Švajcarski kantoni traže uvođenje sistematskih provjera DNK u slučajevima kada azilanti žele da im se pridruže rođaci, piše jedan švajcarski list.
Eritrejci su među nabrojnijima azilantima u Švajcarskoj - razmatra se 5.730 njihovih zahtjeva, piše list “Švajc am Zontag“.
Eritrejci više nego drugi azilanti traže da u Švajcarsku dovedu članove svoje porodice, posebno maloljetnu djecu, u okviru programa spajanja porodice, dodaje dnevnik.
Tako je u prvoj polovini godine oko 922 rođaka Eritrejaca dobilo azil u Švajcarskoj.
Poređenja radi, dozvolu da dođe u Švajcarsku dobila su samo 84 rođaka azilanata Somalijaca, druge najveće grupe azilanata u Švajcarskoj sa 4.167 izbjeglica.
Kantoni koji primaju ove izbjeglice su uznemireni. Po riječima Iris Rivas, zvaničnice službe za migracije kantona Bern, "dokumenti o identetu i izvodi iz knjiga rođenih treba da se smatraju sumnjivim" kada ih podnose osobe koje žele da dobiju dozvolu za spajanje porodice.
Ona je navela da ambasade Švajcarske to ne provjeravaju, iako je u zemljama iz kojih su azilanti, lako doći do lažnih dokumenata.
Ambasade provjeravaju samo da li se podudaraju prezimena podnosilaca zahtjeva za spajanje porodice.
Kancelarija za migracije kantona Bern je imala slučajeve gdje djeca predstavljena kao brat i sestra, nijesu imala nikakve sličnosti. Rivas kaže da bi tako u Švajcarsku mogla biti poslata i "komšijska djeca".
Ona zato predlaže da Švajcarska sistematski vrši DNK analize osoba koje dolaze iz zemalja gdje je lako falsifikovati lična dokumenta.
Njen prijedlog podržao je njen kolega iz kantona Lucern, Aleksandar Lib, koji smatra da je zanemarena kontrola identiteta u slučaju spajanja porodica.
Po švajcarskim propisima, Savezni zavod za migracije traži DNK analize samo kada ozbiljno posumnja u srodstvo podnosilaca zahtjeva.
Azilante u Švajcarsku privlače visoka socijalna davanja, pa ta zemlja prorporcionalno dobija tri četvrtine više zahtjeva za azil od susjednih zemalja.
Da bi zaustavila taj dotok, Švajcarska je izmijenila zakon o pravu na azil koji treba da ubrza razmatranje zahtjeva.
Za sada manje od 20 odsto podnosilaca zahtjeva dobije azil, i to poslije procedure koja može trajati i godinama tokom kojih primaju bogatu švajcarsku pomoć.
Bonus video:
