Nakon što je sudija Haškog suda Frederik Harhof u pismu svojim prijateljima iznio ocjenu da Haški sud ne dijeli pravdu, već provodi političke odluke, iznova se nametnulo pitanje uticaja svjetske politike i velikih sila na međunarodno pravo.
Florens Artman, nekadašnja portparolka bivše glavne haške tužiteljke Karle del Ponte, uz to poznata novinarka i publicistkinja, autorka knjige 'Mir i kazna' koja govori o 'tajnim ratovima međunarodne politike i pravosuđa', kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija da pismo danskog sudije potvrđuje da zabrinutosti oko promjene smjera na sudu ne dijele samo analitičari međunarodnog prva, već da ta zabrinutost postoji unutar samog Tribunala.
"Zabrinutost je rasla do te mjere da je jedan sudija odlučio da obavijesti svoje prijatelje van institucije, a time i javnost. Ono što mi se čini najvažnije, je to da sudija Frederik Harhof konkretno ukazuje na kršenje statuta Tribunala od strane njegovog predsjednika Todora Merona. Po statutu, sudije moraju biti nezavisni prilikom donošenja svojih odluka. Frederik Harhof tvrdi da je Meron vršio pritisak na druge sudije kako bi osigurao većinu glasova u peteročlanom Žalbenom vijeću kojim je predsjedavao u predmetu protiv Gotovine i Markača, kao i u slučaju Momčila Perišića", kazala je Artman za agenciju Anadolija.
To znači, dodala je ona, da je Meron kršio statut jer 'nije poštovao nerzavisnost drugih sudija'.
Javna tajna
"Do sada je jedino danski sudija Harhof to javno iznio, ali javna je tajna u Tribunalu da se to dogodilo. Zatim, Frederik Harhof tvrdi da se Meron stavio u službu države i imenuje dvije, a to su SAD i Izrael. Jesu li te države ili neke druge, to ne mijenja na stvari da postoje ozbiljne sumnje kako je Meron preoblikovao presude tako da bi zadovoljio političke interese. Time je prekršio svoje profesionalne obaveze, odnosno statut Tribunala", kazala je Hartmann te podvukla:
"Ovo su dovoljno ozbiljne i, nažalost, kredibilne optužbe da nadležni organi otvore istragu i da Meron bude smijenjen u slučaju da se utvrdi da je kršio statut Haškog suda. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nema drugog izbora nakon ovog pisma nego narediti takvu istragu! A ako se utvrdi da nezavisnost i nepristranost sudaca nije poštovana, onda je moguća i revizija presuda", navela je Artman.
Pismo danskog sudije objavili su danski mediji. Harhof se posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem zapovjedniku Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, te šefu Službe državne sigurnosti Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću.
"To je protivno svakoj vrsti pravde. Američki predsjednik Haškog suda Teodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude", napisao je, uz ostalo, Harhof, i navodno iznio i zbrinutost da bi i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kojima se sudi za genocid u Bosni i Hercegovini, mogli takođe biti oslobođeni.
Sporna odluka protiv Gotovine (Foto: T-portal)
Harhof je naglasio da su duboko zabrinjavajuće oslobađajuće presude u slučaju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i generala Momčila Perišića, šefa nekadašnje Službe državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića.
"Nedavne presude izazvale su kod mene duboku profesionalnu i moralnu dilemu, koju nisam do sada iskusio. Najgora od svega je sumnja da su neke moje kolege izložene političkom pritisku. To sasvim mijenja premisu mog posla, koji bi trebao služiti principima razuma i pravde", naveo je Harhof u pismu kolegama koje je objavio danski dnevnik BT.
Dodao je da je posebno problematično što iz tih presuda proizlazi da se 'ubuduće osobe na najvišim vojnim i političkim položajima mogu osuditi za pojedinačne ratne zločine samo ako su lično učestvovale u njihovom planiranju ili izvršenju'.
Danski sudija optužio je predsjednika Haškog suda Teodora Merona za vršenje pritiska na druge suce, izrazivši sumnju da je Meron to činio pod uticajem "vojnog establišmenta" SAD-a i Izraela.
Bonus video:
