Jurij Verbicki (50), bio je ugledni seizmolog koji je kao i mnogi Ukrajinci, želio da se pridruži Evropskoj uniji.
Strastveni alpinista i otac odrasle kćerke, Verbicki je donosio topli čaj demonstrantima na Trgu nezavisnosti u centru ukrajinske prijestonice. U srijedu je nađen mrtav u šumi kod Kijeva, sa polomljenim rebrima i tragovima ljepljive trake na rukama i odjeći.
Njegova rođaka Oksana Verbicka, kazala je za RFE/RL da je porodica "šokirana onim šta se desilo. Prosto ne shvatamo zašto se prema nedužnim ljudima odnose ovako okrutno".
Jurij Verbicki, Foto:rferl.org
Verbicki je nestao 21. januara sa prijateljem Ihorom Lucenkom, opozicionim novinarom.
Lucenko se pojavio narednog dana sa modricom na oku, izbijenim zubom i jezivom pričom. Kazao je da je njih dvojicu 21. januara otela grupa neidentifikovanih muškaraca kada je Verbicki zbog povrede oka na protestima zatražio pomoć u lokalnoj bolnici.
Strpali su ih u kombi i odveli u šumu blizu Kijeva, gdje su ih odvojeno zaključali u jednoj napuštenoj građevini. Kazao je da su ga tukli, ispitivali, primorali da kleči da vrećom na glavi i tražili da se moli.
Iako ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova demantuje umiješanost u napad, Lucenko vjeruje da su otmičari povezani sa policijom.
"Ovo je definitivno policijski stil. Oni su nas praktično isljeđivali. Stalno su me pitali, na primjer, kako protestni pokret funkcioniše i ko ga finansira", rekao je za TV Hromadske.
Lucenko je na kraju oslobođen, ali Verbicki nije preživio. Vjeruje se da je umro od posljedica smrzavanja.
Verbicki je treća žrtva protesta protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da ne potpiše trgovinsko-politički sporazum sa Evropskom unijom prije dva mjeseca.
Zvaničnici su potvrdili da su nađena dva tijela sa ranama od metaka blizu mjesta sukoba u srijedu.
Reporter BBC-ja je razgovarao sa 17-godišnjim studentom Mihailom Nizkoguzom, koji je optužio policiju za suzbijanje nereda da ga je u ponedjeljak odvukla sa ulice, tukla i bola nožem.
Lice i tijelo su mu prekriveni posjekotinama i modricama. Rekao je da ga je policija optužila da ih je napadao petardama – a on tvrdi da je samo fotografisao.
Janukovič je juče sazvao vanrednu sjednicu parlamenta u cilju okončanja političke krize i nasilnih nereda, pokazujući da je možda spreman da ublaži stav i postigne kompromis.
Janukovič je juče trebalo da razgovara sa opozicionim liderima a demonstranti u Kijevu su pristali na primirje do 20 sati, kada se očekivalo da ih Vitalij Kličko izvijesti o ishodu pregovora.
Na veb sajtu parlamenta je saopšteno da će sjednica biti održana u utorak.
Naglašavajući nivo nepovjerenja između vlade i opozicije, premijer Nikolaj Azarov je optužio demonstrante za pokušaj puča i odbacio mogućnost prijevremenih predsjedničkih izbora.
Kazao je da vlada ne namjerava da uvodi vanredno stanje, ali da narod ne bi trebalo da misli da ona nema „resurse da ovome stane na kraj.“ „Naše ustavno pravo i obaveza je da uspostavimo red u državi.“
U prvoj rundi pregovora u srijedu, Janukovič nije dao nijedan konkretan odgovor na zahtjeve opozicije.
U onome što bi mogao biti prvi znak spremnosti na kompromis, on je predsjedniku parlamenta Vladimiru Rjabaku rekao da „situcija mora biti riješena odmah“.
Rjabak je kazao da bi na predloženoj sjednici mogao biti razmotren poziv opozicije na smjenu vlade.
Dodao je da bi se moglo raspravljati o „pitanjima povezanim sa zakonima usvojenim u parlamentu“ - očigledno onaj protiv protesta koji su prošle nedjelje na brzinu progurali Janukovičevi lojalisti.
Pometnja je izazvala uzbunu u inostranstvu.
Američki potpredsjednik Džo Bajden je juče telefonirao Janukoviču i pozvao ga da prekine nasilje nad demonstrantima u Kijevu, upozorivši ga na moguće „posljedice“, saopštila je Bijela kuća.
SAD pozivaju ukrajinsku vladu da ukine nedavno usvojeni antidemokratki zakon, rekao je portparol Bijele kuće Džej Karni.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je izrazila ljutnju zbog obračuna vlade sa demonstrantima, ali je ocijenila da bi bilo pogrešno da Evropa odgovori sankcijama u ovom stadijumu.
Bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov je pozvao predsjednike Rusije i SAD da pomognu u vođenju pregovora i istakao da je Ukrajina suočena sa mogućom "katastrofom".
Nasilni protesti su se proširili izvan Kijeva. Guverner Lavova, na zapadu države, primoran je da potpiše ostavku nakon što su demonstranti upali u njegovu kancelariju, prenio je BBC.
Hiljade ljudi upale su u sjedište lokalne administracije u gradu Rivne, lomeći vrata i tražeći oslobađanje osoba privedenih tokom nereda, javila je agencija UNIAN.
Proevropska opozicija ima značajnu podršku u zapadnim regionima Ukrajine.
Uoči pregovora sa Janukovičem, Kličko je pozvao i demonstrante i policiju da se uzdrže od nasilja dok im ne podnese izvještaj o ishodu.
Opozicija imatri zahtjeva: prijevremeni predsjednički izbori, ukidanje novog zakona protiv protesta i ostavka vlade.
U obraćanju demonstrantima u srijedu, Kličko je rekao da predsjednik može okončati krizu „bez krvoprolića.“ U suprotnom, dodao je, „povešćemo napad“.
Slikali ga golog na minus 10
Pripadnici Berkuta, ozloglašene ukrajinske policije za suzbijanje nereda, natjerali su jednog privedenog demonstranta da se skine i stoji go na snijegu dok su ga oni fotografisali, vidi se na snimku postavljenom na sajtu jednog lista.
Snimak, koji je objavila „Ukrajinska pravda“, pokazuje čovjeka koji ima oko 40 godina, samo u čarapama, na snijegu blizu policijskog kombija.
Temperatura je juče, u vrijeme kada je napravljen snimak, iznosila minus 10 stepeni Celzijusa. Pošto je primoran da pozira dok ga je jedan policijac slikao, uz riječi "fotografija za uspomenu", pustili su ga da uđe u autobus.
Pri tom ga je drugi policajac udario u nogu. Policija se kasnije u saopštenju izvinila za „nedopustivu akciju“ i saopštila da je pokrenula istragu.
Desni sektor: Ili oni ili mi
U ranim danima protesta u Kijevu, najradikalniji aktivisti na Majdanu (Trgu nezavisnosti) su oformili pokret Pravi sektor (Desni sektor), koji je bio aktivan u sukobima sa policijom 19. januara.
Pokret - koji uključuje grupe tvrdokornih fudbalskih navijača – organizuje akcije preko društvenih mreža na Internetu. Potiču iz različitih djelova Ukrajine i govore i ruski i ukrajinski.
Obično nose maske, šljemove i zaštitu za ruke i noge, nose štapove ili metalne šipke za slučaj sukoba sa policijom. Prema riječima nekih članova Desnog sektora, pokret čini nekoliko desničarskih grupa, uključujuči Patriote Ukrajine, Trident i ostale.
Osnovni principi Tridenta su „tradicionalno ukrajinsko hrišćanstvo i ideologija ukrajinskog nacionalizma“. Grupa kaže da joj je inspiracija lider antisovjetske ratne pobunjeničke grupe Ukrajinska ustanička armija (UPA), Stepan Bandera, čija se organizacija borila protiv sovjetskih valsti u Drugom svjetskom ratu i čak 1950-ih.
Međutim, jedan od lidera grupe, poznat kao Nil Kaševič, rekao je za BBC da nijedna od tih grupa nije formalno povezana sa pokretom. Kazao je da je Desni sektor autonomna organizacija bez lidera i formalnog rukovodstva. Cilj grupe je prekid „okupacije“ Janukovičevog režima, ako je potrebno i silom.
Želi da Ukrajini donese „vladavinu naroda“, bez imalo ruskog uticaja. Ali, za razliku od drugih demonstranata na Majdanu, većina aktivista Desnog sektora ne podržava ideju o približavanju EU, koju smatraju „ugnjetačem evropskih nacija.“ Sva tri opoziciona lidera su kritikovala napad Desnog sektora na policajce i radikalne aktiviste su nazvali provokatorima.
"Mi, nacionalisti, moramo revolucijom da zbacimo režim unutrašnje okupacije, ne postoji drugi način,“ rekao je jedan od lidera, Andrej Tarašenko (31), za agenciju Frans pres.
Ova grupa ne želi da sarađuje da bilo kojom opozicionom strankom, i optužuje ih da nisu sposobne da se efikasno suprotstave vlastima. Nije povezana sa tradicionalnom ukrajinskom ultranacionalističkom strankom Svoboda i njenim liderom Olegom Tjagnibokom. Klička i lidera stranke Otadžbina Arsenija Jacenjuka još više preziru.
"Narod je izašao da protestuje, dok oni (opozicionari) koji su na pozornici duže od dva mjeseca, nisu učinili da promijene situaciju,“ rekao je Tarašenko.
Zamjenik ukrajinskog šefa policija je ove nedjelje saopštio da ima najmanje 500 aktivista povezanih sa Desnim sektorom i sličnim grupama u Kijevu. Sektor je u saopštenju naveo da je novim zakonom protiv protesta – koji između ostalog zabranjuje nošenje šljemova i maski na demonstracijama - "stavljena tačka na težnje Ukrajine ka mirnom rješenju krize".
Tarašenko i Desni sektor, međutim, ne vide svrhu povlačenja tog zakona i drugih zahtjeva opozicije i smatraju da je jedini mogući potez promjena vlasti.
"Nemamo nikakvih opcija. Imamo posla da kriminalcima koji otimaju ljude, ubijaju ih,“ rekao je Tarašenko.
„Nikakav kompromis nije moguć sa bandom, oni ili mi, ili ćemo mi pobijediti, ili će oni uništiti nas".
Galerija
Bonus video:
