik je u trenutku napada bio na biciklu.
Kako navodi Kijev Pos, Kernes je bio snažan pristalica bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Takođe Kernes ima sudski dosije zbog krađe i prevare. Posebno se istakao oštrim postupcima prema protivnicima u svom gradu u posljednja tri mjeseca pobune protiv Janukoviča.
Nakon bijega Janukoviča u februaru i Kernes je pobjegao iz Harkova sa svojim saveznikom, guvernerom regiona Mihailom Dobkinom, a zatim se vratio u zemlju.
Dobkin je smijenjen s mjesta guvernera, ali se kandidovao za prijevremene predsjedničke izbore 25. maja za PArtiju regiona, bivšu stranku Viktora Janukoviča.
Galerija
Bonus video:
