Švajcarska ne vjeruje u prijetnje iz EU

Odnosi EU sa Švajcarskom regulisani su nizom uzajamno isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom poništavanje svih
75 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 24.02.2014. 10:24h

Švajcarski ministar odbrane ocijenio je "nezamislivim" da sporazumi koje je njegova zemlja sklopila s Evropskom unijom budu poništeni zbog referenduma o ograničavanju useljavanja, kazavši da su prijetnje Evropske komisije da će uzvratiti pretjerane.

Na referendumu 9. februara 50,3 posto švajcarskih glasača glasalo je za ograničavanje useljavanja iz zemalja članica EU, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU, piše Al Džazira.

Odnosi EU sa Švajcarskom regulisani su nizom uzajamno isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom poništavanje svih.

"I EU i Švajcarskoj u interesu je da se pronađu razumna rješenja", rekao je Uli Maurer, član desne Švajcarske narodne stranke, koja je predvodila tu inicijativu, u razgovoru za list Schweiz am Sonntag.

Konstruktivan razgovor

"Nezamislivo je da bilateralni ugovori budu poništeni, bilo da to učini Švajcarska ili EU. Obje strane imaju od njih koristi."

Maurer ne očekuje veći napredak po tom pitanju prije izbora za Evropski parlament u maju, ali nakon toga očekuje "konstruktivne" razgovore.

Predsjednik EK Žoze Manuel Baroso upozorio je da će ta švajcarska odluka imati "ozbiljne posljedice" za švajcarske odnose s EU.

Foto: Shutterstock

Premda nije direktno pomenuo nikakve posebne sankcije, Baroso je dao do znanja da bi Švajcarci mogli izgubiti pravo na život i rad u EU., uključujući u susjednoj Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a sa preprekama bi se mogle susresti i švajcarske firme, koje su toga itekako svjesne.

"S obzirom na reciprocitet, nije u redu da švajcarski građani imaju neograničenu slobodu kretanja u EU Nije pravedno da jedna zemlja ima sve te pogodnosti, a ne želi ih u jednakoj mjeri omogućiti partnerima", dodao je Baroso, istaknuvši da će se EU boriti za zaštitu slobode kretanja ljudi i radnika, jer je to jedna od temeljnih evropskih vrijednosti.

Obostrane pogodnosti

Prema podacima EK-a, oko 430.000 Švajcaraca živi u EU, a u Švajcarskoj živi više od milion građana EU i još ih oko 230.000 prelazi granicu svaki dan radi posla.

Švajcarska ima oko osam miliona stanovnika, od čega su četvrtina stranci.

Brisel je već suspendovao pregovore o učešću Švajcarske u evropskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.

Drugi evropski čelnici blaže su reagovali na odluku švajcarskih birača od EK.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je protiv preduzimanja oštrih mjera, kazavši da je Evropi u interesu da pričeka i vidi kako će Švajcarska sprovesti rezultat referenduma.

Švajcarska Vlada objavila je da će do kraja juna pripremiti plan sprovođenja odluke u cilju izrade zakona do kraja godine.

Odluka mora biti sprovedena u djelo u roku tri godine.

Nakon što je Švajcarska na referendumu odbila članstvo u Evropskom privrednom prostoru 1992. godine, EU i Šajcarska dogovorili su i 1999. godine potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja ljudi, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, drumskom i željezničkom saobraćaju te ugovor o pristupanju Švajcarske istraživačkim programima EU.

Švajcarci su nevoljno potpisali sporazum o slobodi kretanja, ali su na njega pristali, jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani.

Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Šajcarskoj, Unija je insistirala i postigla da svi sporazumi budu jedan paket pa ako padne jedan od elemenata toga paketa onda pada i cijeli paket.

Tri godine za referendum

Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana "giljotina", koja predviđa da padne cijeli paket ako padne jedan od sporazuma.

Švajcarska i EU trebalo je da potpišu protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio ulasku Hrvatske u EU.

Švajcarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.

Bern je odlučio da, zbog rezultata referenduma, nije u mogućnosti potpisati taj protokol "u njegovu sadašnjem obliku".

Hrvatska bi tako mogla ostati i bez tih kvota.

Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne sprovoditi.

Za vrijeme trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum, kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.

EU i Švajcarska povezani su s više od 100 bilateralnih ugovora.

Galerija

Bonus video: