Poljska pop zvijezda brani pravo ateista na slobodu govora

Dorota Rabačevska - Doda, osuđena je zato što je u jednom intervjuu izjavila da više vjeruje nauci kada objašnjava nastanak svijeta, nego Bibliji koju je, kako je kazala, pisao "neki pripit lik"
2 komentar(a)
Doda, Foto: Facebook
Doda, Foto: Facebook
Ažurirano: 19.08.2013. 11:51h

Jedna od najpopularnijih poljskih estradnih zvijezda, pop-pjevačica Doda brani pred Ustavnim sudom pravo ateista na slobodu govora, i traži da se ukine član poljskog krivičnog zakona koji predviđa dvije godine zatvora za onoga ko povrijedi tuđa vjerska osjećanja.

Dorota Rabačevska - Doda, osuđena je prošlog ljeta na novčanu kaznu od 12.500 eura zato što je u jednom intervjuu izjavila da više vjeruje nauci kada objašnjava nastanak svijeta, nego Bibliji koju je, kako je kazala, pisao "neki pripit lik", "naduvan kojekakvim biljem".

Osuđena je što je, osporavajući Bibliju, povrijedila vjerska osjećanja na osnovu odredbe u Krivičnom zakonu prenijete iz predratnog propisa.

Ustavni sud je sada prihvatio da razmotri Dodinu žalbu koja smatra da su tom odredbom diskriminisani ateisti kojima država ograničava slobodu govora, a umjetnicima stil izražavanja.

Doda je u žalbi Ustavnom sudu upozorila da u Poljskoj ne postoji istovjetan propis koji bi štitio osjećanja ateista.

"Za zaštitu vjerskih osjećanja sasvim je dovoljno građansko pravo. Za krivično gonjenje govora vjerske mržnje dovoljan je paragraf koji sankcioniše podsticanje mržnje na osnovu vjere", kazao je za današnju "Gazetu viborču" advokat ove pjevačice Lukaš Hojnjak i dodao da nema potrebe za postojanjem odredbe na osnovu koje je osuđena Doda.

Poljska zvijezda se žalila Ustavnom sudu zato što je Ustavom Poljske utvrđeno da je država neutralna prema pogledu na svijet - vjerskom, filozofskom, ateističkom.

"U zemlji u kojoj je politička pozicija crkve tako jaka kao u Poljskoj, takav propis je veoma opasan", kazao je Adam Bodnar, predsjednik Helsinške fondacije za ljudska prava koja je podržala žalbu Dode.

U žalbi je ukazano da je član po kojem tužilaštvo po službenoj dužnosti krivično goni za povredu vjerskih osjećanja, tako nejasno formulisan, da izaziva pravnu nesigurnost: nikada se ne može biti siguran da li će se ili ne povrijediti nečija vjerska osjećanja.

Bonus video: