PLIŠANO ODVAJANJE

Dvadeset godina od "razvoda" Češke i Slovačke

"Na dan samostalnosti 1. januara 1993. godine, sjećam se, niko nije htio da izađe na podijum na trgu u Bratislavi pred narod. Svi su se plašili atentata"
460 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 01.01.2013. 16:30h

Razvod Čeha i Slovaka je prije tačno dvije decenije protekao "plišano". Predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič podsjetio je da su se Slovaci plašili nezavisnosi.

Raspad Čehoslovačke je protekao "plišano" između ostalog i zato što su političari i u Češkoj i u Slovačkoj, u strahu da se ne ponovi krvavi scenario raspada bivše Jugoslavije, pomno pazili da ne pribjegnu jednostranim potezima.

Sadašnji predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič, koji je u vrijeme raspada Čehoslovačke, zajedno sa premijerom Vladimirom Mečijarom, bio jedan od ključnih ljudi koji su pripremali osamostaljenje Slovačke, podsjetio je uoči godišnjice da su se Slovaci plašili nezavisnosti.

"Do posljednjeg trenutka nismo govorili o samostalnoj Slovačkoj. I to je bio većinski stav u Slovačkoj, s izuzetkom Slovačke narodne stranke. Znali smo da moramo da se dogovorimo sa Česima, da ne smije da se desi neki jednostrani potez", kazao je Gašparovič u razgovoru za češke Lidove novine

On je podsjetio da je slovačka predstava prije bila Čehoslovačka kao labava federacija ili konfederacija kao krov za Češku i Slovačku sa samostalnom ekonomskom politikom i finansijama.

"To je češka strana kategorično odbila s time da u slučaju posebnih finansija nikakve konfederacije neće biti", kazao je Gašparovič i dodao da je o raspadu Čehoslovačke definitivno odlučeno u avgustu 1992. godine.

"Mi nismo bili spremni za tako nešto. Nismo znali šta će se s nama desiti, ako se Čehoslovačka raspadne... Sjećam se i kako su Mađari namjeravali da glasaju protiv našeg prijema u Savjet Evrope. Samo zahvaljujući pregovorima postigli smo da se prvo glasa o Slovačkoj, a zatim o Češkoj, da moraju da prime obje države", rekao je Gašparovič.

Vladimir Mečijar, bivši premijer Slovačke koji je zajedno sa tadašnjim premijerom Češke, a sada njenim predsjednikom Vaclavom Klausom, dijelio 1992. godine Čehoslovačku, podsjetio je sada, na godišnjicu, da je probleme da li će je priznati Slovačka imala i s Nemačkom i Poljskom.

"Na dan samostalnosti 1. januara 1993. godine, sjećam se, niko nije htio da izađe na podijum na trgu u Bratislavi pred narod. Svi su se plašili atentata", rekao je Mečijar.

Problem zajedničke imovine Prag i Bratislava su zahvaljujući izbjegavanju jednostranih poteza i dogovoru riješili relativno glatko, bar u slučaju 95 odsto imovine.

Nju su podijelile specijalne komisije u roku od dvije godine po principu teritorije, kada je imovinu stekla ona država na čijoj teritoriji se nalazila, a gdje to nije bilo moguće, po proporciji broja stanovnika 2:1 u korist Češke. Preostalih pet odsto zajedničke imovine Česi i Slovaci uspjeli su da riješe tek 1999. godine.

Preporučujemo za Vas