Kipar je trenutno jedna od najspornijih tema u politici Evrope unije. Pitanje da li bi vladi u Nikoziji trebalo omogućiti da podupre svoje banke sa više od 17 milijardi eura iz evropskih fondova za izbavljenje je podijelilo eurozonu i izazvalo neizvjesnost na međunarodnim tržištima, piše njemački „Špigl“. Protivljenje planiranom programu pomoći je sve veće jer bi to pogodovalo i ilegalnom ruskom novcu deponovanom na računima u kiparskim bankama.
Vlada u Nikoziji je voljna da napravi ustupke ali Brisel zahtijeva više reformi.
List navodi da su finansijske nevolje Kipra škakljivo pitanje i za vladu Angele Merkel, koja se sastoji od njene Demohrišćanske unije (CDU) desnog centra, njene bavarske sestrinske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) i proposlovne Stranke slobodnih demokrata (FDP). Pošto su Socijaldemokratska stranka (SPD) lijevog centra i Zeleni objavili protivljenje planu, Merkelina koalicija možda neće uspjeti da obezbijedi parlamentarnu većinu oko te važne odluke u vezi sa krizom eura.
Još od prošle jeseni, kada je „Špigl“ objavio izvještaj njemačke Federalne obavještajne službe (BND) o pranju novca na Kipru, bilo je jasno da će program pomoći za tu državu koristiti i ruskim oligarsima koji su na meditaransko ostrvo deponovali milijarde sumnjivog porijekla.
Prema analizi BND-a, ako Brisel odobri traženu pomoć, novac njemačkih poreskih obveznika bi mogao biti iskorišten za zaštitu ilegalne imovine
Prema analizi BND-a, ako Brisel odobri traženu pomoć, novac njemačkih poreskih obveznika bi mogao biti iskorišten za zaštitu ilegalne imovine ruskih tajkuna.
„Špigl“ je prenio da je to izazvalo groznicu na više mjesta. U Briselu je Eurogrupa, koju čine ministri finansija eurozone, odložila odluku o programu pomoći a zemlje donatori, poput Njemačke, Finske i Holandije, izrazile su zabrinutost. Vlada Kipra pokušava da pokaže da je ošta prema utajivačima poreza i pranju novca. „Kipar nije poreski raj,“ kazao je ministar finansija Vasos Siarlis u intervjuu za „Špigl“.
Spasioci eura su suočeni sa dilemom: žele da spriječe bankrot Kipra a nedostaje im podrška većine država članica za program pomoći, koji bi koristio ruskim utajivačima poreza.
Stoga evropski lideri kupuju vrijeme. Traže od Nikozije da ispuni dodatne uslove u borbi protiv utaje poreza i ekonomskog kriminala. U isto vrijeme, Brisel se nada da će aktuelni predsjednik Dmitris Hristofias biti zubačen na izborima u februaru.
EU želi promjenu vlasti na tom ostrvu kako bi pokazala evropskoj javnosti da je Kipar zaista spreman da počisti svoje dvorište.
„Špigl“ piše da su preduzetnici iz Moskve i Sankt Peterburga prošle godine, „ponovo iznijeli iz zemlje oko 60 milijardi dolara, uglavnom preko Kipra.“ Nekoliko desetina oligarha i finansijskih „zvjerki“ je osnovalo ofšor kompanije na Kipru, gdje svoju imovinu, uz povoljnu poresku stopu, mogu da zaštite od ruskog pravosudnog sistema.
Njemački časopis navodi da je spisak ruskih investitora na Kipru gotovo identičan listi najbogatijih ljudi u zemlji. Roman Abramovič, međunarodno poznat kao vlasnik velikih jahti i fudbalskog kluba „Čelsi“, zajedno sa partnerom upravlja kompanijom „Evraz“ preko firme „Lejnbruk“ sa sjedištem na Kipru. Finansijski magnat i bivši predsjednički kandidat Mihail Prohorov, vlasnik rudarskih kompanija u Rusiji, registrovao je „Intergeo menadžmet“ na Kipru 2008.
Tajkun Vladimir Lisin, čije se bogatstvo procjenjuje na 15,9 milijardi eura, kontroliše više od dvije trećine svoje najvažnije kompanije, metalurškog kombinata u Novolipecku, preko kiparske kompanije „Flečer holding ltd“.
Među vlasnicima drugih kompanija registrovanih na Kipru su Lisinov rival Aleksej Mordašov („težak“ 15,3 milijarde dolara), tajkun industrije nikla Vladimir Potanjin (14,5milijardi) i naftni baron Vagit Alekperov (13,5 milijardi).
Vladimir Potanjin
Tu je i Sulejman Kerimov (6,5 milijardi), kojeg „Špigl“ opisuje kao sumnjivog investitora koji je 2008. bio zainteresovan za kupovinu tri odsto udjela u Dojče banci, potom Internet car i prijatelj premijera Dmitrija Medvedeva, Ališer Usmanov, koji je prošle godine dospio u vrh liste najbogatijih Rusa, sa 18,1 miliajrdi dolara. I Jelena Baturina (1,1 milijarda$), supruga bivšeg gradonačelnika Moskve Jurija Luškova, navodno je prebacila dio svoje imovine preko Kipra.
Slučaj „kralja vještačkog đubriva“ Dmitrija Ribovljeva pokazuje koliko su ruski ologarsi tijesno povezani sa kiparskim finansijskim sistemom, ističe „Špigl“. Ribovljev je prije više od dvije godine uvećao svoj udio u Banci Kipra na nešto manje od deset odsto. Tako je ovaj Rus, čije se bogatstvo procjenjuje na devet milijardi dolara, postao najveći pojedinačni akcionar najvažnije kiparske banke.
Galerija
Bonus video:
