Zvuči li poznato: Deset stvari koje morate znati o situaciji u Ukrajini

Moć "Familije", kontrolisani mediji, svakodnevno zastrašivanje, progoni novinara, slaba opozicija...
123 pregleda 54 komentar(a)
Ažurirano: 24.01.2014. 14:53h

Taras Ilkiv, glavni urednik ukrajinskog Newsradio.com i bivši urednik Korespondenta napisao je članak u kom je nabrojao 10 stvari za koje smatra da morate znati da bi razumjeli dešavanja u Ukrajini, prenosi Biznis insajder.

Zvuče li vam ove stvari poznato?

Ljudi se bore za svoja prava, ne za članstvo u Evropskoj uniji

Protesti u Ukrajini nisu pro-EU (kao što piše u vijestima mnogih stranih agencija). Prekida pregovora sa Evropskom unijom je bio povod samo za lokalne proteste, ali nakon što je specijalna policija Berkut nasilno razbila studentske proteste 30. novembra, milion ljudi je nagrnulo na trg u centru Kijeva.

Otpor se pretvorio u ustanak protiv Vlade i zahtjevane su ostavke premijera i predsjednika. Mnogi ljudi su umorni od korupcije u svim životnim sferama, nepostojanja pravde i samovolje bezbjednosnih zvaničnika.

Motor protesta je srednja klasa koja se buni zbog poreza, a pridružili su ekstremisti koji su započeli nasilne sukobe, jer nisu htjeli da čekaju poteze liberalne opozicije.

Ekstremisti ipak nemaju većinu među demonstrantima.

Demokratski izabran predsjednik Viktor Janukovič je u fokusu

Na predsjedničkim izborima 2010. strani posmatrači su ocijenili da je Viktor Janukovič legitimno pobijedio protivnicu i bivšu premijerku Juliju Timošenko.

Ona je potom osuđena na sedam godina zatvora zbog spornog ugovora o kupovini gasa od Rusije, ali Janukovič sam nije kasnije osporio isti taj ugovor.

Sve to je pokvarilo odnose ukraijnskog predsjednika sa zapadnim liderima. Predsjednik SAD Barak Obama ignoriše Janukoviča, a predsjednik Rusije Vladimir Putin sa kojim je Timošenko potpisala ugovor, je kazao da je spreman da ponudi liječenje Timošenkovoj koja je teško bolesna u zatvoru.

Ukrajincima smeta moć "familije"

Takozvana "Familija" (neformalna struktura moći koju čine zvaničnici bliski predsjedniku) je veoma bitan dio teške situacije u državi, jer su neki profitabilni sektori ukrajinske ekonomije pod njenom kontrolom.

Ova struktura želi da se širi na medijskom tržištu kupovinom izdavačkih kuća. Najveća izdavačka kuća, koja izdaje Forbs i druge velike brendove, je prodata za oko 300 do 400 miliona eura.

Takođe, mnogi TV kanali izbjegavaju da kritikuju vlast, pa se manje ili više istinite vijesti mogu naći jedino na internetu.

Bogatstvo sina predsjednika, Aleksandar Janukovič, je navodno tri puta uvećano u posljednjih nekoliko godina, dostigavši preko pola milijarde dolara, a Viktor Januković ne želi da to objašnjava.

Snažna vertikala moći

Tokom svoje vladavine Janukovič je uveo predsjednički sistem koji je zamijenio parlamentarni. Izgradio je rigidan lanac komande gdje sve strukture moći, poreske agencije, tužilaštva i sudovi direktno njemu odgovaraju.

On ih koristi da desetkuje svoje protivnike, ali i da rješava pitanja vezana za svoje biznise.

Teško do istine

Ukrajina je praktično bez nezavisnih medija van interneta. Neki ljudi iz industrijske zone na istoku zemlje, koja se graniči sa Rusijom, ne zna istinu o dešavanjima u Kijevu.

Glavni TV kanali ili izvrću, ili jednostavno ne prikazuju informacije. Štamparije su u vlasništvu oligarha, a Janukovič je potpisao zakon kojim omogućava da se svaki sajt ugasi i zbog najmanje žalbe, bez prethodnog upozorenja ili suđenja.

Novinari su pod ogromnim pritiskom i lansirane su kampanje za njihovo diskreditovanje. Novinarka Tatjana Čornovol, koja je pisala o bogatstvu Janukoviča, je nedavno ozbiljno pretučena.

Zastrašivanje je dio svakodnevnog života

Kao dio jake represivne mašine, sudovi i tužioci zastrašuju aktiviste i javne ličnosti koje se ne slažu sa režimom. Neki su protjerani iz države, drugima oduzeta imovina.

Janukovič krivi sudove, koje sam kontroliše, a kao flagrantan primjer navodi se akt kojim se može presuditi gonjenom bez njegovog prisustva u sudu, što navode da je isto kao u vrijeme vladavine Staljina.

Vlada unajmljuje i borce iz sportskih klubova koji rade "prljav posao" zastrašivanja onih koji ne podržavaju režim. Mnogi Janukovičevi bivši glasači su izgubili poslove prethodnih godina zbog ekspanzije poslova "Familije".

Novinari su zaključili da se "Familija" koju kontroliše Janukovičev sin sve više širi na račun tuđih posjeda.

Slaba opozicija

Ukrajinska opozicija prolazi kroz teško razdoblje. Predstavljaju je tri političke sile. Jedna, koju je nekad predvodila Timošenko, je u Parlamentu, uveliko je diskreditovana, ali i dalje ima predstavnike u skupštini.

Drugu predvodi Vitalij Kličko i neprestano raste, a ocjene su da je najbolja od svih opcija za novu vlast u slučaju promjene.

Treću stranku čine nacionalisti, koji su stekli popularnost zahvaljujući uspjehu njihovih radikalnih slogana koji su imali odjeka među razočaranim biračima.

Ni dva mjeseca nakon početka protesta, nijedna partija nije došla do kompromisa sa vladom, niti je ponudila jasan plan za budućnost. Lideri tri partije se taktički nadmudruju da bi došli do pozicije jedinstvenog opozicionog kandidata uoči izbora 2015.

Nekoordinisani potezi su isprovocirali ekstremiste koju su se sukobili sa policijom. Ocjena je da nijedna politička grupa više ne može da kontroliše nerede.

Poseban problem "Berkut" jedinice

Glavni oslonac Janukovičevog režima jesu specijalne jedinice "Berkut", trupe koje su dio Ministarstva unutrašnjih poslova. One nemaju zvaničan status, ali ih čine policijski službenici obučeni da uguše ustanak.

Ima ih relativno malo, oko 4 hiljade, ali su ozbiljni i vrlo dobro plaćeni. Internetom se širi veliki broj snimaka gdje se vidi da pripadnici ove jedinice prebijaju novinare i mirne demonstrante.

Zanimljivo je da je vojska odbila da intervenište i brani režim Janukoviča.

Ljudi misle da je Zapad previše pasivan

Sve do ove nedjelje reakcije iz SAD i drugih zapadnih zemalja su bile mlake. Mnogi demonstranti ne vjeruju da su EU i SAD spremne da pomognu Ukrajincima u uspostavljanju demokratskih vrijednosti.

U lokalnoj štampi su kolale priče da je Amerika pristala da da Ukrajinu Putinu u zamjenu za uticaj SAD u Siriji i ostalim "vrelim mjestima".

Prije dva dana SAD su objavile da neće izdavati vize nikome ko je učestvovao u nasilju. EU se oglašavala putem diplomatskih saopštenja, kazavši da neće primijeniti sankcije.

Sami protesti su bili vrlo inovativni

Ako prođete kroz centar Kijeva bićete šokirani kako srce protesta, Trg nezavisnosti (Majdan) funckioniše: Ljudi dolaze iz čitave Ukrajine na Majdan, i donose sve što je potrebno za život u ratnom stanju.

Mnogo je šatora u kojima se možete odmoriti, terenske kuhinje, burad za grijanje, bolnica, privatno obezbjeđenje, čak i impromptu univerzitet.

Alkohol nije dozvoljen, zahtjeva se stroga disciplina, a na krajevima trga su velike barikade zbog mogućih napada.

Pro-vladini mediji su uporno izvještavali da su ljudi tu samo zbog "američkog novca", ali je očigledno da su tu zbog ideala i bolje budućnosti.

Galerija

Bonus video: