Rusija i Ukrajina juče su pokušale da podvuku crtu ispod ukrajinske krize nakon što su se predsjednik SAD Barak Obama i njegovi saveznici dogovorili da se uzdrže od dodatnih ekonomskih sankcija ukoliko Moskva ne bude išla dalje od osvajanja Krima.
Opisujući Rusiju kao „regionalnu silu“ a ne najveću prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, Obama je poručio da neće biti vojnog uklanjanja ruskih snaga sa Krima, ali da aneksija te crnomorske oblasti nije „gotova stvar“ jer je međunarodna zajednica neće priznati.
„Na Rusiji je da se ponaša odgovorno i još jednom pokaže da je voljna da se pridržava međunarodnih normi... a ako ih prekrši, platiće određenu cijenu,“ rekao je na konferenciji za novinare na kraju samita o nuklearnoj bezbjednosti u Hagu.
Nakon prkosnog odgovora na odluku Obame i njegovih zapadnih saveznika da bojkotuju junski samit Grupe osam u Sočiju i održe G7 bez Rusije, Kremlj je saopštio da želi da nastavi kontakte sa partnerima iz G8.
„Ruska strana je i dalje spremna da održava takve kontakte na svim nivoima, uključujući najviši,“ rekao je Putinov portparol Dmitrij Peskov za Interfaks.
Obama je rekao da je zabrinut zbog mogućnosti dodatnih ruskih „upada“ u Ukrajinu i da vjeruje da Putin i dalje „pravi niz kalkulacija“.
Pozvao je Putina da dozvoli Ukrajincima da odlučuju o svojoj sudbini bez zastrašivanja, rekavši da je siguran da će oni izabrati dobre odnose i sa EU i sa Moskvom.
„Rusija je regionalna sila koja prijeti nekim svojim najbližim susjedima, ne iz snage nego iz slabosti. Mi (SAD) imamo znatan uticaj na naše komšije. Generalno nije potrebno da ih napadamo da bismo imali kooperativan odnos.“
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov sastao se prvi put sa ukrajinskim kolegom Andrijom Deščicjom, iako Rusija ne priznaje kijevsku vladu.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je Deščicja protestovao protiv aneksije Ukrajine. Lavrov je rekao da Rusija na namjerava da upotrijebi silu u istočnim i južnim djelovima Ukrajine, a „dvije strane su se dogovorile da ne podstiču dalju eskalaciju krimskog problema, koja bi mogla izazvati žrtve“, navedeno je u saopštenju.
Ukrajina je u ponedjeljak naredila preostalim snagama na Krimu da se povuku radi sopstvene bezbjednosti. Ukrajinski parlament je juče smijenio privremenog minista odbrane Igora Tenjuha zbog odnosa prema krizi nakon što se ispostavilo da manje od četvrtine vojnika na Krimu planira da ostane u vojsci.
Ruske snage su juče napale posljednji ukrajinski brod na Krimu, izjavio je portparol ukrajinskog ministarstva odbrane Vladislav Seleznjov.
U bazi Perevaljnoje, 25 km jugoistočno od Simferopolja, ukrajinski vojnici, smrknutog lica, utovarali su namještaj, odjeću i kuhinjske aparate u kamion.
„Ne bježimo nego idemo u kontinentalni dio, gdje ćemo i dalje služiti,“ rekao je Rojtersu vojnik koji se predstavio kao Svjatoslav. „Ne može se biti vojnik bez države i moramo se preseliti,“ dodao je.
Međutim, u vazduhoplovnoj bazi Belbek, u koju su Rusi upali prije četiri dana, oficiri i vojnici odbijaju da odu dok ruska vojska ne oslobodi njihovog komandanta, pukovnika Julija Mamčura, koji je postao simbol ukrajinskog otpora na Krimu.
Mamčura, kako tvrde njegovi saradnici, drže u Sevastopolju, luci ruske Crnomorske flote.
Evropske diplomate ocjenjuju da su nagovještaji da Putin neće ići dalje od Krima možda odraz zabrinutosti zbog posljedica po ekonomiju.
Kriza uzima danak i u zapadnoj Evropi. Rojters piše da je poslovni moral Njemačke u martu prvi put opao nakon pet mjeseci. Institut Ifo iz Minhena je saopštio da su firme u najvećoj evropskoj ekonomiji počele da brinu da će ih zastoj sa Rusijom i dodatne sankcije oko Ukrajine pogoditi na ključnom tržištu.
Bonus video:
