Kremlj: SAD finansira opoziciju u Ukrajini, daju i 20 miliona sedmično

"Zapad treba da prestane sa ucjenom i zastrašivanjem", ocijenio je Putinov savjetnik Sergej Glazijev
6 komentar(a)
Ažurirano: 06.02.2014. 14:29h

Kremlj je danas zatražio od SAD da više "ne ucjenjuju" Ukrajinu i ne finansiraju "pobunjenike", izjavio je savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, a prenosi kijevski list Komersant Ukrajina.

Dan poslije šefice diplomatije EU Ketrin Ešton, u Ukrajinu danas dolazi pomoćnica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland radi razgovora s vođama opozicije i predstavnicima vlasti.

Ta posjeta se smatra bitnom jer sjutra predsjednik Ukrajine Viktor Janoukovič treba da se u Sočiju sastane s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

"Zapad treba da prestane sa ucjenom i zastrašivanjem", ocijenio je Putinov savjetnik Sergej Glazijev u intervjuu ukrajinskom listu Komersant Ukrajina, navodeći kao primer posjetu Viktorije Nuland u decembru Kijevu, gdje je razgovarala sa ukrajinskim vlastima.

"Koliko mi znamo, ona je prijetila oligarhiji da će njene predstavnike staviti na američku crnu listu, ako predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič ne preda vlast opoziciji. To nema nikakve veze s međunarodnim pravom", rekao je Glazijev.

Prema njegovima riječima, izgleda da SAD žele vojni puč u toj državi. "Amerikanci troše do 20 miliona dolara sedmično za finansiranje opozicije i pobunjenika, uključujući i njihovo naoružavanje".

Glazijev je osudio "pokušaj državnog udara u Ukrajini" i ocijenio da "vlasti treba silom da izbjegnu haos". Putinov savjetnik je podsjetio da je Rusija, isto kao i SAD, "garant" suvereniteta Ukrajine, nakon što je ta zemlja 1994. godine odustala od svog nuklearnog naoružanja.

"Ono što sada jednostrano rade Amerikanci predstavlja grubo kršenje tog dogovora", zaključio je Glazijev. Antivladine demonstracije u Ukrajini počele su u novembru prošle godine kao reakcija na odustajanje vlasti od evropskih integracija zarad približavanja Rusiji.

Evropski parlament traži sankcije

Evropski parlament (EP) je danas po hitnom postupku usvojio neobavezujuću rezoluciju u kojoj je zatražio uvođenje ciljanih sankcija Ukrajini i istovremeno se založio za finansijsku pomoć toj državi. Poslanici su tokom debate tražili da se ukrajinskim funkcionerima koji su umješani u kršenja ljudskih prava zabrane putovanja u Evropsku uniju (EU) i da im se zamrzne imovina u inostranstvu. "Vjerujemo da EU treba da donese mjere koje će prisiliti vlasti da održe poštene i demokratske predsjedničke izbore", navodi se u rezoluciji, koja nema obavezujući karakter, prenijele su agencije. EP je istovremeno zatražio da Evropska komisija pripremi pakete kratkoročne i dugoročne finansijske pomoći ukoliko režim predsjednika Viktora Janukoviča prekine represiju prema demonstrantima, oslobodi političke zatvorenike i otvori pregovore sa opozicijom. Iz Evropske komisije je poručeno da sankcije za sada nisu u planu i da će o situaciji u Ukrajini biti riječi na sastanku šefova diplomatija zemalja članica EU koji je zakazan za ponedeljak.

U Kijevu 8 hiljada ljudi na kontramitingu

Više od 8.000 ljudi okupilo se danas u kijevskom parku "Marinski" na mitingu u znak podrške ukrajinskim vlastima.

Jedan od organizatora skupa Aleksander Zinčenko kazao je da mirnom okupljanju prisustvuje više od 8.000 građana, prenose agencije.

"Mi nemamo oružje niti krijemo lica. Naše jedino oružje je vjera u pobjedu. Nastojimo da riješimo sve probleme na mirne načine", rekao je Zinčenko, a prenijela ruska agencija Itar-Tass.

Komentarišući najavljene proteste opozicije na Majdanu, Zinčenko je rekao da ta okupljanja ne smatra mirnim.

Sa druge strane, jutros se nekoliko stotina demonstranata protiv vlasti okupilo na trgu Majdan, gdje je održana i liturgija.

Tanjug piše da je na antivladinim demonstracija u Kijevu prisutna i religija, čemu svjedoče i brojni sveštenici koji su i jutros čitali molitve preko mikrofona.

Predstavnici različitih crkava su veoma prisutni u krizi koja potresa Ukrajinu više od dva mjeseca. Na trgu Majdan, koji je postao simbol ukrajinske nezavisnosti, veliki vojni šator je pretvoren u pravoslavnu crkvu.

U šatoru se nalaze ikonostas i kopije ikona, dok su spolja nalijepljene fotokopije djelova Jevanđelja. Ispred šatora je šporet na drva kako bi se ugrejali vjernici tokom liturgije.

Nijesu samo pravoslavci prisutni na protestu. Na trgu je drugi šator za vernike drugih vjera gdje dolaze katolici i protestanti. Na tom mjestu su svi vjernici koji žele da se mole Bogu, zagriju ili popiju topao čaj i pojedu sendvič.

"Molimo se svaki sat. Molimo se za političare da se boje Boga i da kažu istinu. Mi se ne miješamo u politiku, ali se protivimo lažima kao što piše u Davidovim psalmima", rekao je protestantski sveštenik Pavel.

Katolički sveštenik, koji je došao sa zapada Ukrajine, Ljubomir Sapranjuk, rekao je da je došao u Kijev da podrži demonstrante. "Sadašnja vlada je loša, protiv je naroda i želi samo da se obogati", ocijenio je on.

Demonstracije, koje su počele u novembru kao reakcija na odustajanje vlasti od evropskih integracija zarad približavanja Rusiji, povremeno su okupljale i više od 100.000 ljudi. U januaru su se demonstranti sukobili s policijom kada je bilo najmanje troje mrtvih.

Galerija

Bonus video: